ZAGREB - Tečaj švicarskog franka i dalje nezadrživo raste, na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, srednji tečaj švicarske valute premašio je do nedavno nazamislivo visoku razinu od 7 kuna. Kuna je u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema većini značajnijih valuta, a prema franku za visokih 2,75 posto, tako da je srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, dostigao iznos od 7,045071 kunu. Franak, čiji tečaj sa pravim strahom svakodnevno prate korisnici više od 42 posto stambenih kredita i 47 posto kredita za kupnju automobila vezanih uz 'švicarac', samo u odnosu na početak prošlog tjedna dobio je na vrijednosti oko 7,7 posto. Dramatično povećanje tečaja franka na tečajnim listama u Hrvatskoj odraz je kretanja na međunarodnim tržištima valuta na kojima je švicarska valuta danas dosegla novu rekordno visoku vrijednost prema euru i dolaru, poduprta strahom ulagača od nove recesije i snažnom potražnjom za imovinom koju smatraju sigurnim utočištem u neizvjesnim vremenima. Na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a pak na vrijednosti je prema kuni dobio i euro, ojačavši za 0,11 posto, te srednji tečaj jedinstvene europske valute iznosi 7,443118 kuna. Kuna je oslabila i prema američkom dolara, za 0,12 posto, a blago ojačala prema britanskoj funti, za 0,08 posto. Tako srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,215189 kuna, a funte 8,542543 kune.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi danas su Crobexi potonuli više od 4 posto, bilježeći znatne gubitke drugi dan zaredom, dok investitori traže sigurno utočište za svoj kapital od čega profitira 'švicarac'. Tijekom jutra Crobex indeks potonuo je i više od 5 posto u minus. Oko podneva bio je na gubitku 4,69 posto, na 1.938 bodova. Crobex10 strmoglavio se 4,22 posto, na 1.054 boda. Indeksi su u minusu šesti dan zaredom. Jučer je Crobex potonuo 4,57 posto, a Crobex10 za 3,99 posto. Indeksi su u znatnom minusu od početka godine, pri čemu Crobex 8,15 posto, na Crobex10 8,66 posto. Redovni promet dionicama premašio je do podneva 48 milijuna kuna, što je čak 18 milijuna više nego jučer u to doba. Najveći promet do podneva je ostvaren dionicom HT-a, više od 21 milijun kuna, a cijena joj je potonula 4,92 posto, na 235 kuna, što je najniža razina od 8. rujna 2009. godine. Slijedi dionica Petrokemije, s prometom od 3,8 milijuna kuna i padom cijene za 6,53 posto, na 160 kuna. Među milijunašima još je devet dionica, pri čemu najveće gubitke bilježi dionica Ericssona Nikole Tesle, za 9,85 posto. Slijede dionice Vira, s gubitkom od 8,05 posto te AD Plastika i Belja, s padom cijene za više od 7 posto.
ZAGREB - Podaci o hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom prema županijama pokazuju da je u prvih šest mjeseci ove godine 12 hrvatskih županija ostvarilo suficit, dok se najveći udio uvoza i izvoza odnosi na grad Zagreb, koji ujedno ima najveći udio u vanjskotrgovinskom deficitu. Po privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupni je hrvatski izvoz u prvih šest mjeseci ove godine iznosio 4,4 milijardi eura, što je rast za 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je uvoz porastao za 0,9 posto, na 7,2 milijardi eura, pa je vanjskotrgovinski deficit bio 2,8 milijarde eura. U ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni dominira grad Zagreb s izvozom od 1,4 milijardi eura, što je udio od 32,7 posto u ukupnom izvozu, te uvozom od 4,2 milijarde eura, što je udio Zagreba u ukupnom hrvatskom uvozu od 57,5 posto. Najveći je višak u robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila Istarska županija i to u iznosu od 225,1 milijun eura. Izvoz te županije u prvih je šest mjeseci povećan za 3,3 posto, na 517,9 milijuna eura, dok je uvoz pao za 24,4 posto, na 292,7 milijuna eura. Od 12 županija sa suficitom najmanji je višak u robnoj razmjeni, nešto više od 7,5 milijuna eura, ostvarila Brodsko-posavska županija.
ZAGREB - Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Zagrebu za svibanj ove godine iznosila je 6.295 kuna, što je 1,3 posto ili 80 kuna manje od neto plaće za travanj, pokazuju podaci koje je objavio Odjel za statistiku zagrebačkog Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. Na godišnjoj razini, u odnosu na svibanj prošle godine, zagrebačka prosječna neto plaća za peti ovogodišnji mjesec bila je nominalno veća za 0,7 posto ili za 41 kunu. Za prvih pet mjeseca ove godine pak prosječna je mjesečna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Zagrebu iznosila 6.300 kuna i bila je nominalno veća za 1,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Najniža neto plaća u Zagrebu za svibanj ove godine bila je u preradi drva, u iznosu od 3.033 kune, a najviša u upravljačkim djelatnostima, savjetovanju u vezi s upravljanjem, u iznosu od 12.387 kuna.
DUBROVNIK - Na području grada Dubrovnika u prvih sedam mjeseci ove godine boravilo je ukupno 328.620 gostiju, što je za 9 posto više turista nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, a ostvarenih 1.150.577 noćenja u porastu je za 6 posto. Prema podacima dubrovačke Turističke zajednice, od toga je bilo 300.118 inozemnih gostiju i 28.502 domaća turista. Najbrojniji gosti Dubrovnika u prvih sedam mjeseci ove godine su Britanci, potom slijede Francuzi, Španjolci, te Talijani, Rusi i Nijemci. Samo u srpnju Dubrovnik je posjetilo ukupno 109.902 gostiju ili 7 posto više nego u istom mjesecu lani, a ostvareno je ukupno 448.292 noćenja, što je 5 posto više nego u srpnju 2010.
ZAGREB - Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) obavilo je upis povećanja temeljnog kapitala Zagrebačke banke i to kao korporativnu akciju dividende u dionicama, navodi se u obavijesti SKDD-a na Zagrebačkoj burzi. Na Glavnoj skupštini Zagrebačke banke, održanoj 26. srpnja, donijeta je odluku o povećanju temeljnog kapitala iz sredstava društva, pretvorbom zadržane dobiti u temeljni kapital. Temeljni kapital Zagrebačke banke povećan je sa 1,28 milijardi kuna za iznos od 5,12 milijardi kuna na 6,4 milijarda kuna i to izdavanjem 256.193.564 nove redovne dionice pojedinačnog nominalnog iznosa od 20 kuna. Temeljni kapital Zagrebačke banke nakon provedenog povećanja iznosi 6,4 milijardi kuna i podijeljen je na 320.241.955 redovnih dionica pojedinačnog nominalnog iznosa od 20 kuna.