KAIRO - Tužitelji na suđenju svrgnutom egipatskom predsjedniku Hosniju Mubaraku u srijedu su ga u Kairu otpužili da je sudjelovao u ubojstvu gotovo 800 prosvjednika te izdao dozvolu za uporabu bojevog streljiva, a on je sve optužbe odbacio. Tužiteljstvo je Mubaraku stavilo na teret i nekoliko slučajeva korupcije i trošenja javnog novca. "U potpunosti odbacujem sve ove optužbe", rekao je Mubarak, koji je na sud dovezen na nosilima i prati ga s ležaja smještenog u kavezu u sudnici. Mubarakova dva sina, Gamal i Alaa, kojima se također sudi, također su odbacili optužbe. Odvjetnik koji zastupa obitelji ubijenih tijekom ustanka u Egiptu, kazao je da je Mubarak al-Adliju naredio ubojstva demonstranata te zbog toga zatražio smrtnu kaznu za bivšeg ministra unutarnjih poslova. Drugi odvjetnik zatražio da je da se Mubaraka iz bolnice u ljetovalištu Šarm el-Šeik trajno prebaci u zatvor Torah u Kairu. Mubarak, koji je vladao gotovo 30 godina, svrgnut je 18-dnevnim prosvjedima u veljači. Suđenje Mubaraku, njegovim sinovima i još sedmorici suradnika, počelo je u srijedu ujutro uz jake mjere sigurnosti. Izraelski vojni radio objavio je izjavu izraelskog zastupnika Benjamina Ben-Eliezera da je Mubaraku prije nekoliko mjeseci ponudio azil u Izraelu, ali ga je bivši egipatski predsjednik odbio jer je "domoljub".
MADRID/RIM - Zbog rekordne cijene zaduživanja Italija i Španjolska počele su u srijedu hitnu akciju kako bi spriječile da se dužnička kriza u eurozoni proširi na te dvije zemlje koje su prevelike da bi ih se spašavalo iz postojećeg kriznog fonda eurozone. Španjolski premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero sazvao je za srijedu poslije podne hitan sastanak s ministricom gospodarstva Elenom Salgado "kako bi analizirali najnovija kretanja na financijskim tržištima" koja su veoma nestabilna. Talijanski ministar financija Giulio Tremonti počeo je u srijedu u Luksemburgu razgovore s predsjednikom eurozone Jean-Claudom Junckerom, u času kada je njegova zemlja izložena snažnom pritisku tržišta. Španjolska i Italija bile su u utorak glavni uzrok zabrinutosti tržišta, budući da investitori strahuju da bi se problem zaduženosti tih zemalja mogao pogoršati zbog usporavanja gospodarskog rasta.
Ta je napetost, koju osjete i burze i prinosi po obveznicama, nagnala talijansku i španjolsku vladu da krenu u akciju kako bi spriječile paniku, kao i Bruxelles, koji odbacuje svaku mogućnost pregovaranja o spašavanju tih zemalja. Tremonti je dan ranije sazvao sjednicu odbora za održanje financijske stabilnosti, a Zapatero je u utorak u Madridu odlučio odgoditi svoj odlazak na godišnji odmor kako bi mogao nadzirati stanje. Glavni direktor talijanskog trezora Vittorio Grilli boravi u Aziji gdje će razgovarati s ulagačima koji bi mogli biti zainteresirani za kupnju talijanskih obveznica.
MOSTAR -Na većini prometnih znakova u Federaciji BiH, entitetu s dominantnim bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom izbrisani su natpisi na ćirilici, iako je državnim pravilnikom koji je stupio na snagu prije četiri godine utvrđena dvojezičnost svih oznaka s imenima gradova. Natpisi na ćirilici nestali su odmah nakon što su postavljeni, a na nemalome broju su i uvredljivi napisi prema Srbima. Inače, uvođenje dvojezičnih natpisa utvrđeno je Pravilnikom o prometnim znakovima u BiH, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2007. godine. Dvojezični natpisi postavljeni su tek 2009. godine. U Federaciji BiH natpisi su ispisani prvo latinicom, a zatim ćirilicom dok je u Republici Srpskoj obrnuto, no tamo latinični natpisi nisu izbrisani. Voditelj Odjela za puteve, željeznice, plovne puteve, luke i cjevovode u mnistarstvu prometa i veza BiH Mehmed Dujso ocijenio je da se treba omogućiti ravnopravna jezična zastupljenost te da na pravilnik nije bilo prigovora od bilo koje strane u BiH. "Nitko od predstavnika iz Federacije BiH ili Republike Srpske nije imao prigovora. Osnovno pravo svih ljudi je pravo na njihov jezik i svi jezici su ravnopravni", rekao je Dujso.
Na ulazima u gradove poput Sarajeva, Mostara, Posušja, Livna, Zenice izbrisani su "sporni natpisi" a policija nije pronašla počinitelje. Nakon što su ponovno postavljeni, natpisi su ponovno doživjeli istu sudbinu. Jedino su o kulturnoj i jezičnoj "složenosti" BiH ostali svjedočiti natpisi koji su visoko pa ih protivnici ćirilice nisu mogli ukloniti.
BOSTON - Stručnjaci za sigurnost otkrili su dosad najveći niz kibernetičkih napada, a među pogođenima su mreže 72 organizacije, među kojima i Ujedinjenih naroda, vlada i tvrtki širom svijeta, prenosi u srijedu agencija Reuters izvješće sigurnosne tvrtke McAfee.
Ta tvrtka koja je otkrila kibernetičke napade, vjeruje da iza njih stoji jedan "državni akter", ali ga je odbila imenovati, iako je je jedan stručnjak izjavio da dokazi upućuju na Kinu, navodi u priopćenju. Na dugome popisu žrtava petogodišnje kampanje su vlade Sjedinjenih Država, Tajvana, Indije, Južne Koreje, Vijetnama i Kanade, Savez zemalja jugoistočne Azije (ASEAN), Međunarodni olimpijski odbor (IOC), Svjetska agencija protiv dopinga te niz tvrtki različitih profila. U slučaju UN-a, hakeri su upali u kompjutorski sustav njegova tajništva u Ženevi 2008. godine, skrivali se ondje gotovo dvije godine i tiho pročešljavali tajne podatke, navodi se u priopćenju.
TOKIO - Japan je u srijedu donio zakon o osnivanju javnog fonda iz kojega će se žrtvama nuklearne katastrofe u Fukushimi isplatiti odšteta od više desetaka milijarda eura. Vlada će u početku izdvojiti 2.000 milijarda jena (18 milijarda eura) u vidu posebnih obveznica, izvijestila je agencija Kyodo, ali bi krajnji iznos trebao biti puno veći. Po zakonu koji je donio senat, nakon glasovanja zastupnika, operater nuklearne centrale Fukushime Daiichi, Tokyo Electric Power (Tepco) i druge tvrtke za proizvodnju električne energije nuklearnim putem sudjelovat će u tom fondu u korist žrtava. Zakon ne određuje iznos kojim će raspolagati fond, ali ističe da Tepco, čije su dionici izgubile više od 80 posto vrijednosti, poslije morati vratiti sav novac koji će fond isplatiti žrtvama.
U potresu i tsunamiju koji su 11. ožujka pogodili Japan, teško je oštećena nuklearna centrala Fukusima Daiichi, zbog čega je više od 80.000 ljudi moralo iseliti u krugu 20 km i s drugih područja izloženih jakom zračenju.
GVATEMALA - Sud u Gvatemali osudio je u utorak 6.060 godina zatvora svakome od četvorici bivših vojnika optuženih za pokolj 201 seljanina u vrijeme građanskog rata u Gvatemali (1960.-1996.), što je prva osuda za taj zločin počinjen prije gotovo 30 godina. Sud je utvrdio da su optuženici, pripadnici elitne vojne postrojbe, krivi za pokolj počinjen između 6. i 8. prosinca 1982. te im odredio kaznu od 30 godina zatvora po ubijenom seljaninu, bez mogućnosti smanjenja, što je ukupno 6.030 godina zatvora, navodi se u obrazloženju presude. Toj se kazni dodaje još 30 godina zatvora za svakog optuženika za počinjene "zločine protiv čovječnosti i ugrožavanje državne sigurnosti". Krivci su pokazali svoju "izopačenost" budući da su "sa zemljopisne karte izbrisali" cijelo selo Las Dos Erres u općini La Libertad, 600 km sjeverno od prijestolnice, rekli su suci. U 36-godišnjem sukobu u Gvatemali između prorevolucionarne seoske gerile (IAR, Pokret 13. svibnja) i vlade koju su podupirali ekstremna desničarska milicija i vojska (Nova antikomunistička organizacija, Bijela ruka) pobijeno je 100.000 ljudi, 40.000 je nestalo, više od 100.000 je protjerano. Suđenje je posljednji korak u obračunu s dužnosnicima optuženima za ratne zločine tijekom građanskog rata između ljevičarske gerile i vlade.
AMAN - Američki senatori pozvali su administraciju Baracka Obame da nametne strože sankcije režimu predsjednika Bašara al-Asada zbog krvave represije prema svome narodu u Siriji gdje je proteklih dana ubijeno više od 160 osoba, a napadi se nastavljaju i najteže je u gradu Hami, simbolu otpora. "SAD treba nametnuti sankcije sirijskom energetskom sektoru kao odgovor na ubojstva civila u vojnoj ofenzivi koju je zapovijedio al-Asad", rekao je američki senator, republikanac Mark Kirk. U nedjelju je u Siriji ubijeno 139 civila, od čega gotovo stotinu u gradu Hami, prema izjavama očevidaca i aktivista za ljudska prava, a u ponedjeljak i utorak najmanje 27 civila, od čega 13 u Hami. Napadi se nastavljaju iako je počeo sveti muslimanski mjesec posta ramazan. Senator Kirk i njegovi kolege Kirsten Gillibrand (demokratska stranka) i neovisni Joseph Lieberman izradili su prijedlog sankcija protiv tvrtki koje ulažu u sirijski energetski sektor. U utorak je admiral Mike Mullen, načelnik američkog združenog stožera oružanih snaga, isključio američku vojnu intervenciju u Siriji i najavio nastavak političkog i diplomatskog pritiska na al-Asadov režim da provede reforme. Prosvjedi protiv al-Asadova režima počeli su 15. ožujka, u jeku pokreta arapskog proljeća, a u gušenju prosvjeda dosad je ubijeno 2.000 ljudi, među kojima 1.600 civila, prema podacima udruga za ljudska prava. Grad Hama je simbol borbe protiv režima od strašne represije iz 1982. godine kada je pobunu povela skupina Muslimanska braća i u gušenju je ubijeno 20.000 ljudi.