BRUXELLES - Europska komisija u četvrtak je pozvala čelnike EU-a da ponovno razmotre sve elemente postojećeg fonda eurozone za pomoć prezaduženim članicama kao i budućeg fonda, uključujući i njihovu veličinu, kako bi uvjerili tržišta da eurozona može odgovoriti na dužničku krizu. "Pozivam da se brzo ponovno razmotre svi elementi vezani uz Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) i prateći Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) kako bi se zajamčilo da će oni biti popunjeni sredstvima potrebnim za suzbijanje rizika širenja krize", navodi predsjednik Komisije Jose Manuel Barroso u pismu upućenom čelnicima EU-a. Poziv je upućen je nakon što su prinosi na španjolske i talijanske obveznice znatno premašili razinu od šest posto, na putu prema neodrživim razinama koje bi, ako se uzlazni trend nastavi, mogle primorati te zemlje da zatraže hitne zajmove iz fonda EFSF-a. Postojeći kapaciteti toga fonda premali su da bi omogućili zajmove Španjolskoj i Italiji, četvrtom i trećem najvećem gospodarstvu eurozone.
FRANKFURT - Europska središnja banka (ECB) dala je u četvrtak signal da kupuje državne obveznice u odgovoru na produbljivanje dužničke krize, a ponudila je također i novi krug likvidnosti bankama. No predsjednik ECB-a Jean-Claude Trichet također je dao naslutiti da bi kamatne stope mogle i dalje rasti, nakon što je na današnjem mjesečnom zasjedanju odlučeno da ključna kamatna stopa ostane na 1,5 posto. "Nastavit ćemo vrlo pozorno pratiti sva kretanja koja bi mogla povećati rizike za cjenovnu stabilnost", kazao je Trichet na današnjoj tiskovnoj konferenciji nakon zasjedanja ECB-a. Europska središnja banka našla se pod pritiskom da djeluje nakon što je eskalirala dužnička kriza u eurozoni posljednjih nekoliko tjedana, izazvavši snažan porast prinosa na talijanske i španjolske obveznice. Trichet je također kazao da će komercijalnim bankama osigurati likvidnost koliko im bude potrebno najmanje do kraja ove godine, a najavio je novi krug likvidnosti bankama u šestomjesečnom razdoblju.
PARIZ - Francuski sud naložio je u četvrtak istragu o ulozi čelnice Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde u velikoj nagodbi koja je uključila isplatu 285 milijuna eura poznatom poduzetniku i prijatelju francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja. Sud pravde Republike, poseban sud za suđenja ministrima, objavio je odluku nakon višesatnog razmatranja rezultata preliminarne pravosudne istrage. Lagarde je osumnjičena da je kao ministrica financija 2008. prekoračila ovlasti pokušavajući riješiti 15-godišnju sudsku trakavicu između poduzetnika Bernarda Tapiea i državne banke Credit Lyonnais. Lagarde, koja je u srpnju zamijenila Dominiquea Strauss-Kahna na čelu MMF-a, opovrgnula je da je učinila bilo što pogrešno odobrivši isplatu 285 milijuna eura naknade Bernardu Tapieu kako bi se riješio pravni spor s bivšom državnom bankom. Istražni suci sada mogu pozvati Lagarde na ispitivanje. "Istraga bi mogla trajati jako dugo, možda i nekoliko godina jer treba ispitati mnogo svjedoka, među njima i Lagarde, koja bi također mogla biti osumnjičena", rekla je tajnica sindikata sudaca USM Virgine Duval.