Državni zavod za statistiku objavio je danas da su u lipnju cijene dobara i usluga, mjerene indeksom potrošačkih cijena, pale u odnosu na svibanj za 0,5 posto, dok su u odnosu na lipanj prošle godine bile veće za 2,0 posto.
To je manja inflacija nego što se očekivalo. Šest makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je u lipnju inflacija ostala na razinama od svibnja, 2,5 posto.
„Na godišnji rast inflacije od 2,0 posto i dalje najviše utječe rast cijena energije i prehrambenih proizvoda, dok pritisak potražnje na cijene i dalje izostaje. Naime, isključimo li cijene energije iz ukupnog indeksa potrošačkih cijena, rast je iznosio 1,4 posto, a isključimo li energiju i prehranu, rast je iznosio samo 0,4 posto na godišnjoj razini“, navode analitičari Raiffeisen Consultinga u osvrtu na podatke DZS-a.
Cijene prehrambenih proizvoda, koji čine gotovo 30 posto potrošačke košarice, porasle su u lipnju 3,4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Pritom su cijene ulja i masti porasle za 23,4 posto, cijene voća za 7,5, a kruha i žitarica za 6,1 posto godišnje.
„Uz cijene prehrambenih proizvoda, veliki utjecaj imao je i rast cijena u kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva, što čini nešto više od 15 posto potrošačke košarice, gdje se ističe rast cijena tekućih goriva za 21,3 posto godišnje. Rast cijena goriva odrazio se i na cijene u kategoriji prometa, koje su porasle 6,2 posto godišnje“, navode analitičari Raiffeisen Consultinga.
S druge strane, cijene obuće i odjeće pale su na godišnjoj razini za 4,6 posto.
„U mjesecima pred nama cijene energije i dalje će najviše utjecati na rast cijena na godišnjoj razini, s obzirom da su cijene nafte na svjetskim tržištima i dalje znatno veće nego prošle godine, dok taj utjecaj ne mjesečnoj razini vjerojatno neće biti toliko izražen“, zaključuju analitičari Raiffeisen Consultinga.