Tvrde kako su radovi regulacije korita na rijekama Muri, Dravi i Dunavu suprotni ministarskom dogovoru u ožujku ove godine između Austrije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Srbije za proglašenje prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, prvog zaštićenog područja koje se proteže kroz tih pet država potpisnica.
Taj se rezervat proteže na osam tisuća četvornih kilometara duž 700 kilometara prirodnog toka tih rijeka i stanište je više od četvrt milijuna vodenih ptica te mnogih sisavaca, vodozemaca, gmazova i riba i bit će najveće europsko riječno zaštićeno područje.
Na konferenciji za novinare također je rečeno kako Hrvatska od 2008. pokušava provesti tri velika projekta regulacije i izgradnje 190 novih vodnih građevina, koje uključuju i iskapanje šljunka i pijeska iz riječnih korita za potrebe plovidbe i obrane od poplava. Istaknuto je i kako će najnoviji plan regulacije Dunava, koji namjerava provesti Agencija za vodne putove, potaknuti izgradnju više od 80 dodatnih građevina na 53 kilometra toka Dunava.
"Ti projekti uništavaju najvrjednije prirodne dijelove hrvatskih rijeka i protivni su europskoj politici koja ne podupire uništavanje prirodnih vrijednosti rijeka, nego upravo obratno - podupire njihovu restauraciju i poboljšanje stanja", istaknuo je voditelj projekta za proglašenje rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav Arno Mohl iz Svjetske zaklade za zaštitu pridode (WWF).
Ustvrdio je kako je "uporno inzistiranje Hrvatskoga vodnoga gospodarstva na takvim tipovima projekata vrlo loš signal i veliki skandal" upravo na završetku pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. To pokazuje i da hrvatsko vodno gospodarstvo ne želi prihvatiti bolje standarde te najbolji način upravljanja vodama i poštovanje zakona i međunarodnih standarda, istaknuo je, dodajući kako još nije kasno te da su zato od hrvatske vlade tražili da odustane od tih projekata.
Napravljene su nove obaloutvrde na Dunavu, no to je tek početak i vrlo se lako radovi mogu zaustaviti i stanje poboljšati, ali hrvatska vlada mora odlučiti, istaknuo je Mohl.
Voditelj projekta Mura-Drava-Dunav Martin Schneider-Jacopy iz Zaklade "Euronatur" rekao je da se desetak godina bavi zaštitom i regionalnim razvojem Drave te je ustvrdio da su regulacije korita i izgradnja vodnih građevina na Dunavu i Dravi isto kao betoniranje plaža na Jadranu.
Predsjednik osječke Udruge zelenih Jasmin Sadiković rekao je da područje Dunava i Drave ima mogućnosti za ekoturizam, što potvrđuje 35 tisuća posjetitelja na godinu Parku prirode Kopačkome ritu.
Istaknuo je da je to područje trenutačno, osim toga što će jednog dana biti zaštićeno kao rezervat biosfere, dio hrvatske ekološke mreže te je regulacija korita i izgradnja vodnih građevina na Dunavu i Dravi suprotna mjerama koje propisuje ekološka mreža.
Tibor Mikuška iz Društva za zaštitu ptica i prirode ustvrdio je da su ti planovi regulacije najveća prijetnja hrvatskome dijelu Mure, Drave i Dunava. Ako se ti planovi ostvare, "nastojanja za zaštitom tog područja ostat će samo mrtvo slovo na papiru", poručio je, ističući kako smatraju da hrvatska vlada treba odustati od svih tih projekata.
Konferencija za novinare održana je u nazočnosti 23 novinara iz Austrije, Njemačke, Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Srbije koji su u organizaciji WWF-a na studijskome putovanju duž budućeg rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav.
Novinari su nakon konferencije za novinare u Osijeku otišli uzvodno Dravom do ušća Mure kako bi se upoznali i s tim područjem.