BERLIN - Vlade zemalja članica eurozone razmišljaju o uvođenju novog bankovnog nameta kao načinu uključivanju privatnih kreditora u novi paket pomoći za Grčku, piše njemački tisak, pozivajući se na diplomatske izvore. "Nekoliko dana pred novi krizni summit u Bruxellesu vlade 17 zemalja eurozone razmišljaju o mogućnosti uključivanja privatnih kreditora pomoću uvođenja novog bankovnog nameta u budućem paketu pomoći visokozaduženoj Grčkoj", piše njemački list Die Welt, citirajuće visokorangirane diplomatske izvore dobro upoznate s pregovorima. "Bankovni namet trebao bi važiti također i za financijske institucije u zemljama eurozone koje nisu izravno izložene Grčkoj", piše Die Welt u izdanju od ponedjeljka. List ne iznosi daljnje pojedinosti, ali napominje da bi takav bankovni namet trebao biti uveden zajedno s programom otkupa grčkih državnih obveznica. Njemačka već planira uvesti namet bankama od kraja rujna, čime namjerava godišnje namaknuti prihode od milijardu eura. Po pisanju Die Welta, Međunarodni monetarni fond (MMF) ljut je zbog načina upravljanja krizom u Europi a "utjecajne grupe" u Fondu ne žele sudjelovati u daljnjima programima spašavanja Grčke, piše list. "Mnogima u MMF-u je dosta i ozbiljno sumnjaju da Grčka može provesti ekonomske reforme potrebne za dugoročnu stabilnost", piše Die Welt, citirajući diplomate.
BRUXELLES - Europska komisija (EK) u ponedjeljak je bankama pružila zadnju priliku da olakšaju građanima diljem EU-a otvaranje osnovnog bankovnog računa uz razumnu naknadu, prije nego predloži obvezujuća zakonska rješenja. EK je ustvrdila da oko 30 milijuna osoba iznad 18 godina u EU-u nema bankovni račun, s tim da je približno njima šest do sedam milijuna odbijen zahtjev za otvaranje računa zbog slabijeg podmirenja dosadašnjih obveza po kreditima, izostalog dokaza o prihodima ili neispunjavanja kriterija u vezi mjesta prebivališta. U Komisiji kažu da su odobrili neobvezujeće preporuke zemljama članica da ukinu ograničenja koje banke koriste kao izgovor prilikom odbijanja zahtjeva za otvaranjem računa. "Preporuka ne navodi da su pružatelji usluga plaćanja dužni prihvatiti sve takve zahtjeve, svih klijenata, u svim slučajevima, nego se fokusira na ono što je nužno potrebno da bi se potrošačima omogućilo korištenje usluga plaćanja", navodi se u priopćenju Komisije. "Stanje će se ispitati kroz godinu dana i predložiti će se nove nužne mjere, uključujući i one zakonske", dodala je EK. Iz Bruxellesa poručuju da potrošačima mora biti dozvoljeno otvaranje osnovnog bankovnog računa uz razumnu naknadu neovisno o tome gdje žive i kakve su im financijske prilike. Odnosi se na ljude koji legalno borave u EU-a i trebaju račun za osobnu, a ne poslovnu ili profesionalnu upotrebu.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenila je u razgovoru za državnu televiziju ARD u nedjelju da Europa srednjoročno treba osnovati vlastitu bonitetnu agenciju. "Važno je da srednjoročno Europa dobije bonitetnu agenciju. I Kinezi sada imaju bonitetnu agenciju", rekla i istaknula da bi tu agenciju trebalo osnovati europsko gospodarstvo, a ne države. "Nažalost za sada gospodarstvo ne zanima osnivanje takve agencije", rekla je. Sve tri velike bonitetne agencije su anglosaksonske: Moody's, Standard and Poor's i Fitch. Europa se početkom srpnja počela zalagati za osnivanje europskog tijela nakon što je Moody's spektakularno srezao kreditni rejting Portugala, što bi moglo pogoršati krizu duga u euro zoni, koju je pokrenula situacija u Grčkoj.
BERLIN - Bivši njemački kancelar Helmut Kohl žestoko je kritizirao europsku politiku svoje nasljednice Angele Merkel ocjenivši je "vrlo opasnom", prenosi tjednik Der Spiegel u internetskom izdanju u nedjelju pozivajući se na bliske Kohlove suradnike. Helmut Kohl, koji je od 1982. do 1998. obnašao funkciju njemačkog kancelara, smatra se velikim pobornikom europske ideje i, zajedno s bivšim francuskim predsjednikom Francoisom Mitterrandom, rodonačelnikom modernog EU-a. Europsku politiku njegove nasljednice na mjestu njemačkog kancelara i predsjednika Kršćansko-demokratske unije (CDU), Kohl drži "vrlo opasnom". Stajališta kancelarke Merkel o europskoj monetarnoj krizi u zadnje vrijeme dio javnosti i medija smatra stavljanjem interesa Njemačke u prvi plan te zanemarivanjem europske ideje. Kohl je u međuvremenu, preko internetske stranice Bilda, opovrgnuo pisanje Der Spiegla, no list i dalje ostaje pri svojim navodima. Unutar CDU-a razvila se rasprava na račun europske politike kancelarke Merkel zbog teškoća na monetarnom planu. "Europa je politički projekt i prevažna je da bi se njena sudbina prepustila rejting agencijama", rekao je demokršćanski premijer savezne pokrajine Hessen i potpredsjednik CDU-a Volker Bouffier, prenosi Der Spiegel.
AMSTERDAM - Nizozemski proizvođač potrošačke elektronike Philips u ponedjeljak je izvijestio da je drugo tromjesečje zaključio s neto gubitkom od 1,35 milijardi eura, dok je u istom razdoblju prošle godine poslovao s čistom dobiti od 262 milijuna eura. Prihodi Philipsa pali su u proteklom tromjesečju za 2,6 posto, na 5,21 milijardu eura, priopćeno je iz najvećeg svjetskog proizvođača rasvjete, jednog od tri vodećih proizvođača opreme za bolnice i najvećeg europskog proizvođača potrošačke elektronike. Negativni rezultat u Philipsu uglavnom se pripisuje otpisu povezanom s akvizicijama u dijelu poslovanja s rasvjetom i bolničkom opremom. Značajnije poboljšanje ne očekuju u skorije vrijeme. Kompanija planira provesti 500 milijuna eura vrijedan program ušteda troškova koji će trajati do 2014. godine. U planu je i program otkupa dionica, 'težak' dvije milijarde eura, koji će biti dovršen iduće godine.
NEW YORK - Najveći svjetski proizvođač igračaka Mattel izvijestio je o 56-postotnom rastu neto dobiti u drugom tromjesečju u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, što pripisuje snažnoj potražnji, poglavito za igračkama temeljenim na filmu "Auti 2". Neto dobit Mattela u proteklom je tromjesečju tako iznosila 80,5 milijuna dolara. Prihodi od prodaje uvećani su za 14 posto u usporedbi s istim razdobljem godine ranije, na 1,16 milijardi dolara, priopćeno je iz proizvođača lutaka Barbie i igračaka Fisher-Price. U SAD-u rast prihoda bio je nešto skromniji, u visini sedam posto, dok su u ostatku svijeta prihodi izrazitije porasli, odnosno za 23 posto. "Unatoč mješovitim gospodarskim vijestima, ohrabren sam snažnim rezultatima poslovanja te i dalje vjerujem da smo dobro pozicionirani za daleko važniju drugu polovinu godine", kazao je Mattelov izvršni direktor Robert Eckert. Druga polovina godine važnija je proizvođačima igračaka jer uključuje sezonu blagdana.
LONDON - Cijene nafte u ponedjeljak su na londonskom tržištu pale ispod 117 dolara temeljem rasta zabrinutosti zbog dužničkih problema u SAD-u i eurozoni, a pritišće ih i još jedno moguće oslobađanje nafte iz strateških rezervi Međunarodne agencije za energetiku (IEA). Na londonskom su tržištu cijene nafte pale za 97 centi, na 116,29 dolara za barel, nakon što su se ranije nakratko spustile na 116,12 dolara. Istodobno na američkom su tržištu cijene sirove nafte pale za 47 centi, na 96,77 dolara za barel. Političari u SAD-u i Europi nisu ponudili jasne odgovore za rješavanje dužničkih problema, zbog čega su se ulagači okrenuli ulaganjima u "sigurnija utočišta". Bolji od očekivanih rezultati otpornosti europskih banaka ipak nisu uspjeli odagnati pesimizam na tržištima. "Očekujemo da će ovoga tjedna pozornost tržišta biti usmjerena pregovorima u SAD-u vezano uz dug, ali možda još više na summit čelnika EU-a o daljnjim koracima u rješavanju europske dužničke krize u četvrtak," navode analitičari MF Globala.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u ponedjeljak su izrazitije smanjeni, predvođeni financijskim sektorom, pod pritiskom zabrinutosti u vezi europske dužničke krize koje su dodatno intenzivirali rezultati prošlotjedne objave provjere otpornosti europskih banaka. Pritom je indeks Londonske burze Ftse pao 1,09 posto, na 5.780 bodova, frankfurtski DAX za 1,07 posto, na 7.142 boda, a pariški CAC za 1,44 posto, na 3.672 boda. Kao znak jačanja zabrinutosti nakon prošlotjedne objave rezultata testova otpornosti europskih banaka na krizu, danas su oštro porasli prinosi po talijanskim i španjolskim obveznicama. Prinosi na 10-godišnje talijanske državne obveznice poskočili su za 0,19 postotna boda na 5,88 posto, dok su na španjolske porasli za 0,18 postotnih bodova, na 6,26 posto. Rezultate u petak objavljenih stres testova europskih banaka ulagači su primili s određenom dozom skepticizma. U okruženju takvih nesigurnosti padale su cijene dionice europskih banaka, predvođene talijanskim bankama Intesa SanPaolo i UniCredit, koje su oslabljele za 3,9 i 3,6 posto. Od ostalih banaka oslabjele su i dionice francuskog Credit Agricolea, za 3,7 posto, njemačkog Deutsche Banke, za 2,6 posto, te britanske Barclays, za 3,3 posto.
NEW YORK - Na Wall Streetu će ovoga tjedna biti teško zaustaviti plimu naloga za prodaju dionica jer u Washingtonu još nema naznaka dogovora o povećanju razine dozvoljenog zaduživanja države, a posljednji su makroekonomski pokazatelji, za razliku od poslovnih rezultata kompanija, slabiji od očekivanja. Prošloga je tjedna Dow Jones indeks oslabio 1,4 posto, na 12.479 bodova, dok je S&P 500 potonuo 2,1 posto, na 1.316 bodova, a Nasdaq indeks 2,5 posto, na 2.789 bodova. Najveći tjedni pad S&P 500 indeksa u posljednjih pet tjedana ponajviše je bio posljedica dužničke krize u eurozoni i neuspješnih pregovora između Bijele kuće i republikanaca u Kongresu o smanjenju proračunskog deficita i povećanju razine državnog zaduživanja. Niti jedna pregovaračka strana ne odstupa od svojih stajališta, pa su prošloga tjedna agencije Moody's i Standard & Poor's upozorile da bi mogle smanjiti vrhunski kreditni rejting SAD-a, ako se do krajnjeg roka 2. kolovoza ne postigne dogovor o povećanju limita zaduživanja, koji iznosi 14.300 milijardi dolara.
HONG KONG - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno, dok su tečajevi dolara i eura potonuli na rekordno niske razine prema švicarskom franku jer ulagače zabrinjavaju dužnička kriza u eurozoni i neuspješni pregovori u Washingtonu o državnom zaduživanju. Burzovni indeksi u Australiji, Šangaju i Južnoj Koreji bili su u 7,30 sati u minusu između 0,1 i 0,5 posto, dok su u Singapuru i Hong Kongu ojačali do 0,2 posto. Na Tokijskoj se burzi zbog blagdana ne radi, a MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 0,3 posto, nakon što je prošloga tjedna potonuo 3,1 posto. Kako političari s obje strane Atlantika dosad nisu ponudili jasno rješenje dužničkih problema, očekuje se da će se ulagači i dalje povlačiti iz rizičnijih investicija, kao što su dionice i valute s višim prinosima. Utočište za svoj kapital tražit će, pak, u valutama s manjim prinosima, kao što je švicarski franak, i drugim manje rizičnim ulaganjima, kažu analitičari.