BERLIN - Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble u srijedu je upozorio da bi krizni fond eurozone trebao otkupljivati obveznice na sekundarnom tržištu samo u izvanrednim okolnostima, referirajući se na jednu od ključnih mjera dogovorenih na prošlotjednom summitu eurozone. Čelnici eurozone na summitu su dogovorili novi paket pomoći Grčkoj i odlučili omogućiti Europskom fondu za financijsku stabilnost (EFSF) da kupuje državne obveznice na sekundarnom tržištu ako tako preporuče iz Europske središnje banke (ECB). "Takve kupovine u budućnosti bi se trebale događati samo uz vrlo stroge uvjete, ako bi ECB ocijenio da su prilike na financijskim tržištima izvanredne i da je ugrožena financijska stabilnost", kazao je njemački ministar. "Njemačka vlada protivi se 'bjanko čeku' za sveobuhvatni otkup grčkih obveznica na sekundarnom tržištu", kazao je Schaeuble u pismu zakonodavcima, koje je AFP dobio na uvid. Dopuštanje EFSF-u da kupuje državne obveznice po nižim cijenama jedna je od mjera koje su dogovorene na prošlotjednom summitu eurozone s ciljem da se pomogne Grčkoj i spriječi širenje krize na druge zemlje.
BUDIMPEŠTA/ZAGREB - Mađarska naftna kompanija MOL mogla bi ponuditi svoje trezorske dionice hrvatskoj vladi u zamjenu za dionice Ine, što bi pomoglo u rješavanju spora oko upravljanja Inom, kazao je čelnik MOL grupe Jozsef Molnar u razgovoru za mađarski poslovni dnevnik Napi Gazdasag. Mađarska kompanija ima dovoljno sredstava za akviziciju vrijednu više od milijarde američkih dolara i razmatra potencijalne mete za širenje u regiji, uključujući poljsku rafineriju Lotos, kazao je Molnar. Govoreći o aktualnom sporu u vezi s vlasništvom u Ini, Molnar je poručio da bi MOL-ove trezorske dionice "mogle biti praktične" u rješavanju spora oko MOL-ove 'podružnice' Ine, ali i u svim drugim pokušajima preuzimanja, piše taj mađarski dnevnik. Napade na MOL ocijenio je dijelom internog političkog rata u Hrvatskoj. Između ostaloga, u intervjuu je naveo da su kapaciteti MOL-a za pribavljanje zajmova poboljšani nakon što je mađarska vlada kupila 21,2 posto MOL-ovih dionica od ruskog Surgutneftegasa za 1,88 milijardi eura u transakciji dovršenoj 6. srpnja. No, u ovome trenutku nema mnogo kompanija koje su vrijedne kupnje, ocijenio je čelnik MOL Grupe.
LONDON - Agencija za izdavanje rejtinga Moody's snizila je u srijedu rejting Cipra za dugoročno zaduživanje za dvije razine, na Baa1, uz negativnu prognozu, navodeći među razlozima nastavljene zabrinutosti u vezi fiskalne pozicije te članice eurozone. "Agencija je također snizila rejting Cipra za kratkoročno zaduživanje na P-2, s P-1", stoji u priopćenju Moody'sa. Među glavnim razlozima sniženja rejtinga u Agenciji navode nastavljene zabrinutosti u vezi fiskalne pozicije Cipra, koja je dodatno pogoršana zbog negativnih posljedica snažne eksplozije 11. srpnja u skladištu oružja u jednoj vojnoj pomorskoj bazi. U eksploziji je poginulo 13 osoba, a teško je oštećena i obližnja električna centrala Vasilikos, prekinuvši opskrbu struje. Agencija je također upozorila da postoji značajan rizik da će nekoliko ciparskih banaka biti primorano zatražiti pomoć države u kratkoročnom razdoblju zbog njihove izloženosti Grčkoj. "Negativna prognoza proizlazi iz stajališta Moody'sa da u aktualnom okruženju postoje rizici za snižavanje rejtinga Baa1", stoji u priopćenju Moody'sa.
WASHINGTON/ZAGREB - Sve izraženiji trend da bogate zemlje kupuju velike poljoprivredne površine u drugim zemljama, posebice u Africi, kako bi proizvodile hranu za svoje rastuće stanovništvo, ostavlja sve ozbiljnije ekološke i socijalne posljedice, ugrožavajući afričko ruralno stanovništvo koje sve više gladuje, upozoravaju stručnjaci prestižnog Instituta Worldwatch (WI) iz Washingtona. Bogate zemlje Bliskog istoka i Azije, poput Saudijske Arabije i Kine, u stalnoj su potrazi na novim zemljištem za sadnju usjeva jer same nemaju dovoljno plodne zemlje i ne mogu zadovoljiti prehrambene potrebe vlastitog stanovništva. "Ljudi uvijek govore da se Afrika mora moći sama prehraniti. Kako bi ona to mogla kada Kinezi i Saudijci zauzimaju najbolju zemlju za sebe", pita se Danielle Nierenberg, direktorica projekta Nourishing the Planet (Hraniti planet), koji se provodi unutar Instituta Worldwatch. U svom izvješću WI navodi da su strani investitori između 2006. i sredine 2009. kupili 15 do 20 milijuna hektara plodnog zemljišta u subsaharskoj Africi. Nierenberg upozorava da su milijuni hektara zemlje koje su prodale afričke vlade nedokumentirani. Ta "otimačina zemlje" marginalizira zemljišna prava lokalnog, posebice autohtonog stanovništva i ugrožava sigurnost hrane u ionako siromašnim afričkim zemljama.
FRANKFURT - Njemački proizvođač automobila i kamiona Daimler izvijestio je o rastu dobiti i prihoda u drugom tromjesečju, a za cijelu godinu sada prognozira ukupne prihode veće od 100 milijardi eura. Daimler je u proteklom tromjesečju ostvario neto dobit u visini 1,7 milijardi eura, što je za 30 posto više u usporedbi s istim razdobljem godine ranije. Dobit prije kamata i poreza (EBIT) iznosila je 2,58 milijardi eura, u usporedbi s 2,10 milijardi eura u istom razdoblju prošle godine. U tromjesečju od travnja do lipnja prihodi grupe porasli su za 4,8 posto, na 26,3 milijarde eura, objavila je njemačka kompanija. U Daimleru prognoziraju da će EBIT za cijelu godinu "vrlo značajno premašiti razinu iz prošle godine", kada je iznosio 7,3 milijardi eura. Tvrtka također sada očekuje da će cjelogodišnji prihodi od prodaje biti "znatno iznad 100 milijardi eura."
LONDON - Cijene nafte u srijedu su pale na međunarodnim tržištima, budući su ulagači nervozni zastoja u pregovorima u Washingtonu o povećanju razine zaduživanja i odvraća ih od imovine koju smatraju ovisnom o gospodarskom rastu. Na londonskom su tržištu cijene nafte pale za 12 centi, na 118,16 dolara za barel. Istodobno na američkom su tržištu cijene sirove nafte pale za 36 centi, na 99,23 dolara za barel. Bijela kuća i republikanci u Kongresu nisu se nimalo približili kompromisu po pitanju smanjenja proračunskog deficita i povećanja razine dozvoljenog zaduživanja države. Nesuglasje bi moglo ugroziti vrhunski AAA kreditni rejtinga SAD-a, što bi uzdrmalo financijska tržišta i negativno utjecalo na najveće svjetsko gospodarstvo. "Glavni čimbenik je situacija sa zaduživanjem SAD-a, postoje strahovi u vezi gospodarskog rasta a ugrožen je i kreditni rejting zemlje AAA", izjavio je Michael Hewson, analitičar CMC Marketsa. Cijene nafte također su se našle pod pritiskom nakon što je izvješće Američkog instituta za naftu pokazalo da su zalihe sirove nafte u zemlji neočekivano porasle za četiri milijuna barela. Tjedno izvješće toga instituta pokazalo je pad aktivnosti u rafinerijama.
LONDON - Europski burzovni indeksi pali su uslijed zabrinutosti tržišta zbog zastoja u američkim pregovorima oko povećanja razine zaduživanja i potencijalnog gubitka najvišeg kreditnog rejtinga SAD-a. Pritom je indeks Londonske burze Ftse pao 0,47 posto, na 5.901 bod, frankfurtski DAX za 0,48 posto, na 7.314 bodova, a pariški CAC za 0,84 posto, na 3.756 bodova. Ulagače navodi na oprez i dugotrajna dužnička kriza eurozone. Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble danas je upozorio da bi krizni fond eurozone trebao otkupljivati obveznice na sekundarnom tržištu samo u izvanrednim okolnostima, referirajući se na jednu od ključnih mjera dogovorenih na prošlotjednom summitu eurozone. Banke su bile među najvećim gubitnicima, s prosječnim padom cijena dionica od dva posto, zbog izloženosti dugu eurozone. Značajnije su oslabjele dionice talijanskih banaka Intesa SanPaolo i UniCredit, u visini 4,7 i 4,1 posto. Dionice španjolske banke Santander oslabjele su 3,1 posto. Automobilski sektor također je bilježio gubitke, s prosječnim padom cijena dionica od 0,5 posto. Pritom su oslabjele dionice Daimlera za 0,7 posto, a francuskog Peugeota za više od osam posto nakon loših prognoza za 2011.
TOKYO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros pale, kao i tečaj dolara, dok je cijena zlata dosegnula novu rekordnu razinu jer je rasprava u Washingtonu o povećanju dozvoljenog državnog zaduživanja i dalje na mrtvoj točki. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,5 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Singapuru i Australiji oslabile između 0,1 i 0,5 posto. Burzovni indeksi u Južnoj Koreji i Šangaju ojačali su, pak, između 0,1 i 0,3 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio gotovo nepromijenjen. Premda većina ulagača smatra da će demokrati i republikanci u Washingtonu postići dogovor o povećanju državnog zaduživanja do krajnjeg roka 2. kolovoza, na tržištima ipak vlada oprez. Zbog nesigurnosti, ulagači se povlače iz rizičnijih i ulažu u sigurnije investicije. Zahvaljujući tome, jutros je cijena zlata dosegnula novu najvišu razinu u povijesti, 1.623 dolara po unci. Od početka godine porasla je za 14 posto. Dolar je, pak, na valutnim tržištima i dalje pod pritiskom.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica pale drugi dan zaredom jer i dalje nema naznaka da bi se u Washingtonu mogao postići kompromis u vezi povećanja razine dozvoljenog državnog zaduživanja, a krajnji je rok za dogovor sve bliži. Dow Jones indeks oslabio je 91 bod, ili 0,73 posto, na 12.501 bod, dok je S&P 500 pao 0,41 posto, na 1.331 bod, a Nasdaq indeks 0,10 posto, na 2.839 bodova. Bijela kuća i republikanci u Kongresu nisu se jučer nimalo približili kompromisu po pitanju smanjenja proračunskog deficita i povećanja dozvoljenog zaduživanja države. Manje od tjedan dana prije 2. kolovoza, krajnjeg roka za podizanje sadašnjeg limita duga od 14.300 milijardi dolara, čelnici republikanca i demokrata međusobno se okrivljuju. Ako se ovih dana ne postigne dogovor, idućega utorka američke vlasti neće imati dovoljno sredstava za plaćanje svih svojih obveza. To bi vjerojatno značilo smanjenje vrhunskog AAA kreditnog rejtinga SAD-a, uzdrmalo bi financijska tržišta i negativno utjecalo na najveće svjetsko gospodarstvo. Zbog toga su jučer pale cijene dionica u osam od 10 sektora S&P 500 indeksa. Porasle su samo u tehnološkom i telekomunikacijskom sektoru.