Ovogodišnje obilježavanje Dana Dunava održava se pod geslom „Budite aktivni za rijeke“, izjavio je u Osijeku direktor Hrvatskih voda za vodno područje Drave i Dunava Zoran Đuroković, naglasivši kako su rijeke i vode "vječne učiteljice, nezamljenjivo utočište flore i faune, hraniteljice šuma i nešto bez čega za čovjeka nema života“.
"Upravo boravkom uz vodu i na vodi, posebno uz rijeku Dunav koja prolazi Hrvatskom u dužini od 138 kilometara, svaki pojedinac može svojim osobnim stavom stati u obranu bogatstva kojega ima Hrvatska u svojim rijekama, vodama, pritocima, koje se sve na svom vodenom putu slijevaju u veliku europsku rijeku Dunav", kazao je Đuroković.
Rijeka Dunav prolazi kroz 14 država i u dužini od oko 2700 kilometara „okuplja“ 81 milijun stanovnika. U Hrvatskoj Dunav prolazi kroz dvije županije, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska, no sve se rijeke, vode i pritoci s tog područja bez obzira na kojem dijelu svoga puta, susreću i ulaze u Dunav.
Dunav plavi Kopački rit za vrijeme svojih visokih voda i stvara prekrasan prirodni močvarni fenomen poznat u cijelom svijetu, a za visokog vodostaja Dunava Kopački rit „proguta“ ogromne vodene količine te rijeke i tako prirodnim odlijevom pomogne u spašavanju od poplava.
Visoki vodostaj Dunava i opasnost od njegova izlijevanja stalna su briga Hrvatskih voda, što uključuje izgradnju nasipa, obrane od poplava i često "sukobljavanje s vodom razorne moći i nepridvidivosti", rekao je Đuroković. Najveći vodostaj Dunava i velike poplave zabilježene su 1965. godine kod Batine, u velikom dijelu Baranje te kod Vukovara.
Proteklo desetljeće ipak je najveće iznenađenje zbog klimatskih nepredvidivosti i u Hrvatskim vodama su ga nazvali „desetljeće velikih voda“. Upravo nepredvidive klimatske promjene koje upozoravaju na mogućnost velikih suša, nalažu da se vodenim resursima gospodari s posebnom odgovornošću, te da gradimo sustave koji će omogućiti i navodnjavanje, ali prema potrebi i „dovođenje“ vode u velike rijeke, što znači da vodu treba znati „skupljati“ i „otpustiti“, naglasio je direktor Hrvatskih voda za vodno područje Drave i Dunava.
Posebno važnim ističe revitalizaciju starih rukavaca i vodenih površina, izgradnju lateralnih kanala i akumulacija.
U slavonskim županijama treba 20-tak akumulacija za čiju izgradnju treba oko 1,5 milijarda kuna. Samo ove godine Hrvatske vode ili su započele ili će uslijediti izgradnja četiri do pet akumulacija, dok je u posljednjih 20 godina izgrađeno tek dvije, rekao je Đuroković.
Upozorio je i na važnost ekološke brige za naše rijeke i vode te podsjetio kako u hrvatskom dijelu Dunava živi čak 82 riblje sojte, od čega je autohtonih vrsta 67.
Odgovornost prema zaštiti Dunava i svih naših rijeka i voda je velika i hrvatska država je toga svjesna, rekao je Đuroković. Napomenuo je da Hrvatske vode pozivaju i ekološke udruge i sve građane na suradnju u zaštiti i pravilnom gospodarenju, kao i senzibiliziranju javnosti da su vode naše nacionalno bogatstvo, ali i bogatstvo svakog pojedinca.
Ovogodišnje obilježavanje Dana Dunava bit će radno, ističe Zoran Đuroković, te najavljuje da će se središnji dio održati 1. srpnja u Osijeku.
Bit će to javna rasprava o Nacrtu Plana upravljanja vodnim područjima, koji kao integralni dokument u svom programu mjera objedinjuje obveze iz direktiva Europske unije vezano za zaštitu okoliša i cjelovito razmatra vodnogospodarsku problematiku. Na raspravu su pozvani svi korisnici voda, nadležna tijela i institucije, fizičke i pravne osobe kao i zainteresirana javnost kako bi „svojim sudjelovanjem u javnoj raspravi pridonijeli izradbi prvog Plana upravljanja vodnim područjima u Hrvatskoj“ rekao je Đuroković.
Pri izradi programa mjera iz Plana korištena je službena dokumentacija iz pregovaračkog procesa s Europskom unijom za poglavlje 27. Okoliš. U spomenutom dokumentu, uz ostalo, predlažu se mjere dugoročne zaštite dva slivna područja u Hrvatskoj, dunavskog i jadranskog sliva.
Da će se Dan Dunava obilježavati 29. lipnja odredila je 2004. godine Međunarodna komisija za zaštitu Dunava (ICPDR) u Beču.