ZAGREB - U Hrvatskoj je u drugom tromjesečju bruto domaći proizvod porastao za 0,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, prva je procjena koju je danas objavio Državni zavod za statistiku. Osim blagog, 0,3-postotnog rasta u trećem lanjskom tromjesečju, BDP je neprestano slabio od prvog kvartala 2009. godine. Tako je, prema revidiranim podacima DZS-a, u 2009. godini hrvatsko gospodarstvo palo 6,0 posto u odnosu na prethodnu godinu, a u 2010. je oslabilo 1,2 posto. U prvom tromjesečju ove godine BDP je pao daljnjih 0,8 posto na godišnjoj razini. Rast BDP-a u drugom ovogodišnjem tromjesečju manji je nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je u tom tromjesečju gospodarstvo ojačalo 1,1 posto. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 0,5 do 1,4 posto. "Rast gospodarske aktivnosti je ispod očekivanja, posebice ako uzmemo u obzir nisku prošlogodišnju bazu, ali i činjenicu da se zbog kasnijeg termina uskršnjih blagdana ove godine dio aktivnosti prenio iz prvog u drugo tromjesečje. Tako je promet u trgovini na malo u drugom tromjesečju povećan za oko 1,8 posto realno, a upravo je najdinamičniji rast prodaje zabilježen u travnju. Ipak, značajnije dinamiziranje maloprodaje bilo je onemogućeno snažnijim inflatornim pritiscima, odnosno stagnacijom neto plaća u realnim iznosima, te daljnjim smanjenjem zaposlenosti na godišnjoj razini", navodi Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, u osvrtu na podatak DZS-a. "Uz manji rast BDP-a nego što se očekivalo u drugom tromjesečju, ne treba očekivati niti značajnije dinamiziranje gospodarske aktivnosti u ostatku godine. Štoviše, gospodarska aktivnost bi u posljednjem tromjesečju, kada su ključni domaći generatori rasta, poput osobne potrošnje i kapitalnih ulaganja, ponovno mogla stagnirati. Iako će rast BDP-a ove godine vjerojatno biti pozitivan, ispod 1 posto, teško je govoriti o izlasku iz krize, pogotovo ako uzmemo u obzir nastavak nepovoljnih trendova na domaćem tržištu rada", navodi Šantić. Dodatni rizik za oporavak domaćeg gospodarstva proizlazi i iz pogoršanja u međunarodnom okruženju.
ZAGREB - Tvrtka Geofoto potpisala je danas dva nova ugovora o poslovnoj suradnji ukupne vrijednosti 18,5 milijuna kuna, izvjestili su iz te tvrtke u priopćenju o potpisu ugovora s Državnom geodetskom upravom i Agencijom za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. S Državnom geodetskom upravom je, za avio-snimanje i izradu digitalnog ortofota, Geofoto potpisao 12,5 milijuna kuna vrijedan ugovor, a taj je posao povezan i s legalizacijom bespravne gradnje. S obzirom na osjetljivost problema i veliki interes hrvatske javnosti i građana, projekt mora biti realiziran u kratkom roku, a uz zagrebački Geofoto projekt izvodi i osječka tvrtka Geodetski zavod, navodi se u priopćenju. Inicijator i koordinator tog projekta je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. S Agencijom za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Geofoto je potpisao ugovor u iznosu od 6 milijuna kuna, a za potrebe kontrole poljoprivrednih površina na terenu odnosno u svrhu isplate objektivnih subvencija u poljoprivredi. To je peti projekt u nizu kojeg je Geofoto ugovorio i izradio za potrebe Agencije, a svi će radovi biti završeni do kraja godine, navodi se.
ZAGREB - Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), ove se godine do kraja srpnja na sezonskim poslovima zaposlilo ukupno 31.115 sezonskih radnika. U turizmu se na djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te trgovine na veliko i malo zaposlilo 18.933 osoba, a najviše prodavača (2.909), konobara (2.586), kuhara (2.366), sobarica (1.792), čistačica (1.468) i kuhinjskih radnika (1.319). U ostalim djelatnostima na sezonskim poslovima zaposlilo se 12.182 osoba, najviše u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (2.632) i poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (2.521). Posredovanjem područnih službi HZZ-a iz unutrašnjosti Hrvatske na sezonskim poslovima zaposlene su 9.313 osobe, a najviše iz Osječko-baranjske (1.547), Vukovarsko-srijemske (1.467), Brodsko-posavske (1.021), Sisačko-moslavačke (836) i Požeško-slavonske (528). Po županijama najviše je sezonskih radnika zaposleno u Istarskoj (4.970), Splitsko-dalmatinskoj (2.590), Međimurskoj (2.524), Dubrovačko-neretvanskoj (2.477) i Primorsko-goranskoj županiji (2.470).
ZAGREB - U Hrvatskoj su u razdoblju od travnja do lipnja održana 1.718 poslovna skupa, a njima je ostvaren ukupni promet u iznosu 104,2 milijuna kuna, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Na poslovnim skupovima bilo je 128.967 sudionika, od čega je 103.977 bilo domaćih ili nešto više od 80,6 posto, a stranih je sudionika bilo 24.990 ili 19,4 posto od ukupnog broja. Ukupan broj dana trajanja svih poslovnih skupova u tom razdoblju iznosio je 3.433. Prosječno je svaki skup trajao dva dana. Po podacima DZS-a, većina održanih skupova u razdoblju od travnja do lipnja ove godine bila je s noćenjem - 909 skupova ili 52,9 posto, a bez noćenja 809 skupova ili 47,1 posto. Pritom je od poslovnih skupova s noćenjima ostvaren promet od 95,7 milijuna kuna ili 91,9 posto ukupnog prometa, dok je od skupova bez noćenja realizirano 8,49 milijuna kuna prihoda, što je udio od 8,1 posto. Prema organizatoru, najveći broj ili 832 skupa (48,4 posto) organizirali su poslovni subjekti.
ZAGREB - Negativno raspoloženje na svjetskim burzama i manji od očekivanja rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) investitorima na Zagrebačkoj burzi danas ne daju razloga za optimizam, pa je Crobex ponovno zaronio ispod psihološke granice od 2.000 bodova. Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,44 posto, na 1.991 bodu, a Crobex10 oslabio 0,33 posto, na 1.081 bodu. Redovni promet dionicama iznosio je 3,2 milijuna kuna, što je otprilike 1,5 milijuna manje nego jučer u ovo doba. "Vidljiv je dašak pesimizma u današnjem trgovanju na domaćem tržištu dionica. Vjerojatno je to reakcija na jučerašnji nešto bolji trgovinski dan tijekom kojeg su indeksi ojačali za više od 0,5 posto, a dijelom je i pod utjecajem današnjeg blago negativnog ozračja na europskim burzama u očekivanju razvoja događaja u Jackson Holeu", kaže Dalibor Balgač, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke. Na Zagrebačkoj je burzi najveći promet do podneva ostvaren dionicom Končar Elektroindustrije, svega 570.000 kuna. Cijena joj je pala 0,86 posto, na 570 kuna. Slijedi dionica HT-a, sa 555.000 kuna prometa, a cijena joj stagnira na 244,99 kuna.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na tečajnicu od prošloga petka ojačala prema švicarskom franku za 1,09 posto, dok je prema euru oslabila za 0,13 posto. Srednji tečaj eura na tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,470921 kunu, a tečaj franka 6,522543 kune. U odnosu na jučerašnju tečajnicu kuna je oslabila prema euru za 0,12 posto, a oslabila je i prema švicarskom franku i to za 0,11 posto. Kuna je na tjednoj razini ojačala prema američkoj i britanskoj valuti, prema američkom dolaru za 0,66 posto, a prema britanskoj funti za 1,74 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 5,173052 kune, a funte 8,451268 kuna. U odnosu na jučerašnju tečajnicu kuna je ojačala prema dolaru za 0,02 posto, a prema funti za 0,12 posto.