ZAGREB - Hrvatska će potpisati pristupni ugovor s Europskom unijom najvjerojatnije u prvoj polovici prosinca, izjavila je u ponedjeljak predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU-om Vesna Pusić na domjenku nakon sjednice Odbora. "Nemam informacija o konkretnom danu, ali imam također informacije da će to najvjerojatnije biti u prvoj polovici prosinca", rekla je Pusić u izjavi za novinare, dodajući da će se izbori u Hrvatskoj svakako održati prije referenduma o članstvu u EU. "Moje je mišljenje da je logično da izbori budu raspisani na prvoj sjednici parlamenta ujesen i da se održe negdje početkom listopada, ...a moj dojam je da je mišljenje vlade da bi bilo bolje da izbori budu u studenome", rekla je. Na domjenak, upriličen nakon sjednice Nacionalnog odbora povodom uspješnog okončanja pregovora s EU-om, pozvani su veleposlanici zemalja članica EU-a, zemalja iz regije koje imaju europsku perspektivu te veleposlanik Turske - zemlje koja pregovara o članstvu i veleposlanik SAD-a kao zemlje koja je pratila pregovarački proces i pomogla u cijelom procesu, a također u procesu pristupanja NATO-u. Državni tajnik u MVPEI-u Andrej Plenković rekao je da je pregovarački proces bio kolektivni napor svih institucija RH. Kazao je da će pristupni ugovor biti potpisan prvom prigodom kada to bude moguće nakon što se on odobri, a to će "sigurno biti do kraja ove kalendarske godine". Neven Mimica, potpredsjednik Hrvatskog sabora, predsjednik Odbora za europske integracije i član Nacionalnog odbora, rekao je da će izbori u Hrvatskoj odrediti koji će predsjednik vlade potpisati pristupni ugovor. Međutim, rekao je da je od toga puno važnije i da je središnja točka hrvatske politike sada referendum o pristupanju EU na kojemu hrvatski građani odlučuju o članstvu. "Krajnje je vrijeme sada kada su pregovori završeni da se u narednih nekoliko dana donese odluka u vladajućoj koaliciji o tome kada će biti parlamentarni izbori", rekao je Mimica.
ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović primio je general pukovnika Haralda Sundea, načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Kraljevine Norveške, koji se nalazi u službenom posjetu hrvatskim Oružanim snagama, priopćeno je u ponedjeljak iz predsjednikova ureda. Na sastanku se razgovaralo o vrlo dobroj obrambenoj i vojnoj suradnji između hrvatskih i norveških oružanih snaga, koja je osobito izražena na području mornarice i obalne straže, kaže se u priopćenju. General Sunde istaknuo je kako su norveške oružane snage spremne na daljnju razmjenu iskustava i znanja, dodavši kako u vrijeme ograničenih izdvajanja za obrambene potrebe posebnu pozornost treba posvetiti obrazovanju kadrova jer sve sofisticiranija vojna sredstva i oprema traže dodatna znanja i vještine, stoji u priopćenju. Josipović se suglasio sa Sundeom kako je u svrhu stjecanja potrebnih znanja i sposobnosti nužna međunarodna suradnja uz međusobnu raspodjelu obaveza i financijskih izdvajanja, kaže se na kraju priopćenja.
PARIZ - Francuska novinarka podnijet će u utorak sudsku tužbu protiv bivšeg direktora MMF-a Dominiqa Strauss-Kahna u kojoj tvrdi da ju je pokušao silovati prije devet godina, izjavio je u ponedjeljak njezin odvjetnik. Odvjetnik David Koubbi rekao je da se tužba Tristane Banon (32) odnosi na incident koji se dogodio tijekom intervjua sa Strauss-Kahnom u jednom stanu u Parizu. Tada je imala 22 godine. "Tristane Banon podnijet će tužbu za pokušaj silovanja u Parizu", rekao je Koubbi. Taj potez Banon, novinarke i autorice nekoliko knjiga, uslijedit će pošto što je Strauss-Kahn u petak pušten iz kućnog pritvora u New Yorku, nakon što su tužitelji objavili da sumnjaju u vjerodostojnost iskaza hotelske sobarice koja ga je optužila za pokušaj silovanja. Istovremeno, francuska Socijalistička stranka izvijestila je kako je malo vjerojatno da će se Strauss-Kahn uključiti u predsjedničku utrku 2012. Glasnogovornik socijalista Benoit Hamon rekao je da je ideja da se on natječe za predsjednika "najmanje vjerojatan" od svih scenarija o političkoj budućnosti bivšeg šefa MMF-a. "Dajmo Dominiqueu Strauss-Kahnu prostora za disanje i pustimo da progovori kada za to bude spreman", rekao je Hamon na konferenciji za novinare.
ZAGREB - Predsjednik Nacionalnog prijelaznog vijeća Mustafa Mohamed Abdel Džalil u ponedjeljak je rekao da "nema nikakvih izgleda, u ovome trenutku, ali ni u budućnosti, da Moamer Gadafi ostane u Libiji", osobito s obzirom na to da je Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao nalog za njegovim uhićenjem. Džalil je izjavio kako postoji takva ponuda, no da ona nije relevantna te je istaknuo kako "Gadafi mora otići s vlasti i suočiti se s pravdom". U nedjelju su se pojavile informacije prema kojima postoji mogućnost da pobunjeničko Vijeće Gadafiju dopusti ostanak u Libiji, no na ulicama Bengazija, uporištu pobunjenika, odmah je prosvjedovalo oko stotinu ljudi, izvijestio je France presse. Unutar Vijeća postoji podjela u pogledu Gadafijeva odlaska s vlasti i nema potpune suglasnosti o tomu treba li voditi pregovore da bi se libijskom vođi omogućila izlazna strategija. Gadafi, na vlasti već 42 godine neprestano ponavlja da ne namjerava popustiti vojno-diplomatskom pritisku te prijeti proširenjem rata na Europu. Vijeće je u ponedjeljak izvijestilo kako će poštovati naftne ugovore sklopljene za vrijeme Gadafijeva režima. "Dok obavlja dužnost prijelazne vlade, Nacionalno prijelazno vijeće nastavit će poštivati sve financijske i naftne ugovore sklopljene za vrijeme Gadafijeva režima", stoji u priopćenju Vijeća, a prenosi Reuters. U Libiji, četvrtom najvećem izvozniku nafte u Africi, a dvanaestom u svijetu, naftu eksploatiraju mnogobrojne strane naftne tvrtke. Prije građanskog rata Libija je izvozila dnevno 1,49 milijuna barela naftne, uglavnom (oko 85 posto) u europske zemlje. No zbog sukoba, uglavnom oko zaljeva Sirte gdje su smješteni naftni terminali, proizvodnja je znatno pala.
LONDON - Članovi libijske vlade u posljednjih su nekoliko tjedana održali sastanke u nekoliko glavnih gradova stranih zemalja s predstavnicima pobunjeničke oporbe, nastojeći pregovorima doći do mirovnog sporazuma, izvijestio je u ponedjeljak glasnogovornik administracije Moamera Gadafija, Musa Ibrahim. On je u priopćenju poslanom e-mailom objavio kako su se sastanci održali u Italiji, Egiptu i Norveškoj te da su im prisustvovali predstavnici vlada spomenutih država. Također je rekao da se pregovori nastavljaju. Agencija Reuters piše kako još nije poznato jesu li pregovori održani uz suglasnost i potporu pobunjeničkog Nacionalnog prijelaznog vijeća. U priopćenju također stoji kako je jedan od sastanaka održan u Rimu, a prisustvovali su mu dužnosnici libijske vlade i Abdel Fatah Junes al Abidi, bivši Gadafijev ministar za sigurnost koji je prebjegao na pobunjeničku stranu u veljači.
SOČI - Glavni tajnik NATO saveza Anders Fogh Rasmussen u ponedjeljak je branio NATO-ovu operaciju u Libiji tijekom posjeta Rusiji, koja je optužila zapadnu koaliciju da je prekoračila mandat zaštite civila koji joj je dao UN. Rasmussen je to rekao u izjavi novinarima tijekom stanke u sastanku Vijeća NATO-Rusija u crnomorskom turističkom središtu Sočiju, gdje je ruski predsjednik Dmitri Medvedev o istoj temi razgovarao i s južnoafričkim predsjednikom Jacobom Zumom. Rusija nije potpisala rezoluciju Vijeća sigurnosti UN u ožujku kojom je odobrena vojna intervencija radi zaštite civila. Kritizirala je operaciju NATO-a, ali se i pridružila zapadnim zemljama u pozivu Gadafiju da odstupi s vlasti. "Na budućnost Libije gledamo gotovo identično, jer bismo svi željeli da Libija bude moderna, suverena i demokratska država", rekao je Medvedev na sastanku s Rasmussenom i predstavnicima zemalja članica NATO-a. "Ruska je strana izrazila određenu zabrinutost glede naše operacije u Libiji, naglasili smo kako je provodimo strogo u skladu s rezolucijama VS UN", rekao je novinarima Rasmussen. Medvedev se sastao i sa Zumom koji ga je upoznao s namjerama i planovima Afričke unije glede Libije, uključujući i najavljene pregovore između libijske vlade i pobunjenika pod pokroviteljstvom AU, a na trostranom sastanku, na kojem je bio i Rasmussen, Zuma je predstavio mirovni plan Afričke unije za Libiju.
TUNIS - Bivši tuniski predsjednik Zine El Abidine Ben Ali osuđen je u ponedjeljak u odsustvu na 15 i pol godina zatvora zbog posjedovanja oružja, narkotika i vrijednih arheoloških predmeta, objavio je sudac prvostupanjskog suda u Tunisu. Svrgnuti predsjednik osuđen je također na kaznu od 54.000 eura u tom slučaju nazvanom "palača Kartage". Za posjedovanje narkotika dobio je deset godina zatvora, pet godina za posjedovanje oružja, a za posjedovanje vrijednih arheoloških predmeta šest mjeseci. Ben Ali, koji je pobjegao u Saudijsku Arabiju, 20. je lipnja, zajedno sa suprugom, osuđen na 35 godina zatvora i 45 milijuna eura kazne zbog krađe novca.
BRUXELLES - Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton u ponedjeljak je izrazila nadu u brzu provedbu sporazuma koje su u subotu postigli Kosovo i Srbija u svrhu poboljšanja života svojih građana. "Nadam se brzoj provedbi tih sporazuma", rekla je Ashton nakon sastanka u Bruxellesu s kosovskim premijerom Hashimom Thacijem. "Kad govorim o europskoj perspektivi (Kosova), govorim u ime svih zemalja članica" EU, uključujući i pet onih koje nisu priznale neovisnost Kosova, jer je to u domeni "država, a ne EU", rekla je Ashton. Taci je ponovio da će se kosovske vlasti truditi uspostaviti dobre odnose sa svim Kosovu susjednim zemljama, "uključujući i Srbiju" te će nastaviti "borbu protiv korupcije, za pravnu državu utemeljenu na europskim načelima".
ZAGREB - Potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković poslao je u pismo sućuti obitelji nadvojvode Otta von Habsburga koji je umro u ponedjeljak ujutro u 98. godini u svom domu u Bavarskoj, priopćio je MVPEI. Jandroković je istaknuo da je njegovom smrću Europa izgubila veliki politički uzor, velikog Europljanina i neumornog promicatelja ljudskih prava. Podsjetio je i na njegov veliki doprinos mirnom suživotu u ujedinjenoj Europi koji je dao kao dugogodišnji predsjednik Međunarodne Paneuropske unije. Poručivši kako je hrvatski narod u Ottu von Habsburgu uvijek imao velikog prijatelja, ministar Jandroković istaknuo je kako će u sjećanju posebno ostati njegov angažman i zasluge za međunarodno priznanje Hrvatske, kao i njegova potpora hrvatskom članstvu u Europskoj uniji, navodi se u priopćenju. Von Habsburg je rođen 1912. i trebao je na prijestolju naslijediti svog oca, ali je nakon raspada Austro-Ugarske 1919. bio prisiljen otići u egzil. Posljednih godina živio je u gradiću Poeckingu na Starnberškom jezeru blizu Muenchena. Godinama je bio počasni predsjednik Paneuropske unije, a 20 je godina bio zastupnik bavarske Kršćansko-socijalne unije u Europskom parlamentu. Otto von Habsburg je bio hrvatski državljanin i veliki zagovornik ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
AMMAN - Sirijske snage upale su u ponedjeljak u grad Hamu, a tisuće ljudi izišlo je na ulice toga grada u kojem su održani dosad najmasovniji prosvjedi protiv predsjednika Bašara al-Asada uzvikujući "Bog je velik", prenose očevici. Oni tvrde da su neki vojnici i policajci pucali po stambenim naseljima i uhićivali ljude. Prije mjesec dana snage sigurnosti ubile su najmanje 60 prosvjednika u tom gradu, na čijem se glavnom trgu prošloga petka okupilo 150.000 ljudi tražeći Assadov odlazak s vlasti.
ISLAMABAD - Pakistanska vojska pokrenula je u ponedjeljak zračnu i kopnenu ofenzivu u regiji Kuram uz granicu s Afganistanu, što je prva velika vojna operacija od ubojstva Osame bin Ladena 2. svibnja. Glasnogovornik vojske nije iznio pojedinosti akcije u Kuramu, plemenskom području koje pripadnici Al Kaide koriste kao skrovište. No, objasnio je da je cilj operacije ponovno otvaranje ceste prema Paračinaru, šijitskom gradu na granici s Afganistanom koji je odsječen od ostatka Pakistana i česta je meta napada militanata. Velik broj njih pobjegao je iz Sjevernog Vaziristana, nakon žestokog bombardiranja američkih snaga.
VARŠAVA - Poljski predsjednik izjavio je u ponedjeljak da parlamentarne izbore namjerava raspisati za 9. listopada, a ankete pokazuju da bi vladajuća stranka desnog centra Građanska platforma (PO) trebala zadržati vlast. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da bi stranka premijera Donalda Tuska trebala biti prva stranka od pada komunizma 1989. koja će obnašati vlast u dva uzastopna mandata. "Namjeravam objaviti da će se izbori održati 9. listopada. Službeno ću to obaviti početkom kolovoza", rekao je predsjednik Bronislaw Komorowski na konferenciji za novinare. Potpora Tusku, od 34 i 48 posto, odraz je razmjerno povoljnoga gospodarskog stanja u Poljskoj u vrijeme globalne krize.
BAGDAD - Deset osoba, među kojima pet policajaca i dvojica vojnika, ubijeno je, a 28 ih je ranjeno u nizu napada koji su se dogodili u ponedjeljak u Iraku, izvijestili su policijskih izvori. U sunitskoj pokrajini Anbaru, policajac i civil smrtno su stradali u napadu automobila bombe u blizini bolnice u Saklaviju, 60 km zapadno od Bagdada, izvijestio je zapovjednik policije Nuri al Džumaili. U istom je napadu ranjeno troje civila i pet policajaca. General Faruk al Dugaifi, šef policije u Haditi, 210 km zapadno od Bagdada izvijestio je da su u napadu bombaša samoubojice u tome mjestu ranjena dvojica policajaca. U bagdadskoj četvrti Mansur ubijena su tri policajca, a četiri osobe, među kojima jedan policajac, ozlijeđene su u napadu bombom na policijsku ophodnju. U središtu glavnoga grada u napadu bombaša samoubojice ranjeno je pet policajaca. U pokrajini Babilon, u napadu bombom ubijen je vojnik, a ranjeno je dvoje civila. Ondje je ranjeno i troje djece koja su prekapajući po kanti za smeće stradala od podmetnute bombe. U gradu Sadiji, u pokrajini Dijali ubijen je član Patriotske unije Kurdistana presjednika Džalala Talabanija. Napad su počinile nepoznate osobe, izvijestili su sigurnosni izvori, a u predgrađu Mosula ubijena je jedna osoba, a jedna je ranjena. Lipanj je mjesec u kojemu je od početka godine smrtno stradalo najviše Iračana, ali i američkih vojnika. U napadima je smrtno stradao 271 Iračanin, među njima 155 civila, 77 policajca i 39 vojnika, izvijestili su ministarstvo zdravstva, ministarstvo obrane i ministarstvo unutarnjih poslova, što je za 34 posto više smrtno stradalih nego u svibnju.
DUBAI - Abu Dabi, jedan od Ujedinjenih Arapskih Emirata, poklonit će stanovništvu više od 1.200 građevinskih parcela na zapadu te zemlje, prenijela je u ponedjeljak državna novinska agencija WAM najnoviju mjeru kojom vlasti nastoje spriječiti širenje virusa narodnog nezadovoljstva iz drugih arapskih zemalja. UAE je dosad bio pošteđen prosvjeda koji su pogodili susjedne zemlje, a nizom ustupaka građanima nastoji kupiti socijalni mir. Mjerom podjele zemljišta Abu Dabi slijedi naputak šeika Khalife bin Zajeda al-Nahajana da se osigura "dostojan i stabilan život svim Emiračanima i osigura primjeren dom svakoj obitelji", prenosi WAM. Oko 1.235 parcela bit će podijeljeno stanovnicima Abu Dabija, Al Aina i zapadne regije, objavio je WAM. Gotovo 2 milijuna Emiračana živi u Abu Dabiju, emiratu koji leži na oko 7 posto svjetskih zaliha nafte i ostvaruje 55 posto prihoda za gospodarstvo UAE. Od lani je UAE povećao vojne mirovine i uveo subvencije za rižu i kruh. Obećao je uložiti 1,6 milijardi dolara za poboljšanje infrastrukture u manje razvijenim sjevernim emiratima u iduće tri godine. UAE je treći svjetski izvoznik nafte i dosad je bio pošteđen narodnih pobuna protiv dugogodišnjih vladara koje su potresle Siriju, Jemen, Libiju i Bahrein.
CARACAS - Predsjednik Hugo Chavez, koji je prošli tjedan objavio da boluje od raka, iznenada se u ponedjeljak vratio u Caracas s Kube gdje se liječio, objavila je državna televizija dan uoči 200. godišnjice proglašenja neovisnosti Venezuele. U zračnoj luci 56-godišnjeg Chaveza dočekali su ministri, a poslije podne moguće je njegovo pojavljivanje na balkonu predsjedničke palače. "Sretan sam... idem se odmarati", rekao je predsjednik telefonski za državnu televiziju nakon slijetanja. U nedjelju su Chavezovi pristaše masovno molili za njegovo ozdravljenje, a političari su počeli razmišljati kako strukturirati vlast u vrijeme odsutnosti tog čovjeka koji 12 godina vlada Venezuelom, izvoznicom nafte. U klasičnom teatralnom obratu Chavez je sve iznenadio vrativši se u domovinu dan prije početka dvodnevnih svečanosti u povodu 200. godišnjice objave venezuelske neovisnosti od Španjolske.
BRUXELLES/SEUL - Europska komisija najavila je u ponedjeljak pomoć u hrani za Sjevernu Koreju u vrijednosti od 10 milijuna eura dok Južna Koreja i Sjedinjene Države dvoje u iskrenost sjevernokorejskih poziva za pomoć. Siromašna izolirana komunistička zemlja obratila se za pomoć pri više od deset zemalja i organizacija diljem svijeta zbog slabih prinosa izazvanih vremenskim nepogodama i rasta cijena hrane u svijetu te prekida pomoći glavnih donatora, Južne Koreje i SAD-a. Stručnjaci Europske komisije obišli su bolnice i dječje ustanove u lipnju i vidjeli pothranjenu djecu te vjeruju u iskrenost sjevernokorejskog apela, dok kritičari drže da režim u Pjongjangu pomoć u hrani usmjerava na svoju višemilijunsku vojsku. "Cilj je paketa pomoći spasiti živote najmanje 650.000 ljudi koji bi inače umrli od nedostatka hrane", objavila je povjerenica EK za humanitarnu pomoć Kristalina Georgieva. SAD i Južna Koreja bili su najveći donatori Sjeverne Koreje koja trpi kronične nestašice hrane sve do 2008., kada je Washington prekinuo isporuke zbog prijepora oko nuklearnog programa Sjeverne Koreje. SAD još razmišlja treba li obnoviti isporuke, a Južna Koreja protivi se jer drži da Pjongjang želi stvoriti zalihe prije trećeg nuklearnog pokusa zbog čega bi mu međunarodna zajednica mogla nametnuti sankcije. Više od 6 milijuna ljudi hitno treba pomoć, prema ocjeni UN-a iz ožujka.
MOSTAR - Pripadnici policije Federacije BiH razbili su lanac trgovine drogom i podnijeli kaznene prijave državnom odvjetništvu protiv više bosanskohercegovačkih državljana zbog sumnji da su se bavili trgovinom teškim drogama između Srbije, BiH i Hrvatske. Kako se navodi u priopćenju federalne policije objavljenom u ponedjeljak, u prijavi se navodi da je jedan od osumnjičenih u razdoblju od šest mjeseci do dvije godine prodavao i prenosio drogu na relaciji Bosna i Hercegovina - Republika Hrvatska. "Radi prodaje je kupio, držao i neovlašteno stavljao u promet drogu te neovlašteno nabavio i dao na upotrebu specijalističku opremu i materijal znajući da će biti upotrijebljeni za proizvodnju droge", priopćila je Federalna policijska uprava. Dodaje se da su istražitelji utvrdili da su trojica osumnjičenih 28. lipnja ove godine kupila heroin od osobe koja je drogu kupila i prevezla iz Srbije u Sarajevo. Nakon kupoprodaje, prijavljene osobe su policijski službenici Federalne uprave policije uhitili te uz sudski nalog pretresli njihove stambene objekte i automobile, navodi se u policijskom priopćenju. Dodaje se da je otkrivena veća količina heroina i kanabisa te naoružanje i streljivo.
REYKJAVIK - WikiLeaks će u četvrtak podnijeti tužbu Europskoj komisiji protiv kartičarskih kuća Visa i MasterCard ako mu ne ukinu blokadu donacija, rekao je odvjetnik tvrtke. Još dvije tužbe, jedna u Danskoj, a druga na Islandu, trebale bi slijediti u rujnu kako bi WikiLeaks dobio povrat nekoliko desetaka milijuna eura koje je mogao dobiti da mu kartičarske kuće prije sedam mjeseci nisu uvele blokadu, rekao je odvjetnik Svein Andri Sveinsson. "U ovom slučaju imamo tri bojna polja. Jedno u Bruxellesu, jedno u Danskoj i jedno na Islandu", istaknuo je. Pred Europskom komisijom WikiLeaks i islandska tvrtka za prikupljanje sredstava DataCell žalit će se zbog "zloporabe dominantnog položaja" i "kršenja europskih pravila tržišnog natjecanja", rekao je Sveinsson, istaknuvši da Visa i MasterCard posjeduju 96 posto kartičarskog tržišta u Europi. "Ako se ništa ne promijeni, tužba će biti podnesena u četvrtak", rekao je. "Visa i MasterCard ne mogu odlučiti da suspendiraju plaćanja bez opravdana razloga. Mnogi misle da je WikiLeaks piratska stranica, no to je medij kao i drugi, koji ponekad dobija povjerljive informacije koje procure. To nisu pirati i nisu odgovorni za curenje informacija", rekao je odvjetnik.
MEXICO CITY - Meksička policija uhitila je jednog od vođa zloglasnog narkokartela Zetas, povezanog s ubojstvom američkog agenta u veljači, objavilo je u ponedjeljak meksičko ministarstvo sigurnosti. Policija je Jesusa "El Mamita" Rejona uhitila u nedjelju u predgrađu Mexico Citya bez borbe, stoji u priopćenju ministarstva. Rejon je osnivač i treći u zapovjednom lancu Zetasa, koji su osnovali bivši meksički specijalci i smatra se jednim od najokrutnijih kartela. Krvavi obračuni Zetasa i drugih kartela pretvorili su dijelove Meksika u prava bojišta i odvratili strane ulagače. Rejon je u automobilu putovao s policajcem iz Mexico Citya koji je tom kriminalcu osiguravao slobodno kretanje po regiji, navodi policija. Policajac je također uhićen. SAD je ponudio nagradu od pet milijuna dolara za uhićenje Rejona koji je, prema meksičkoj policiji, umiješan u pucnjavu na dva američka agenta ranije ove godine pri čemu je jedan od njih ubijen, a drugi ranjen u nogu.