SINJ - Večerom slavodobitnika, koja je bila posvećena pobjedniku 296. sinjske alke Anti Zorici, sinoć je u nazočnosti pokrovitelja manifestacije predsjednika Republike Ive Josipovića i ministra kulture Jasena Mesića u Alkarskim dvorima završena ovogodišnja Sinjska alka. Predsjednik Josipović, obraćajući se nazočnima u Alkarskim dvorima, istaknuo je kako je Sinj jučer "bio uzor svima", te izrazio želju da dogodine, "ako je to uopće moguće, Alka bude još bolja". U izjavi novinarima predsjednik je ustvrdio kako je Sinjska alka tradicijska kulturna manifestacija kojom ćemo se moći ponositi u Europskoj uniji.
SINJ - Ante Zorica slavodobitnik je ovogodišnje, 296. Sinjske alke, koju je jučer osvojio s ukupno 9 punata, nakon pripetavanja s Kristijanom Bikićem. Anti Zorici (27) to je druga pobjeda na Alki, koju je prvi put osvojio 2009. Pokrovitelj ovogodišnje Sinjske alke, hrvatski predsjednik Ivo Josipović slavodobitniku Zorici darivao je zlatni prsten s hrvatskim grbom i sablju, a Viteško alkarsko društvo (VAD) zlatnu plaketu Alke i novčanu nagradu od 45.000 kuna. Čestitajući slavodobitniku predsjednik Josipović je naglasio kako je ovo bila još jedna “sjajna i uspješna alka”. "Na ovom mjestu u punom se smislu osjećam predsjednikom svih građana Hrvatske”, kazao je Josipović, zahvalivši se sinjskim alkarima što su “ostavili politiku iza sebe” i ujedinili se u organiziranju ovog kulturnog događaja. “Sinjska alka je europski raritet”, naglasio je Josipović, podsjetivši da su alkarski preci 1715. godine pobijedili nadmoćnijeg (turskog) neprijatelja i pokazali kako se voli svoja domovina. To smo, dodao je, slijedili i u Domovinskom ratu u kojem smo pobijedili i pokazali što je čast, junaštvo i domoljublje. Alkarski vojvoda Ante Vučić na početku Sinjske alke pozdravio je sve nazočne, te posebno generale koji su predvodili vojnoredarstvenu akciju Oluju. Uz ostalo je poručio da smo u Domovinskom ratu pokazali da smo spremni obraniti domovinu, a zahvaljujući hrvatskim generalima i prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, ostvarili smo slobodnu i suverenu Hrvatsku. Podsjetio je da je alka prošle godine uvrštena na UNESCO-ovu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine.
SINJ - Predsjednica Vlade Jadranka Kosor jučer je u Kninu, komentirajući izjavu Milorada Pupovca da je "zabrinjavajuće i opasno" njeno upućivanje pozdrava generalima Gotovini i Markaču s proslave Dana pobjede, rekla kako je bilo opasno prešućivati prošlogodišnji zahtjev srbijanskog predsjednika Borisa Tadića da se ne proslavlja pobjednička operacija „Oluja“. „Mi mislimo da je bilo iznimno opasno prošle godine ne reagirati, a bilo je malo nas koji smo reagirali, na zahtjeve iz Srbije predsjednika Tadića da ne smijemo slaviti pobjedničku operaciju Oluju, da ne smijemo slaviti oslobođenje Republike Hrvatske od velikosrpske agresije. To je bilo opasno, kao što je bilo opasno i veličanje četništva - toga se isto treba sjetiti upravo u to vrijeme - i naravno Draže Mihajlovića“, rekla je premijerka Kosor novinarima na traženje da komentira tu ocjenu potpredsjednika SDSS-a Milorada Pupovca. "Mi smo upravo pobjedom u toj akciji skršili zube tiraninu Miloševiću, ali i omogućili našim susjedima otvoriti širom vrata demokraciji“, kazala je premijerka, dodavši kako su to činjenice i da tako stvari stoje. Na upit novinara je li pozdravljanje generala Ante Gotovine i Mladena Markača u Kninu bilo predizborno jer ih godinama nije spominjala ni pozdravljala, premijerka Kosor je odgovorila kako je to „slabo pamćenje". "Ja sam jedini visoki državni dužnosnik koji je posjetio naše generale Gotovinu i Markača u Haagu“, istaknula je.
SINJ - Predsjednica Vlade Jadranka Kosor jučer je u Sinju predala gradonačelniku Ivici Glavanu vojarnu „Ivaniša Nelepića“, u kojoj će biti smješten starački dom s 500 ležaja. „Vjerujem kako je odluka Vlade da vam se preda ova vojarna bila pogodak 'u sridu' i to je jedan mali doprinos Sinjskoj alci, za koju vjerujem da će biti prekrasna i nezaboravna", rekla je premijerka Kosor, dodajući kako se ona u Sinju osjeća odlično. Izrazila je uvjerenje da će se obnovom te bivše vojarne otvoriti mogućnosti za sadržaje koji će služiti građanima i građankama Sinja. Gradonačelnik Ivica Glavan premijerki Kosor rekao da je vojarna zapuštena ali da su joj zidovi u dobrom stanju te će se obnovom privesti svrsi. „U Sinju postoji ogromna potreba za ovim prostorom na koji čekamo 20 godina i planiramo ga obnoviti u Starački dom sa 500 ležaja“, kazao je novinarima, dodavši kako na području Splitsko-dalmatinske županije 2.700 osoba čeka u prosjeku sedam godina na smještaj u starački dom. U njoj će biti smješten i Centar za socijalnu skrb, rekao je i najavio da će detaljan plan uređenja biti završen do kraja rujna, nakon čega će se raspisati međunarodni natječaja za obnovu zgrada vojarne.
ZAGREB - Potres magnitude 2,6 prema Richteru, s epicentrom 40 kilometara sjeverozapadno od Zagreba, zabilježili su seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske sinoć u 23 sata i 41 minutu. Intenzitet potresa u epicentru iznosio je III-IV stupnja MCS ljestvice, a osjetio se na području Kumrovca i Krapine. Materijalne štete nije bilo, izvijestila je Seizmološka služba RH.
ZAGREB - Požar u mjestu Vrana kod Biograda lokaliziran je jučer u 19,45 sati, a požarište će tijekom noći čuvati vatrogasci pakoštanskog DVD-a. U gašenju požara sudjelovali su vatrogasci iz Javne vatrogasne postrojbe Biograd i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Pakoštane, a iz zraka su požar gasili 2 kanadera i air tractor. Izgorjelo je oko 5 ha niskog i visokog raslinja.
DUBROVNIK - U sklopu programa 62. Dubrovačkih ljetnih igara sinoć je na taraci Tvrđave Revelin izveden nagrađivani suvremeni ples One&Two, svjetski priznatog plesnog dvojca Talijana Emia Greca i Nizozemca Pietera C. Scholtena. Festivalskoj publici predstavili su se s dva kratka baletna programa u kojima su koreografi, redatelji i izvođači. Za ovu izvedbu umjetnici su nagrađeni Time out live nagradom u Londonu te Herald Angel Award u Edinburghu. Umjetnici su 2009. godine pokrenuli International Choreographic Arts Centre Amsterdam kao platformu za suvremeni ples koja obuhvaća radionice, centar za produkciju, istraživačku platformu i samu plesnu skupinu s ciljevima razvoja talenata i prijenosa znanja, razvoja refleksije o plesu i istraživačkog rada, inovacija i suradnje. Mnoga njihova djela obišla su svijet i stekla međunarodno priznanje kritičara i publike