LONDON - Prinosi po talijanskim i španjolskim državnim obveznicima s rokom otplate od 10 godina u utorak su dosegnuli najviše razine u 14 godinu zbog jačanja strahova od dužničke krize u eurozoni. Prinosi po 10-godišnjim španjolskim obveznicama tijekom dana uvećani su za 0,26 postotnih bodova, na 6,47 posto, što je njihova najviša razina od 1997. Time je razlika između prinosa po španjolskim obveznicama i onih po referentnim njemačkim državnim obveznicama uvećana na 4,03 postotna boda. Prinosi po 10-godišnjim talijanskim obveznicama zabilježili su sličan rast i iznose 6,27 posto. Cijena osiguranja od neplaćanja po talijanskim i španjolskim obveznicama, odnosno CDS-ovi, dosegnuli su rekordno visoke razine, podaci su londonske tvrtke Markit. Talijanski petogodišnji CDS-ovi povećani su za 0,24 postotnih bodova na 3,55 postotnih bodova, a španjolski na 4,18 postotnih bodova, s 3,86 u ponedjeljak. "Mislimo da neke od nedavnih prodaja državnog duga nisu opravdane s obzirom na temeljne gospodarske pokazatelje, no raspoloženje je sada tako negativno da ulagači povećavaju svoje kratkoročne pozicije", kazao je Nick Stamenkovic iz RIA Capital Markets. Lošem raspoloženju na tržištima pridonijeli su nedovoljna jasnoća EU planova o provedbi novog paketa pomoći za Grčku te zabrinutosti vezane za globalno gospodarstvo.
BUDIMPEŠTA - Mađarska središnja banka u utorak je objavila da tamošnje banke mogu apsorbirati šokove izazvane snažnim rastom švicarskog franka, kao što su i pokazali rezultati njihove provjere otpornosti koje je središnja banka provela u travnju ove godine. Franak je danas dosegnuo novi rekordno visoki tečaj prema mađarskoj valuti, od 245,73 forinti. Na upit Reutersa u vezi najnovijeg snažnog jačanja franka, središnja banka Mađarske citirala je izjave guvernera Andrasa Simora nakon prošlotjedne odluke o kamatnim stopama. "U travnju je središnja banka provela testove otpornosti banaka u koje smo ukalkulirali osjetno snažniji tečaj švicarskog franka. U stres-testu je bio uključen tečaj od 245 forinti na kraju 2011. i od 257 forinti na kraju 2012.", stoji u priopćenju središnje banke u kojem se citira guverner Simor. "Rezltati provjere otpornosti banaka pokazali su da će bankovni sektor moći apsorbirati gubitke koji bi proizišli iz ekstremno visokih razina tečajeva valuta. Drugim riječima, one raspolažu s dostatnim razinama kapitala i likvidnosti za prevladavanje situacije izazvane ekstremnim šokovima".
BRUXELLES - Europska komisija ne planira odobravati pakete spasonosnih zajmova za Italiju i Španjolsku, unatoč rastućim troškovima zaduživanja s kojima su suočene te zemlje, kazala je u utorak glasnogovornica Europske komisije Chantal Hughes. Italija i Španjolska poduzimaju nužne korake za poboljšanje stanja svojih proračuna, kazala je glasnogovornica Hughes. "Apsolutno smo uvjereni da će španjolske vlasti poduzeti sve potrebne korake", kazala je. "Pitanje plana spašavanja nije na stolu. Situacija je vrlo slična i u pogledu Italije", dodala je. Također nema naznaka da ijedna od tih zemalja ne bi sudjelovala u isplati nove tranše bilateralnih zajmova za Grčku, kazala je glasnogovornica Komisije. Grčka bi sredinom rujna trebala dobiti 5,8 milijardi eura od eurozone i 2,2 milijarde eura od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Međutim, dodala je Hughes, ako neka zemlja bude suočena s višim troškovima zaduživanja u vrijeme kada će trebati uplatiti novac za iduću tranšu pomoći Grčkoj, postoji mehanizam koji će joj osigurati kompenzaciju. Hughes je također kazala da na stolu nema planova ni za spasonosne zajmove za Cipar, nakon što je tu zemlju nedavno pogodila snažna eksplozija blizu najveće elektrane u toj zemlji i prouzročila prekid opskrbe struje i probleme u gospodarstvu.
DUESSELDORF - Njemački maloprodajni lanac Metro u utorak je objavio slabije od očekivanja rezultate poslovanja u drugom tromjesečju, što pripisuje visokim cijenama hrane i europskoj dužničkoj krizi koji su zaslužni za lošije raspoloženje potrošača. Prihodi grupe u proteklom su tromjesečju uvećani za 0,2 posto u usporedbi s istim razdobljem godine ranije i iznosili su 15,74 milijardi eura, dok je dobit prije poreza, kamata i posebnih stavki (EBIT) smanjena za osam posto na 306 milijuna eura, što se pripisuje gubitku u odjelu elekričnih uređaja. Prema Reutersovoj anketi, analitičari su u prosjeku očekivali prihode u visini 15,85 milijardi eura, te 327 milijuna eura EBIT-a prije posebnih stavki. "Iako se gospodarstvo i dalje oporavlja, nastavljene zabrinutosti glede dužničke krize u Europi znatno utječu na povjerenje potrošača", navodi se u priopćenju Metroa. Što se tiče prognozi za 2011., grupa je potvrdila svoj ciljani rast EBIT-a prije posebnih stavki za oko 10 posto u 2011. godini. Sukladno prošlotjednim najavama, prihodi bi sada trebali biti tek nešto veći u odnosu na 2010., dok je ranije tvrtka prognozirala njihov rast od četiri posto.
LONDON - Cijene nafte pale su u utorak na međunarodnim tržištima uslijed nastavljenih zabrinutosti o izgledima rasta najvećeg svjetskog gospodarstva nakon slabih rezultata iz sektora industrije, koji su zasjenili dogovor o razini zaduživanja SAD-a. Na londonskom su tržištu cijene nafte pale za 22 centa, na 116,59 dolara za barel, nakon što su se ranije nakratko spustile na 115,53 dolara. Na američkom su tržištu cijene nafte pale za 51 cent, na 94,38 dolara za barel, nakon što je u ponedjeljak cijena nafte pala na najnižu razinu od druge polovine lipnja na 93,42 dolara, temeljem vijesti da je industrijski sektor u prošlom mjesecu porastao po najnižoj stopi u posljednje dvije godine. U Washingtonu je sada u središtu pozornosti Senat, koji bi danas trebao glasati o odluci Predstavničkog doma američkog Kongresa o podizanju granice zaduživanja koja omogućuje da SAD izbjegne katastrofu zbog nemogućnosti otplate svojeg duga, te o smanjivanju proračunskog manjka za 2.400 milijardi dolara u 10 godina. No analitičari ističu da će raspoloženje tržišta vjerojatno ostati negativno nakon objava razočaravajućih makroekonomskih podataka iz SAD-a.
LONDON - Švicarski franak u utorak je dosegnuo nove rekordno visoke razine prema euru na međunarodnim tržištima, zbog zabrinutosti u vezi dužničkih problema eurozone i usporavanja globalnog gospodarstva, što je potaknulo potražnju za sigurnim utočištem frankom. Euro je tijekom dana oslabio za 1,5 posto na rekordno niskih 1,0985 franaka. Dolar je prema švicarskom franku oslabio za 0,6 posto, na 0,7783 franaka, nadomak rekordno niske razine od 0,7730 franaka, na koju se spustio u ponedjeljak. Euro je oslabio 0,3 posto prema dolaru i njime se trgovalo po 1,4206 dolara, nakon što se nakratko spustio na 1,4157 dolara, najnižu razinu od 21. srpnja. Dolar se prema jenu zadržao na razini od 77,19 jena, nedaleko od najniže razine u četiri mjeseca od 76,29 jena zabilježene u ponedjeljak. Analitičari kažu da je franak, sigurno utočište za kapital u neizvjesnim vremenima, na putu dosezanja novih rekordnih razina. Situacija donekle pogoduje i dolaru. Glavobolje ulagačima u vezi globalnog gospodarstva potaknuli su slabi podaci iz američkog proizvodnog sektora, koji je u srpnju zabilježio najslabiji rast u posljednje dvije godine, a o slabim aktivnostima izvijestili su i eurozona i Britanija. Strahovi od intervencije japanskih vlasti na tržištima ograničili su pak veće dobitke jena.
TOKIO - Najnoviji podaci o usporavanju rasta industrijskog sektora u SAD-u, Aziji i Europi ojačali su zabrinutosti investitora na azijskim burzama o zdravlju globalnog gospodarstva, a jačaju i špekulacije o mogućoj deviznoj intervenciji Tokija. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio na gubitku 1,2 posto, na 9.846 bodova. Indeks burze u Hong Kongu oslabio je 0,65 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 1,6 posto. Najviše su pod pritiskom prodaja bile dionice izvoznih kompanija. Predstavnički dom američkog Kongresa u ponedjeljak je donio odluku o podizanju granice zaduživanja, kojim se omogućuje da SAD izbjegnu katastrofu zbog nemogućnosti otplate svojeg duga, i smanjivanju proračunskog manjka za 2.400 milijardi dolara u 10 godina. To je smirilo strahove investitora od moguće platežne nesposobnosti SAD-a, no i dalje ih brine moguće snižavanje vrhunskog kreditnog rejtinga SAD-a. U međuvremenu, Institut za upravljanje nabavom objavio kako je industrijski sektor u SAD-u u srpnju porastao po najnižoj stopi u prošle dvije godine. Jučer su pokazatelji za Europu i Aziju ukazali na usporavanje rasta industrijske aktivnosti, što je ponovno ojačalo potražnju za sigurnim valutama te spustilo cijene rizičnije imovine poput dionica i nafte.
NEW YORK - Tijekom turbulentnog trgovanja u ponedjeljak na Wall Streetu ključni indeksi izbrisali su znatne početne dobitke, završivši dan u minusu, jer investitore brinu makroekonomski pokazatelji koji upućuju na stagnaciju najvećeg svjetskog gospodarstva. Dow Jones indeks oslabio je 0,09 posto, na 12.132 bodova, a S&P 500 indeks 0,41 posto, na 1.286 bodova. Nasdaq indeks pao je 0,43 posto, na 2.744 boda. Cijene dionica pale su nakon što je Institut za upravljanje nabavom objavio kako je industrijski sektor u SAD-u u srpnju porastao po najnižoj stopi u protekle dvije godine. Prodajama su najviše bile zahvaćene dionice vojne i farmaceutske industrije, jer investitori procjenjuju da će upravo ti sektori biti najviše pogođene predstojećim rezanjem proračunske potrošnje u SAD-u. U prosjeku su dionice vojne industrije pale 1,1 posto, a farmaceutske 1,7 posto. "Današnje trgovanje razotkrilo je pravo tržište. Očito se da se ono skrivalo iza zavjese 'podizanja granice zaduživanja', a sada kada je to pitanje riješeno, na vidjelo izbijaju drugi problemi, prvenstveno vezani uz gospodarstvo", ističe Larry McMillar, predsjednik uprave McMillan Analysis Corp.
WASHINGTON - Američki Senat glasovat će u utorak poslije podne o prijedlogu zakona za podizanje granice zaduživanja, pošto je u ponedjeljak navečer taj zakon prihvatio Predstavnički dom američkog Kongresa i time učinio korak prema izbjegavanju katastrofičnog scenarija da Sjedinjene Države zapadnu u stečaj zbog nemogućnosti isplate svojih financijskih obveza. Čelnik demokrata u Senatu Harry Reid najavio je da će glasovanje biti poslije podne. Rekao je da je potrebno 60 od 100 glasova da bi prijedlog zakona prošao. Ako ga Senat usvoji zakon ide na potpisivanje predsjedniku Baracku Obami. Senat bi trebao glasovati upravo na 2. kolovoza, dan koji je američko Ministarstvo financija odredilo kao rok nakon kojeg više neće biti u mogućnosti posuditi sredstva za plaćanje svih računa. Predstavnički dom američkog Kongresa u kojem su republikanci većina u ponedjeljak je prihvatio zakon sa 269 za i 161 protivnim.