LONDON - Euro je u četvrtak ojačao prema švicarskom franku na međunarodnim deviznim tržištima zahvaljujući poboljšanom raspoloženju ulagača i njihovoj smanjenoj nesklonosti imovini koju smatraju rizičnijom, a švicarski je franak pritisnuo i signal o mogućem privremenom vezanju za euro. Euro je tako do podneva ojačao prema franku 2,2 posto, na 1,0528 franaka. Bio je u plusu i prema dolaru, i to 0,5 posto, te se njime trgovalo po 1,4244 dolara. Jedinstvenoj europskoj valuti potporu je pružio blagi rast europskih tržišta dionica na početku trgovanja, nakon što je francuska banka Societe Generale odbacila spekulacije o problemima s likvidnošću, a službeni Pariz signalizirao da će pojačati nastojanja da smanji proračunski manjak. Švicarsku valutu pritisnuli su i signali iz švicarske središnje banke da će ponovno povećati likvidnost u francima a mogla bi i privremeno vezati franak za euro.
ZUERICH - Precijenjeni švicarski franak predstavlja prijetnju za gospodarstvo i središnja banka ponovno će znatno povećati likvidnost u francima, najavio je u intervjuu za švicarske medije viceguverner SNB-a, ne isključujući ni mogućnost privremenog vezanja franka za euro. Rast svjetskog gospodarstva usporava zbog aktualnih zbivanja u Sjedinjenim Državama i eurozoni, što teško pogađa švicarsko gospodarstvo. Situacija je dramatična kada se tome doda i jaki franak, tumači Thomas Jordan za zueriški dnevnik Tagesanzeiger. Stoga je najavio opetovano opsežno povećanje likvidnosti u francima i potvrdio da SNB-ov mandat očuvanja stabilnosti cijena uključuje i mjeru privremenog vezanja franka za euro. "Naš mandat uključuje i privremene mjere koje utječu na tečaj ako one u dugoročnoj perspektivi ciljaju na stabilnost cijena". Franak je u proteklih godinu dana ojačao 31 posto prema euru.
VARŠAVA - Poljsko predsjedateljstvo Europske unije pozvao je zemlje članice eurozone da brzo provedu u djelo mjere dogovorene na srpanjskom samitu kako bi se otklonile bojazni vezane s dužničkom krizom. "Danas sam zatražio od premijera članica eurozone da što prije usvoje konačni tekst sporazuma", kazao je novinarima u Varšavi premijer Donald Tusk. Poljska je 1. srpnja preuzela predsjedateljsku dužnost u EU, a nije članica eurozone. Ministri su na srpanjskom samitu dogovorili da će povećati zajmodavne kapacitete kriznog fonda EFSF kako bi mogao pomoći posrnulim bankama i otkupljivati državne obveznice na tržištima. Sporazum moraju odobriti sve članice eurozone, pri čemu su Njemačka i Francuska već objavile da će usvojiti mjere do kraja rujna. Većina članica još nije objavila nikakav rok.
FRANKFURT - Francuska i Italija, drugo i treće po veličini gospodarstvo eurozone, užurbano pripremaju mjere za smanjivanje proračunskih deficita zbog pojačane zabrinutosti financijskih tržišta oko njihove zaduženosti koja bi mogla ugroziti euro. Velika užurbanost u eurozoni uslijedila je nakon što je predsjednik ECB-a Jean-Claude Trichet upozorio da se Europa suočava s „najgorom krizom nakon Drugoga svjetskoga rata“, te kazao da je Banka „krajnje jasno“ poručila vladama koje akcije trebaju poduzeti. Ekonomisti smatraju da ECB sada diktira uvjete vladama zemalja eurozone u zamjenu za pružanje pomoći.
BUDIMPEŠTA - U intervjuu utjecajnom mađarskom ekonomskom časopisu HVG pod naslovom „Napadi na INA-u jačaju našu konkurenciju”, predsjednik Uprave INE Zoltan Aldott, odgovarajući na pitanje što misli o odluci hrvatske Vlade o oduzimanju dozvola Ini za istraživanja na tri područja, kazao je da im nije drago zbog te odluke, jer ona sasvim jasno ne doprinosi ostvarivanju cilja dva glavna dioničara, to jest daljnjem jačanju INA-e. Govoreći pak o rezultatima istrage HANFA-e, Aldott je kazao da je istraga agencije trajala blizu 25 dana, a na kraju su propisane određene obveze, naprimjer promjena internih akata o postupanju s povlaštenim informacijama. "Trenutno razmatramo rješenje, unatoč tomu, što su INA-ni standardi objave već sad istovjetni s bilo kojom srednjo- ili zapadnoeuropskom kompanijom", rekao je Aldott. U osvrtu na gubitaški plinski biznis, koji je vlada trebala prema sporazumu iz 2009. otkupiti, naglasio je da to pitanje još nije riješeno. "Najveću nesigurnost izaziva hektičnost strukture cijena. Hrvatska vlada upravo je prošlog tjedna intervenirala u svezi izrade cijena industrijskoga plina, što negativno utječe na ovogodišnji rezultat plinskog biznisa". INA je maleni sudionik europskog tržita plina, stoga ćemo ispitati isplati li se i dalje da INA sama održava sustav, ili ćemo uključiti partnera, ukoliko hrvatska vlada stvarno ne otkupi plinski biznis, kazao je Aldott.
WASHINGTON - Amerikanci strahuju za ekonomsku budućnost zemlje i velika većina smatra da Sjedinjene Države idu krivim smjerom, a gotovo polovica da najgore tek dolazi, pokazala je anketa Reutersa i Ipsosa. Anketa odražava rastuću nervozu građana zbog gospodarskog stanja u zemlji, smanjenja kreditnog rejtinga SAD-a, pada vrijednosti dionica i visoke stope nezaposlenosti od 9,1 posto. Ispitivanje koje su proveli Reuters i Ipsos pokazalo je da 73 posto Amerikanaca vjeruje da SAD idu krivim smjerom, a tek svaki peti ispitanik ili 21 posto njih misli da se nalazi na pravom putu. Anketa je također utvrdila da 47 posto građana SAD-a drži kako najgore za američko gospodarstvo tek dolazi, što je povećanje od 13 posto u odnosu na prošlu godinu. To je ujedno i najveća stopa zabrinutosti za budućnost gospodarstva od ožujka 2009. i vrhunca krize kada je iznosila 57 posto.
ATENA - Grčki statistički ured objavio je da je nezaposlenost u toj prezaduženoj mediteranskoj zemlji u svibnju skočila na 16,6 posto. U travnju je iznosila 15,8 posto a u prošlogodišnjem svibnju 12 posto. U Grčkoj je u svibnju bilo 220.534 više nezaposlenih osoba nego u svibnju 2010., što je porast od 36,6 posto. Ukupno je bez posla u svibnju bilo 822.719 osoba. Grčka inače ima 11 milijuna stanovnika.
TOKIO - Japanske temeljne narudžbe strojeva u privatnom sektoru neočekivano su poskočile u lipnju, za 7,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazali su vladini podaci. Analitičari su u prosjeku očekivali znatno skromniji rast, za samo 1,7 posto. Temeljni podaci isključuju oscilacijama podložnu potražnju za brodovima i onu proizvođača električne energije, a u lipnju su pokazali rast drugi mjesec zaredom, nakon svibanjskog povećanja za 3,0 posto. U travnju narudžbe su se smanjile za 3,3 posto. Lipanjski je rast ujedno najsnažniji od prošlogodišnjeg kolovoza kada su narudžbe poskočile 12,8 posto.
PARIZ - Francuska energetska grupa GDF Suez udružila je snage s kineskim stabilizacijskim fondom CIC-om koji će uložiti 2,9 milijardi eura kako bi pomogao širenju poslovanja francuske tvrtke u azijsko-pacifičkoj regiji i Kini. GDF Suez potvrdio je da je sklopio odgovarajući sporazum u poslovnom izvješću o prvoj polovini godine, koje je pokazalo 7,9-postotni rast prihoda, na 45,68 milijardi eura, i 8,2-postotno povećanje operativne dobiti, na 8,9 milijardi eura. Sporazumom je utanačeno da će China Investment Corporation (CIC) uložiti 2,3 milijarde eura u zamjenu za 30-postotni udio u GDF Suezovom ogranku za istraživanje i proizvodnju. CIC će također za dodatnih 600 milijuna eura preuzeti 10-postotni udio u GDF Suezovom pogonu u Trinidad and Tobagu, stoji u priopćenju francuske tvrtke.
BRUXELLES - Najveći svjetski proizvođač piva Anheuser-Busch InBev izvijestio je o rastu neto dobiti u drugom tromjesečju za 26 posto nakon što je povećanje prodaje u Kini nadoknadilo pad potražnje u SAD-u i Brazilu. Azijsko-pacifička regija, na čelu s Kinom, sada je treće najveće tržište AB InBev-a i ublažila je probleme proizvođača piva na tradicionalnim tržištima povezane s teškim ekonomskim uvjetima. Obujam prodaje piva u Kini, gdje AB InBev prodaje brandove Budweiser, Harbin i Sedrin, porastao je u dugom tromjesečju za 12 posto u usporedbi s godinom ranije. Dobri rezultati u Kini pomogli su pogurati neto dobit kompanije na 1,45 milijarde dolara. Prihodi su povećani za 8,5 posto na 9,52 milijarde dolara.
SAN FRANCISCO - Proizvođač iPhonea i iPada Apple pretekao je ExxonMobil i postao najvrednija kompanija u svijetu po tržišnoj kapitalizaciji. Unatoč općenito vrlo lošem danu na burzi Appleova dionica dosegnula je na kraju trgovine vrijednost od 363,69 dolara, čime je tržišna kapitalizacija poduzeća dosegnula 337,2 milijarde dolara. Cijena dionice ExxonMobila kliznula je pak na 68,03 dolara, čime je vrijednost tog međunarodnog naftnog diva pala na 330,8 milijardi dolara. Apple je u svibnju prošle godine svrgnuo s trona softverskog diva Microsoft i postao najvrednija američka tehnološka kompanija po tržišnoj kapitalizaciji, koja se dobiva množenjem broja dionica s njihovom cijenom. Dionice Applea postepeno su rasle proteklih nekoliko godina nakon što je izvršni direktor Steve Jobs počeo s lansiranjem čitavog niza hit proizvoda, počevši od iPoda 2001.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europska tržišta dionica oslabila su nakon kratkotrajnog oporavka na početku trgovine nakon što je među ulagačima prevladao strah koji su prethodnog dana potpirile glasine u vezi s francuskim bankama. Najveći je postotni gubitak zabilježio pariški CAC, oslabivši 3,6 posto na 2.896 bodova. Frankfurtski DAX bio je na gubitku 1,5 posto, spustivši se na 5.530 bodova a najmanji je pad bilježio londonski Ftse, kliznuvši 0,6 posto na 4.978 bodova. Najveći su uteg u četvrtak bile francuske banke, čije su se dionice našle pod pritiskom već u srijedu zbog glasina da bi mogle imati problema s likvidnošću. Bankovni sektor u cjelini u prosjeku je oslabio 0,7 posto. "Aktualno stanje pokazuje da povjerenje jako brzo hlapi. Tržišta trenutno bilježe velika kolebanja. Ako na početku trgovine bilježe oporavak, to ne znači da će on i potrajati. Strahuje se da su francuske banke pretjerano izložene periferiji, usprkos suprotnim tvrdnjama središnjih banaka i agencija za rejting", tumači Angus Campbell iz Capital Spreadsa.
TOKIO - Na azijskim burzama većina dionica i danas je pretrpjela znatne cjenovne gubitke nakon velikog pada indeksa na Wall Streetu, no mnoge su i nadoknadile ranije minuse jer prilično povoljne valuacije privlače investitore na kupnju. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio na gubitku 0,69 posto, na 8.976 bodova. Južnokorejski Kospi čak je ostvario i dobitak od 0,7 posto, a indeks šangajske burze 0,4 posto. No, hongkonški Hang Seng oslabio je 1,5 posto, a australski S&P/ASX 0,5 posto. „Na ovim cjenovnim razinama dionice su prilično atraktivne. Mnogo investitora već je prodalo ono što su trebali prodati, stoga se možda pojavljuje prostor za kupnje“, izjavio je Yoji Takeda, direktor pri RBC Investmentu. Ipak, raspoloženje je loše, jer investitore zabrinjava zdravlje europskih banaka i slabljenje globalnog gospodarstva.
NEW YORK - Strahovanja da će dužnička kriza u eurozoni zahvatiti francuske banke, što bi naštetilo i američkima, izazvala su u srijedu novi oštar pad cijena dionica na Wall Streetu, samo dan nakon što su se ulagači ponadali da bi se tržište moglo smiriti. Dow Jones indeks potonuo je jučer 519 bodova, ili 4,62 posto, na 10.719 bodova, najnižu razinu u 11 mjeseci. S&P 500 pao je pak 4,42 posto, na 1.120 bodova, a Nasdaq indeks 4,09 posto, na 2.381 bod. Nagle promjene smjera na tržištu, oštri padovi i snažni usponi cijena dionica u samo nekoliko minuta postali su uobičajeni. Jučer je Dow Jones indeks već peti dan zaredom oscilirao u rasponu većem od 400 bodova, što podsjeća na vrhunac financijske krize ujesen 2008. godine, kada je u jednom dan Dow Jones oscilirao i do 800 bodova. „Tržište uskače iz euforije u depresiju dok pucnete prstima“, kaže Chris Brown, portfelj menadžer u fondu Pax World Balanced Fund.