WASHINGTON/ZAGREB - Međunarodna svemirska postaja (ISS) možda će letjeti bez posade jer je svi astronauti moraju napustiti krajem studenoga ako ruska svemirska letjelica Sojuz ne bude mogla letjeti do postaje, objavila je u ponedjeljak američka svemirska agencija NASA. Ostane li ruska raketa Sojuz prizemljena i nakon sredine studenoga, neće se moći lansirati nova posada prije nego što sadašnji stanovnici ISS-a budu morali otići. Ruski opskrbni brod Progres sa 2,9 tona opreme za ISS uništen je za vrijeme polijetanja prošloga tjedna, a riječ je o letjelici sličnoj onoj koja se u ruskom svemirskom programu upotrebljava za lansiranje astronauta. Tri od šest astronauta ISS-a u međuvremenu će ostati u orbiti najmanje dodatnih tjedan dana. Oni su se trebali vratiti na Zemlju 8. rujna, a lansiranje nove posade krajem rujna također je odgođeno. Otkad su Sjedinjene Države završile svoj program "space shuttle", ruske rakete su jedini način transporta do ISS-a. NASA je zabrinuta da ruski znanstvenici možda neće riješiti problem s ruskom raketom prije nego bude vrijeme za slanje nove skupine astronauta na postaju.
TRIPOLI - Libijski ustanici zahtijevat će od Alžira da Libiji izruči Gadafijevu obitelj, rekao je u ponedjeljak jedan dužnosnik Nacionalnog prijelaznog vijeća (NTC). Alžirsko ministarstvo vanjskih poslova je ranije priopćilo da su supruga libijskog vođe Moamera Gadafija, njihova dva sina i kći u ponedjeljak ujutro ušli u Alžir. Talijanska novinska agencija Ansa je prenijela da se Gadafi i dvojica sinova nalaze u Bani Validu, blizu Tripolija. Jedan od Gadafijevih sinova Kamis ubijen je u sukobu blizu Tripolija, priopćio je jedan visoki dužnosnik pobunjenika. Brigadir Al-Mahdi al-Haragi, vođa pobunjeničke vojske u Tripoliju je rekao da je potvrđeno da je Kamis Gadafi teško ranjen u sukobu u blizini Ben Valida te da je u bolnici podlegao ozljedama. Do sada neovisni izvori nisu potvrdili te tvrdnje.
PARIZ - Klimatske promjene izazivaju stres odraslih i tjeskobu djece i bitno djeluju na mentalno zdravlje ljudi, prema istraživanju koje je u ponedjeljak objavio australski državni Institut za proučavanje klime, koji drži da je taj problem i dalje premalo istražen. "Klimatske promjene ne izazivaju samo fizičke i materijalne štete. Nedavna prošlost pokazuje da su ekstremne klimatske promjene izazvale ozbiljne opasnosti po zdravlje, uključujući i duševno zdravlje i dobrobit zajednica", ističe se u zaključcima australskog instituta. Institut za klimu navodi da svaka peta osoba reagira stresom ili očajem na ekstremne klimatske promjene koje izazivaju npr. sušu ili poplave, što je bio slučaj posljednjih godina u nekim dijelovima Australije. Nakon ekstremnih klimatskih epizoda primjećeno je i pretjerano uživanje u alkoholu, a neka istraživanja ističu povezanost između vrućina i suše i viših stopa samoubojstava, navodi nadalje ta organizacija. Čini se da su djeca posebno osjetljiva i reagiraju tjeskobom i osjećajem nesigurnosti kada uvide nemoć odraslih u borbi protiv klimatskih promjena koje izazivaju nepogode.