ZAGREB - Krajem svibnja na evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 298.719 nezaposlenih, što je za 3,3 posto ili 10.150 osoba manje u odnosu na travanj, a za 0,8 posto ili 2.281 osobu više nego u svibnju prošle godine. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, stopa porasta ukupnih izlazaka iz nezaposlenosti u svibnju iznosi 20,2 posto, pri čemu je osobito visoka stopa porasta zapošljavanja koja iznosi 23,7 posto, ističe HZZ. Stopa porasta ulazaka u nezaposlenost na međugodišnjoj razini izravno iz radnog odnosa iznosi 5,4 posto, iz redovitoga obrazovanja 11,2 posto, iz neaktivnosti 28,9 posto, dok je značajnije povećan broj ulazaka u nezaposlenost iz drugih oblika rada zbog ponovne prijave u evidenciju osoba koje su radile na popisu stanovništva. Međugodišnji rast nezaposlenosti u 2011. značajno se usporio - od 8 posto u siječnju na samo 0,8 posto u svibnju, uz očekivani nastavak usporavanja te zaustavljanje rasta nezaposlenosti u idućim mjesecima, napominje HZZ. Iz nezaposlenosti su u svibnju izašle 33.923 osobe, što je za 20,2 posto više nego u istom mjesecu lani, a to je u prvom redu rezultat znatno većeg zapošljavanja jer je tijekom svibnja zaposleno 22.684 osoba, odnosno za 23,7 posto ili 4.342 osobe više nego u svibnju 2010.
OPATIJA - U Hrvatskoj je nužno provoditi strukturalne promjene, a bez novih investicija prijeti joj dugo razdoblje niskih stopa rasta, kazao je danas na početku 2011. SEE Management Foruma "Jugoistočna Europa i EU - Pogled unaprijed" savjetnik i izaslanik predsjednika RH Ive Josipovića Boris Cota. Ukazao je na važnost regionalne suradnje zemalja jugoistočne Europe koju, kako je rekao, čini skup relativno malih i fragmentiranih tržišta, i koje su u većini u kratkom razdoblju prešle iz planskog u tržišno gospodarstvo. Dvodnevni Forum "Jugoistočna Europa i EU - Pogled unaprijed", na kojemu sudjeluje više od 200 ekonomista i drugih stručnjaka, počeo je danas u Opatiji, a organiziralo ga je Hrvatsko društvo ekonomista u suradnji sa Savezom ekonomista Srbije i IEDC Poslovnom školom Bled iz Slovenije. Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić kazao je da treba naći načine kako bi zemlje jugoistočne Europe više surađivale i iskoristile zapostavljeni prirodni kapital. Ocijenio je da novac iz EU fondova, iako je riječ o velikim sumama, neće napraviti veliki pomak u domaćem BDP-u, posebice ako ga se dobro ne usmjeri, te da je moguće da će se od Hrvatske nakon ulaska u EU tražiti smanjenje potrošnje, što bi moglo uzrokovati manje plaće, negativnu atmosferu i političke posljedice.
ZAGREB - Povrat poreza na dohodak za prošlu godinu do 7. lipnja dobilo je više od 372 tisuće hrvatskih građana, a vraćeno im je gotovo 644 milijuna kuna poreza, podaci su Ministarstva financija. Od 863,9 tisuća zaprimljenih prijava poreza na dohodak za 2010., do 7. lipnja obrađeno je njih 46,5 posto ili 402.255 prijave. Povrat poreza dobilo je 372,3 tisuća građana, a vraćeno im je 643,7 milijuna kuna. Prvi su povrati poreza na dohodak za prošlu godinu krenuli 18. travnja, a daljnja obrada i isplate povrata poreza slijede uobičajenom dinamikom, odnosno prema redoslijedu prijavljivanja područnih ureda, napominju iz Ministarstva. Temeljem podnesenih prijava poreza na dohodak za 2010., u Ministarstvu očekuju da će biti isplaćeno 1,7 milijardi kuna povrata, dok je temeljem prijava za 2009. u prošloj godini bilo isplaćeno oko 1,8 milijardi kuna povrata poreza. Kako se porezne prijave obrađuju tako se isplaćuju povrati preplaćenog poreza, što znači da se i ove godine očekuje uobičajena dinamika obrade i verifikacije poreznih prijava.
ZAGREB - Varšavska burza najdinamičnije je tržište kapitala srednje i istočne Europe koje sudionicima nudi brojne pogodnosti, rekao je zamjenik direktora Odjela za razvoj tržišta Varšavske burze Robert Kwiatkowski na današnjoj prezentaciji u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Varšavska burza odigrala je važnu ulogu u poljskoj tranziciji i to prije svega kroz brojne inicijalne javne ponude na koje su se odlučivale poljske tvrtke kako bi došle do kapitala. Poljski građani odgovorili su velikim interesom, kaže Kwiatkowski napominjući da je u posljednje četiri godine putem Varšavska burze provedeno 250 inicijalnih javnih ponuda. Varšavska burza, istaknuo je, otvorena je i stranim investitorima čiji je udio u strukturi ulagača 50 posto, dok se 32 posto odnosi na poljske institucionalne ulagače, a 18 posto na privatne, male ulagače. Hrvatskim dioničkim društvima Varšavska burza mogla bi, dodaje, biti interesantna iz istih razloga koji motiviraju investitore iz drugih zemljama kao što Litva, Mađarska, Slovenija i Češka. To su visoka likvidnost, poslovanje u skladu s propisima EU, mogućnost stjecanja kapitala i bolja 'vidljivost' na rastućem tržištu Poljske čiji je gospodarski rast za ovu godinu procijenjen na 4 posto.
ZAGREB - Sedam sindikata s ukupno 34.000 članova odlučilo je napustiti Maticu hrvatskih sindikata, nezadovoljni radom njezina predsjednika Vilima Ribića, potvrdila je danas predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek. Čelnici tih sindikata već su ranije zatražili Ribićevu ostavku, zamjerajući mu autokratsko vođenje središnjice, prekoračenje ovlasti, ignoriranje stajališta i interesa manjih sindikata te preveliku bliskost s vlašću. Također su ga optužili da je, zajedno s predsjednicima ostalih središnjica, izigrao povjerenje 717.000 građana koji su lani potpisali zahtjev za referendumom o izmjenama Zakona o radu, a posebno su ogorčeni odlukom čelnika središnjica da se ove godine ne organizira prosvjedno obilježavanje 1. svibnja. Ribić je, međutim, odbacio sve optužbe ističući kako su u Matici gotovo sve odluke donesene nakon rasprave i to najčešće jednoglasno, te da se bune manji sindikati koji su znali biti preglasani. Malo vijeće Matice pokušalo je primiriti "pobunjene" sindikate suspenzijama njihovih čelnika zbog štetnih istupa u javnosti, no oni su to preduhitrili istupima iz te središnjice koja bi nakon odlaska sedam sindikata trebala brojati osam sindikata s oko 60.000 članova.
ZAGREB - Beogradska tvrtka NCA Investment Group reagirala je danas priopćenjem u vezi tvrdnji da Magmi i Goranku Fižuliću duguje 6,6 milijuna eura, ustvrdivši da ništa ne duguje i da su sva stečena prava koja u Hrvatskoj posjeduje kupljena i isplaćena u skladu s važećim ugovorima. Iz beogradske tvrtke danas reagiraju na, kako navode, netočne navode objavljene u dijelu hrvatskih medija, kojima su NCA Investment Group i njezin vlasnik Slobodan Vučićević dovedeni u negativni kontekst iz kojeg proizlazi da su od Magme i Goranka Fižulića (jednog od Magminih vlasnika) na prijevaru i nezakonito stekli ili uzeli Turbo limač i 50 milijuna kuna i da nisu izvršili ugovorom preuzete obaveze. Magma je jučer putem Zagrebačke burze priopćila kako NCA Investment group, koja je u prosincu lani kupila 51 posto udjela u Magminim tvrtkama kćerima za 24,6 milijuna eura, nije uplatila ukupni dogovoreni iznos definiran 'krovnim sporazumom' do krajnjega roka 31. svibnja. Do sada je NCA uplatio 18 milijuna eura, koji se odnose na kupoprodaju 51 posto udjela u društvu Adria Design i njegovu dokapitalizaciju. Preostalih 6,6 milijuna eura odnosi se na kupnju 51 posto poslovnih udjela u društvima Magma B BiH, Magma international Srbija, Kozmolina Srbija i Fides distribucija Hrvatska.
ZAGREB - U travnju je u hrvatske morske luke prispjelo oko 15.360 brodova, što je 4,5 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec, pri čemu je broj putnika porastao, dok je promet robom pao, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Kroz domaće morske luke u travnju je prošlo oko 1,6 milijuna putnika, ili 11,5 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, dok je promet robom pao za 4,7 posto, na 1,6 milijuna tona. U prva četiri mjeseca ove godine kroz hrvatske morske luke prošlo je ukupno 4,1 milijun putnika, što je 7,7 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom je prispjelo oko 54.000 brodova, ili 4,3 posto više. I dok je broj putnika porastao, promet robom pao je u prva četiri mjeseca ove godine za 3,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 7,1 milijun tona.
ZAGREB - U travnju je kroz hrvatske zračne luke prošlo oko 365 tisuća putnika, što je 36,8 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je broj letova povećan za 17,8 posto, na 6.677, podaci su Državnog zavoda za statistiku. I dok je broj putnika porastao, robe je u travnju prevezeno 9,7 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine, 655 tona. U prva četiri mjeseca ove godine kroz hrvatske zračne luke prošlo je ukupno 920 tisuća putnika ili 18,4 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U tom je razdoblju broj letova zrakoplova porastao za 1,9 posto u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine, na 18.800. Pritom je prevezeno 2.370 tona robe, što je 14,7 posto manje nego u prva četiri mjeseca prošle godine.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi danas je u najvećem fokusu investitora dionica Podravke, kojom je ostvarena gotovo polovina prometa, dok indeksi stagniraju. Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,21 posto, na 2.255 bodova, a Crobex10 0,19 posto na 1.235 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 11,6 milijuna kuna, što je otprilike 2,5 milijuna više nego jučer u to doba. Najlikvidnija je, s prometom od 5,4 milijuna kuna, dionica Podravke. Cijena joj je blago oslabila, 0,03 posto, na 323,49 kuna. Slijedi dionica Ingre, s 1,3 milijuna kuna prometa i skokom cijene za 3,86 posto, na 16,14 kuna. Među milijunaše do podneva se uvrstila i dionica Belja, koja je poskupila 1,8 posto, na 105,3 kune.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na prethodnu tečajnu listu, ojačala prema euru i švicarskom franku, a oslabila prema američkom dolaru i britanskoj funti. Prema euru kuna je ojačala za 0,17 posto pa srednji tečaj eura na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,433788 kuna. Kuna je ojačala prema franku za 0,25 posto, a oslabila prema dolaru za 0,18 posto i prema funti za 0,48 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,056533 kune, dolara 5,085714 kuna, a funte 8,357266 kuna.