BERLIN - Nova francusko-njemačka inicijativa za osiguranje proračunske discipline u eurozoni naišla je na mlaki odgovor nekoliko drugih članica i nije uspjela uvjeriti tržišta u to da je dužnička kriza išta bliže rješenju. Tradicionalna njemačka saveznica Austrija kritizirala je planove njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja o uspostavi ekonomske vlade eurozone kojoj bi države članice prepustile suverenitet u pogledu ekonomske politike. Prijedlog po kojem bi ostalih 16 zemalja eurozone u svoje ustave uklopilo njemačke mjere za smanjenje duga do polovice 2012. posvuda je doživljen kao preambiciozan s obzirom na to da je sam Sarkozy suočen s problemima u osiguranju paralmentarne većine za taj plan. Finska ministrica financija Jutta Urpilainen upitala je da li bi takva pravila imala učinka u praksi i rekla je da nije "previše ushićena" idejom igranja s ustavom svoje zemlje. "Očekivanja na tržištima uvijek su veća od onog što političari mogu ostvariti i vlada očito razočaranje", kazao je ekonomist Deutsche Bank Mark Wall dodajući da se mnogo od onog što su predložili Sarkozy i Merkel moglo već ranije čuti.
DUBLIN - Francuski i njemački prijedlozi o uvođenju novog poreza na financijske transakcije naići će na protivljenje drugih europskih zemalja, a Irska će inzistirati na tome da se porez uvede na razini cijele Europske unije, a ne samo na razini eurozone. "Ne možemo imati situaciju u kojoj će se oporezivati transakcije u Dublinu, ali ne i one u Londonu", kazao je u srijedu irski ministar financija Michael Noonan za irsku državnu televiziju. Irski ministar podsjetio je da su takvi prijedlozi o uvođenje novog poreza na financijske transakcije u sklopu prijedloga za zaštitu eurozone već odbijeni na prošlomjesečnom srpanjskom sastanku europskih čelnika. "Bit će puno prigovora iz zemalja koje imaju jaku industriju financijskih usluga, kao što su Luksemburg, Nizozemska, pa čak i Pariz", dodao je. "Jedna od ključnih stvari na koje trebamo paziti jest da se u slučaju uvođenja neke vrste poreza na transakcije on uvede u svih 27 članica EU-a, a ne samo u 17 zemalja eurozone", naglasio je Noonan.
LONDON - Cijene sirove nafte porasle su u srijedu na međunarodnim tržištima nakon što su najnoviji podaci o zalihama u SAD-u pokazali neočekivano snažan pad zaliha benzina, a optimistični gospodarski podaci prigušili zabrinutost zbog dužničke krize u eurozoni. Cijena barela sirove nafte za isporuke u listopadu porasla je u Londonu za 1,18 dolara na 110,31 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 95 centi višoj cijeni od 87,60 dolara. Američke zalihe benzina pale su u prošlom tjednu za 5,4 milijuna barela, što je više nego što se očekivalo, objavio je u utorak Američki naftni institut (API). Bolji od očekivanja američki podaci o industrijskoj proizvodnji također su pomogli poboljšati raspoloženje. Zabrinutost zbog europske dužničke krize pritisnula je u posljednjih nekoliko tjedana tržište nafte, dodatno pojačavši zabrinutost zbog slabih američkih gospodarskih podataka, koji bi mogli pogoditi potražnju za gorivom. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je u međuvremenu na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u utorak iznosila 105,42 dolara, što znači da je bila 64 centi viša nego dan ranije.