ZAGREB - Vlada je danas s predstavnicima osam banaka potpisala Memorandumu o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita, kojim se dužnicima s poteškoćama u vraćanju kredita zbog jačanja švicarskog franka, omogućuje produljenje roka otplate, uz minimalne dodatne troškove. Memorandum je dobra poruka tim građanima, premda Vlada zna da banke i samostalno nude razne aranžmane i rješenja kojima olakšavaju vraćanje kredita, kazala je premijerka Jadranka Kosor dodajući kako je Javnobilježnička komora snizila troškove solemnizacije za takve slučajeve sa nekoliko tisuća na približno 300 kuna. Bankari su u svojim izjavama ocijenili kako je dobro što Memorandum donosi standardizirano rješenje na osnovi kojeg banka mogu ići dalje u određivanju pogodnosti za građane koji teško vraćaju stambene kredite. Prema tekstu Memoranduma, banke će u naredne dvije godine osigurati produljenje rokova otplate stambenih kredita tako da se iznos anuiteta prilagodi platežnoj sposobnosti korisnika, s tim da rok otplate može biti najviše 40 godina odnosno do 75 godine života dužnika. Banke se obvezuju i na skraćenje rokova otplate stambenih kredita kojima je prethodno izvršeno produljenje roka otplate uzrokovano rekordnim jačanjem švicarskog franka u odnosu na kunu, ako to korisnici kredita naknadno zatraže, u okviru njihove platežne sposobnosti. Švicarski franak je na povijesno najvišim razinama u odnosu na kunu. Na danas vrijedećoj tečajnoj listi HNB-a srednji tečaj franka iznosi 6,158 kuna. Gotovo četvrtina kreditnih obveza stanovništva u Hrvatskoj odnosi se na kredite vezane uz švicarsku valutu. Pritom je prema vrstama kredita vezanim za 'švicarac' najveći udio kod kredita za kupnju automobila (52,9 posto) i stambenih kredita (41,5 posto).
ZAGREB - Paket energetskih zakona, koji će uskoro biti upućen u Hrvatski sabor na prvo čitanje, ni u kom slučaju neće poslužiti razbijanju i jeftinoj privatizaciji HEP-a, kako to sumnjaju sindikati, tvrde u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. Izmjene Zakona o energiji, Zakona o tržištu plina i Zakona o regulaciji energetske djelatnosti, te potpuno novi Zakon o tržištu električne energije bit će usvojeni u sklopu postupka usklađivanja energetskog zakonodavstva Hrvatske s trećim paketom energetske regulative EU, i nemaju nikakve veze s navodnom privatizacijom HEP-a, ističu izvori iz Ministarstva. U sklopu tog procesa Hrvatska treba do 3. ožujka iduće godine provesti Direktivu Europske komisije i završiti proces restrukturiranja HEP-a kojim će se omogućiti liberalizacija tržišta električne energije. To znači da se HEP treba restrukturirati po jednom od tri ponuđena modela - TSO, ITO ili ISO, kako bi se osigurala samostalnost poslovanja prijenosa električne energije, a time i konkurencija na tržištu. Resorno Ministarstvo je podržalo TSO model koji predviđa pravno i vlasničko razdvajanje HEP - prijenosa od HEP-a, što znači da bi prijenos postao samostalnom tvrtkom u državnom vlasništvu. U Ministarstvu ističu kako odabir bilo kojeg modela nema nikakve veze s privatizacijom, te da će HEP-prijenos u svakom slučaju ostati u državnom vlasništvu.
ZAGREB - Ove godine pčelari će dobiti potpore u iznosu od devet milijuna kuna, što je polovica predviđenog programa potpora, izjavio je predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Martin Kranjec nakon današnjeg sastanka s potpredsjednikom Vlade i ministrom poljoprivrede Petrom Čobankovićem. Tih devet milijuna kuna bit će pčelarima isplaćeno do kraja godine. Iduće godine pčelari će dobiti puni iznos od 18 milijuna kuna, što će Vlada regulirati uredbom, dodao je. Nismo zadovoljni takvim dogovorom, ali pristali smo na Vladin prijedlog kako ne bi izgubili kontinuitet, a tih šest mjeseci ćemo izdržati jer smo nedavno dobili potpore za 2010. godinu, rekao je Kranjec. Po podacima Hrvatskog pčelarskog saveza, ove se godine za potpore prijavilo više od 4200 pčelara. Zbog prepolovljenog iznosa neće se provesti neke planirane mjere, kao što su kontrola kvalitete meda i proširenje pčelinjeg fonda. U Hrvatskoj ima ukupno 7.470 pčelara, 8.754 pčelinjaka i 366.814 košnica. Godišnje se u Hrvatskoj proizvede između 5000 i 6000 tona meda, a polovica se izveze, najviše u Njemačku.
ZAGREB - U Zračnoj luci Zagreb (ZLZ) sutra se, nakon više od 20 godina stanke, očekuje slijetanje zrakoplova na izravnom letu iz SAD-a i to čarter kompanije Swiftair iz Chicaga, kojim u Zagreb stiže sto putnika, priopćeno je iz ZLZ-a. Swiftairov Boeing 767 će nakon slijetanja očekivanog za rano poslije podne, nastaviti let u Beograd. Ta će kompanija Zagreb i Chicago povezivati jednom tjedno, s polaskom iz zračne luke Rockford Chicago petkom u 21 sat i slijetanjem u Zagreb subotom u 13,42 sati. Odlazak iz Zagreba je nedjeljom u 12,30 sati. Uspostava izravnih letova između Hrvatske i SAD-a moguća je nakon što su početkom veljače dvije zemlje sklopile Sporazum o zračnom prometu. Taj sporazum potpisan je nedugo nakon što su Zrakoplovne vlasti SAD-a utvrdile da Hrvatska ispunjava međunarodne sigurnosne standarde u zračnom prometu te su joj dodijelile kategoriju 1. Time je hrvatskim i američkim zračnim prijevoznicima dana mogućnost uspostave izravnih letova između dviju država.
PULA - U pulskom brodogradilištu Uljanik danas je s navoza porinut u more brod "Veruda" kojeg Uljanik gradi za kompaniju United Shipping Services odnosno za Uljanik plovidbu. Riječ je o brodu za prijevoz rasutog tereta nosivosti 52.000 tona, dužine 189,90 i širine 32,24 metara, a pokretat će ga Uljanikov MAN motor snage 8.600 kW s kojim će brod postizati oko 15 čvorova brzine plovidbe. Ugovor za gradnju "Verude" potpisan je u siječnju 2010. godine, a kobilica je položena u veljači ove godine. Pulsko brodogradilište ove godine planira isporučiti pet brodova, a do sada su isporučena dva. Od početka godine porinut je jedan brod tako da je današnje porinuće drugo ovogodišnje u Uljaniku od tri planirana. Nakon porinuća na navoz je danas položena kobilica za gradnju broda "Stoja", istovjetnog "Verudi", za prijevoz rasutog tereta nosivosti 52.000 tona kojeg Uljanik također gradi za United Shipping Services.
ZAGREB - Na današnjoj Glavnoj skupštini Erste&Steiermaerkische Bank (ESB) dioničari su odlučili da se dio dobiti iz 2010. godine u iznosu od 446,7 milijuna kuna rasporedi u zadržanu dobit, a preostalih 162,8 milijuna kuna isplati kao dividenda od 9,59 kuna po dionici, priopćeno je iz te banke. Dioničarima će dividenda biti isplaćena 15. srpnja ove godine. U skladu s dugoročnim poslovnim politikama, ESB već duži niz godina primjenjuje načelo raspodjele dobiti po kojem dio raspoređuje u zadržanu dobit, a dio isplaćuje dioničarima, kaže se u priopćenju.
ZAGREB - Podravska banka izvijestila je danas putem Zagrebačke burze o namjeri izdavanja hibridnih obveznica s ciljem ojačavanja svog kapitala. Obveznice će biti izdane u nematerijaliziranom obliku, glasit će na ime, u denominaciji 1 euro, s fiksnom kamatnom stopom od 7 posto godišnje, i jednokratnim dospijećem glavnice 2018. godine, navodi se u priopćenju. Sredstva prikupljena izdanjem hibridnih obveznica koristit će se za kapitalno jačanje banke, kao dopunski kapital. Hibridne obveznice planiraju se izdati 22. kolovoza 2011. godine u aranžmanu same banke. Iz Podravske banke naknadno će izvijestiti koliko će biti upisano obveznica, odnosno kolika će biti vrijednost ukupne emisije.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi indeksi su i danas u minusu, peti dan zaredom, pri čemu je u većem fokusu investitora dionica AD Plastika, koja je zabilježila pad cijene za više od 5 posto. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,32 posto, na 2.237 bodova, a Crobex10 0,2 posto, na 1.219 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 7,8 milijuna kuna, što je otprilike 2,5 milijuna više nego jučer u to doba. Najveći promet do podneva ostvaren je dionicom AD Plastika, od 3 milijuna kuna. Cijena joj je potonula 5,44 posto, na 124 kune. Milijunski promet ostvaren je još i dionicama HT-a i Zagrebačke banke. Pritom je dionica HT-a poskupjela 0,07 posto, na 257,25 kuna, a Zagrebačke banke za 0,24 posto, na 279,99 kuna.