ZAGREB - Premijerka Jadranka Kosor izvijestila je na današnjoj sjednici Vlade o rastu industrijske proizvodnje od 2,7 posto u travnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, naglasivši kako je riječ o najvećem zabilježenom rastu u proteklim mjesecima. "To je dobar pokazatelj", rekla je Kosor izvješćujući ministre o provedbi Programa gospodarskog oporavka. Istaknula je da je također došlo do porasta izvoza koji je u travnju ove u odnosu na travanj prošle godine porastao 36,3 posto. U odnosu na ožujak ove godine izvoz je povećan za 46,2 posto, dodala je. Trgovina na malo u travnju ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, istaknula je, porasla je 6,7 posto, a u turizmu su također zabilježeni dobri rezultati, odnosno zabilježen je porast od 22 posto u travnju ove godine u odnosu na lanjski travanj. Pritom je zabilježen porast broja stranih gostiju od 28 posto. Vlada je Hrvatskome saboru predložila da potvrdi odluku Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje u pogledu definicije pojma "proizvodi s podrijetlom". Njome se Hrvatska uključuje u sustav dijagonalne kumulacije podrijetla, a što će proizvođačima omogućiti da u svoj proizvod uključe i materijale iz druge države te ga izvezu kao vlastiti proizvod u neku treću državu.
ZAGREB - Hrvatska Vlada na današnjoj je sjednici dala suglasnost o vođenju pregovora s mađarskim MOL-om kako bi se pristupilo drugoj izmjeni i dopuni Ugovora o međusobnim odnosima dioničara Ine. Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač kazao je da je Vlada, kao dioničar Ine, odredila svoje izaslanstvo za vođenje pregovora sa strateškim patrnerom MOL-om o drugoj izmjeni i dopuni spomenutog ugovora, koji je sklopljen u srpnju 2003., a prvi put izmijenjen u siječnju 2009. U tom su izaslanstvu uz Popijača i ministrica financija Martina Dalić te predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern. Popijač je kazao kako je cilj pregovora osigurati učinkovitiju realizaciju ciljeva iz Ugovora, a posebno zadržavanje i jačanje nacionalne energetske stabilnosti te poboljšanje poslovanja Ine i njezine tržišne pozicije u Hrvatskoj, jugoistočnoj Europi i jadranskoj regiji. Ugovor je, smatra, nužno izmijeniti i radi podržavanja ciljanih investicija u imovinsku masu, a koji, po mišljenju hrvatske Vlade, nisu ostvareni. Vlada je zadužila Ministarstvo gospodarstva da u njezine ime, kao dioničara Ine, podnese pisani zahtjev za pokretanje pregovora s MOL-om.
ZAGREB - U travnju je promet u trgovini na malo u Hrvatskoj realno porastao za 3,7 posto na godišnjoj razini, znatno više nego što se očekivalo, što se ponajviše zahvaljuje kasnijim uskršnjim blagdanima. Državni zavod za statistiku objavio je danas da je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u travnju nominalno porastao za 6,7, a realno za 3,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Uz nedavne podatke o rastu industrijske proizvodnje, izvoza i uvoza, ovi podaci o rastu maloprodaje najavljuju jačanje gospodarstva u drugom tromjesečju, ocjenjuju analitičari.
ZAGREB - Ingra je na jednom od svojih tradicionalnih inozemnih tržišta ugovorila posao vrijedan približno 56 milijuna eura, stoji u njezinu današnjem priopćenju, u kojem ne otkriva o kojem poslu i tržištu je riječ. Zbog naravi projekta i statusa investitora, informacije o sklopljenom poslu ne mogu se učiniti dostupnim javnosti već ostaju poznate samo ugovornim stranama, kaže se u priopćenju Ingre, te se izvještava da kumulativni uvjeti ugovora stupaju na snagu sutra. Rok izvođenja radova je 26 mjeseci, stoji u priopćenju. Dodaje se kako je riječ o prvom većem projektu koji je Ingra ove godine ugovorila u inozemstvu te se najavljuje povratak na tradicionalna tržišta i veći angažman u inozemstvu. Tradicionalna Ingrina tržišta u inozemstvu, na kojima je ta tvrtka ostvarila značajne reference, su Rusija, Bliski istok i Alžir.
ZAGREB - Sustav zaštite potrošača, posebno kod financijskih usluga, vrlo je delikatan i složen i u Hrvatskoj ga treba još nadograđivati pazeći pritom na ravnotežu između financijskih institucija i potrošača koja je danas ipak malo više na strani financijske industrije, ocjena je ravnatelja Uprave za financijski sustav Ministarstva financija Damir Kaufmana na današnjem okruglom stolu o zaštiti potrošača i financijskoj pismenosti za fer kreditiranje. Skup je u organizaciji Ministarstva gospodarstva okupio više od 50 sudionika iz različitih bankarskih i državnih institucija te udruga i foruma potrošača. Istaknuto je kako je važno da se uz detaljnije informiranje građani educiraju za korištenje financijskih usluga, posebno kredita. Direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček istaknuo je važnost odgovornog posuđivanja i zaduživanja te da je bankama cilj uredno vraćanje kredita, a time i informirani i racionalni potrošač koji zna što uzima i potpisuje. Najviše je kredita pod valutnom klauzulom, oko 70 posto, dok čistih kunskih ima, ali vrlo malo jer su u startu skuplji.
ZAGREB - Čak 60 posto ispitanika nezadovoljno je poštenim prilikama koje imaju da osiguraju pristojan život za sebe i svoju obitelj, pokazuje najnovije istraživanje Nacionalnog indeksa sreće (NIS) magazina Banka, Hendala i Allianza o tome kako država utječe na kvalitetu života. Najveći dio građana, njih 64 posto, nije zadovoljan načinom na koji vlast brine o njima. Nezadovoljstvo ili potpuno nezadovoljstvo odnosom vlasti prema sukobima različitih interesa u Hrvatskoj izražava njih 57 posto, dok je načinom na koji vlast upravlja prirodnim i drugim bogatstvima zemlje nezadovoljno 60 posto. Građani su izrazili veliko nepovjerenje u političku vlast, a iz odgovora je vidljivo kako prevladava osjećaj gubitka kontrole nad vlastitom sudbinom, rezigniranost i duboko razočaranje javnom upravom i političkim strankama, navode nositelji istraživanja. Najrazočaraniji su građani koji su u najproduktivnijoj dobi, od 25 do 44 godina starosti. Prema regijama stanovnici Istre, Gorskog kotara i Primorja značajno su zadovoljniji svim aspektima socijalne okoline od onih u Lici, na Kordunu i Baniji.
ZAGREB - Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Zagrebu za ožujak ove godine iznosila je 6.413 kuna, što je 4,1 posto ili 254 kune više od neto plaće za veljaču, pokazuju podaci koje je objavio Odjel za statistiku zagrebačkog Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. U odnosu na ožujak prošle godine zagrebačka prosječna neto plaća za treći ovogodišnji mjesec bila je nominalno veća za jedan posto ili za 66 kuna. Najniže neto plaće u Zagrebu za ožujak ove godine bile su u uslugama povezanim s upravljanjem i održavanjem zgrada, uređenju i održavanju krajolika - 3.255 kuna. U zaštitnim i istražnim djelatnostima prosječna zagrebačka neto plaća za ožujak iznosila je 3.349 kuna, a u proizvodnji odjeće 3.415 kuna. S druge strane, u nekoliko djelatnosti u Zagrebu prosjeci za ožujak veći su od deset tisuća kuna. To su proizvodnja pića sa prosječnih 15.052 kune, promidžba i istraživanje tržišta sa 12.443 kune, upravljačke djelatnosti, savjetovanje u vezi s upravljanjem s 12.351 kuna te financijske djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova, gdje je prosječna neto plaća za ožujak iznosila 10.121 kunu.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi danas su intenzivirane prodaje dionica, jer investitori iz opreza unovčavaju dobitke ostvarene u proteklih pet dana, dok je u najvećem fokusu investitora dionica Ingre, koja je objavila novi posao u inozemstvu. Crobex indeks bio je oko podneva na gubitku 0,55 posto, na 2.259 bodova, a Crobex10 0,49 posto, na 1.239 bodova. Redovni promet dionicama do podneva je iznosio 8 milijuna kuna. Najlikvidnija je do tada bila dionica Ingre, sa 3,3 milijuna kuna prometa. Po objavi novog posla u inozemstvu, cijena joj je promijenila je smjer te je bila na dobitku 0,66 posto, i iznosi 16,9 kuna. Kako je danas priopćeno iz Ingre, na jednom od svojih tradicionalnih inozemnih tržišta ugovorila je posao vrijedan približno 56 milijuna eura. Po visini prometa slijedi dionica Dom Holdinga, sa 1,15 milijuna kuna, a cijena joj je potonula 4,5 posto, na 87 kuna.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke blago ojačala prema euru, dobila je na vrijednosti i prema američkom dolaru i britanskoj funti, dok je oslabila prema švicarskom franku. Prema euru kuna je ojačala za 0,04 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu, pa srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 7,440215 kuna. Istodobno je kuna oslabila prema švicarskom franku za 0,36 posto i srednji tečaj franka iznosi 6,113068 kuna. Vrijednost američkog dolara na današnjoj je tečajnici HNB-a oslabila 0,18 posto, na 5,155002 kune, a pojeftinila je i britanska funta, za 0,45 posto, na 8,441360 kuna.