ZAGREB - S obzirom na trend postupnog opadanja kamatnih stopa na novčanom i kreditnom tržištu, Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici odlučio smanjiti eskontnu (diskontnu) stopu s 9 posto na 7 posto godišnje, priopćeno je iz središnje banke. Iako ova stopa nema značajniji izravni utjecaj na naša novčana kretanja, ovo smanjenje trebalo bi dodatno utjecati na snižavanje kamatnih stopa u odnosima između pravnih osoba i u odnosima između pravnih i fizičkih osoba, navode iz HNB-a. Prema Zakonu o obveznim odnosima eskontna stopa služi za izračun zakonske zatezne kamate, koja se određuje za svako polugodište iznova, a zakonska zatezna kamata polazna je veličina za određivanje najviše dopuštene ugovorne kamatne stope. To znači da će, slijedom današnje odluke i odredbi Zakona o obveznim odnosima, od 1. srpnja 2011. zakonska zatezna kamata u poslovnim odnosima između pravnih osoba biti 15 posto, a u odnosima između pravnih i fizičkih osoba 12 posto godišnje, te da najviša ugovorna kamatna stopa u poslovima između pravnih osoba može iznositi 22,5 posto, a između pravnih i fizičkih osoba 12 posto.
ZAGREB - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) ne pristaje na ulogu "žrtvenog jarca" preko čiji će se leđa pokušati riješiti problem kontrole MOL-a nad Inom, izjavila je danas predsjednica Vijeća AZTN-a Olgica Spevec. AZTN ne može snositi odgovornost za odluke Vlade, a bili smo prva institucija u državi koja je u travnju 2009. objavila da se izmjenama ugovora kojima je MOL stekao dodatne dionice Ine potpuna kontrola nad poslovanjem Ine daje MOL-u, bez obzira što je udio MOL-a ostao ispod 50 posto, ustvrdila je Spevec na konferenciji za novinare. Konferencija je sazvana u povodu sve većih pritisaka na rad AZTN-a, pojasnila je Spevec pri čemu je posebno apostrofirala članak u jednim današnjim dnevnim novinama u kojem se tvrdi da je AZTN pod pritiskom bivšeg premijera Ive Sanadera navodno promijenio svoje mišljenje i nezakonito dopustio da MOL zadrži preveliku tržišnu koncentraciju. AZTN je ocijenio da se radi o koncentraciji koja ima "značajne učinke na hrvatsko tržište" i stoga je 9. travnja 2009. uputio javni poziv tržišnim konkurentima i svim zainteresiranima da se izjasne o učincima MOL-ova preuzimanja kontrole nad Inom, no nitko se nije javio, ističe Spevec.
ZAGREB - Tisuću najvećih tvrtki u Hrvatskoj u 2010. godini ostvarilo je ukupno 414 milijardi kuna prihoda i 11,8 milijardi kuna dobiti, a u njima je izgubljeno 13 tisuća radnih mjesta, pokazuju podaci Financijske agencije objavljeni u publikaciji "1000 najvećih hrvatskih tvrtki prema ukupnom prihodu ostvarenom u 2010.". Publikaciju je objavio tjednik Lider, a uključuje rezultate tvrtki iz realnog i financijskog sektora (banke, osiguravajuća društva, leasing-kuće i dr). Iako je u prošloj godini prihod najvećima pao samo dva posto u odnosu na 2009. godinu, kada je pao sedam posto u odnosu na prethodnu godinu, izgubljeno je čak 13 tisuća radnih mjesta zbog čega je broj zaposlenih u 1.000 najvećih tvrtki pao ispod 400 tisuća. INA je prema prihodima najveća hrvatska kompanija koja se ujedno iz gubitaša premetnula u velikog dobitaša i svojim je rezultatom uvelike utjecala na rast ukupne dobiti. Na drugom je mjestu Konzum, a na trećem HEP. Iako je prema prihodima HT četvrta najveća kompanija, prema dobiti je prva hrvatska kompanija. Najveći gubitaši u 2010. su Pliva farmaceutika i Teva Pharmaceuticals, a najveći pad zabilježile su tvrtke iz građevinskog sektora Hidrocommerce i Profectus.
ZAGREB - U Končar Distributivnim i specijalnim transformatorima (D&ST) potpisan je 60 milijuna kuna vrijedan ugovor za izgradnju visokonaponskog laboratorija za ispitivanje srednjih energetskih transformatora do 100 MVA i 170 kV, te proširenje proizvodnih, skladišnih i uredskih prostora s pripadajućom opremom. Ugovor je u ime investitora projekta Končar D&ST potpisao predsjednik njegove Uprave Ivan Klapan, u ime voditelja poslova za elektroenergetsko postrojenje i glavnog voditelja izgradnje predsjednik Uprave Končar - Inženjeringa za energetiku i transport Tomi Dužević te u ime voditelja poslova građeviskog dijela projekta predsjednik Uprave Brodomerkura iz Splita Ivica Kožul. Laboratorij će se graditi sljedećih 12 mjeseci, a puštanje u probni rad planirano je u lipnju 2012.
SPLIT - Uprava Brodosplita danas je izdala službeni nalog za početak gradnje broda za prijevoz rasutih tereta za potrebe splitskog brodara Jadroplov, a sutra će na posao doći prva grupa radnika pozvanih da se vrate sa 'čekanja'", priopćila je poslije podne Služba za odnose s javnošću splitskog brodogradilišta. Ovaj službeni nalog za početak gradnje broda, kako je pojašnjeno u priopćenju, izdan je nakon što je postignut dogovor između Jadroplova i splitskog brodogradilišta. U Pogonu izrade i opremanja sekcija već se pripremaju strojevi za rezanje limova i čeličnih profila, a sutra će u taj pogon doći prva grupa radnika pozvanih da se vrate s tzv 'čekanja', navodi se u današnjem Brodosplitovu priopćenju. Radnici koji su u proteklom razdoblju zbog nedostatka posla upućeni na 'čekanje' na svoja će se radna mjesta početi vraćati postupno, u skladu s potrebama proizvodnog procesa, dodaje se u priopćenju. Iz Brodsplita su izvijestili kako je isporuka ovog broda Jadroplovu planirana za iduću godinu. Povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske u Brodosplitu Joško Franić je kazao kako će gradnja broda za Jadroplov dobro doći, ali neće trajno riješiti problem nezaposlenosti u Brodosplitu.
ZAGREB - Hrvatski građani vrlo su nepovjerljivi prema političkoj vlasti na svim razinama, te duboko razočarani javnom upravom i političkim strankama, pokazuju rezultati novog istraživanja Nacionalnog indeksa sreće (NIS) koje su proveli financijsko-poslovni mjesečnik Banka, istraživačka agencija Hendal i Allianz Zagreb. Građani su najniže ocijenili političke stranke (1,9) i brigu vlasti o njima (2), upravljanje prirodnim i drugim bogatstvima zemlje (2,18), te perspektivu za sebe i svoje bližnje (2,48). Čak 60 posto ispitanika nezadovoljno je politikom i političarima, kao i šansama koje im pruža Hrvatska. Dodatno zabrinjava što su najviše razočarani građani u najproduktivnijoj dobi, od 25 do 44 godine starosti. Građani očito smatraju da vlast ne brine o njima te da nije u njihovoj službi, a političke stranke trebale bi biti duboko zabrinute jer je čak 71 posto ispitanika izrazilo nezadovoljstvo njihovim radom, ocijenio je na okruglom stolu posvećenom rezultatima istraživanja socijalni psiholog Dean Ajduković.
ZAGREB - HGspot je izvijestio Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga (Hanfa) da je poslovni račun tvrtke u blokadi, da su zatvorene sve poslovnice tvrtke te da su u tijeku razgovori s dobavljačima, vjerovnicima i najvećim dioničarom tvrtke u kojima se traži rješenje problema. Kako se navodi u očitovanju, objavljenom na Zagrebačkoj burzi, "poslovni račun HGspot u blokadi je od 2. lipnja, sve poslovnice društva zatvorene su od 6. lipnja te su u toku razgovori sa dobavljačima, vjerovnicima i najvećim dioničarom HGspota Sašom Lončarom u kojima se traži trajno rješenje problema". "Trenutno imamo načelnu suglasnost većine involviranih subjekata za pozitivno rješenje. Dok se ne završe pregovori te Glavna skupština ne izglasa dokapitalizaciju društva prodajna mjesta će ostati zatvorena", navodi se u očitovanju HGspota Hanfi. Iz HGspota su jutros izvijestili da nakon što je tvrtka Microline podnijela Trgovačkom sudu u Zagrebu prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad HGspotom, tijekom jučerašnjeg dana ponovno su otvoreni pregovori za pronalazak trajnog rješenja za nastavak njegovog rada.
ZAGREB - Dalekovod je danas upisao povećanja temeljnog kapitala sa 229,4 na 270,2 milijuna kuna, izvijestili su iz te tvrtke. Temeljni kapital povećan je na temelju odluke Uprave iz svibnja ove godine, a podijeljen je na 2.702.512 redovne dionice, svaka nominalne vrijednosti sto kuna. Prema ranijim objavama, novac osiguran dokapitalizacijom bit će upotrebljen za financiranje izgradnje i vođenja vjetroelektrana, zbrinjavanje viška radnika i smanjenje kratkoročnih obveza Dalekovoda i društava u kojima ima većinske udjele.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi redovni promet iznosio je danas 19,9 milijuna kuna uz blagi porast indeksa, Crobex je povećan za 0,15 posto na 2.260,42 boda, a Crobex10 za 0,27 posto na 1.237,92 boda. Najtrgovanija je danas bila dionica Ingre s prometom od 3,7 milijuna kuna i porastom cijene za 6,52 posto na 16,17 kuna. Slijedi dionica Podravke s prometom od 2,9 milijuna kuna i nepromijenjenom cijenom od 325 kuna. Više od 1,9 milijuna kuna prometa ostvarile su dionice AD Plastika i HT-a. Pritom dionica HT-a bilježi blagi rast cijene od 0,01 posto na 256,52 kune, dok je cijena dionice AD Plastika pala za 4,31 posto na 133,49 kuna. Dionica Đuro Đaković holdinga je protrgovano za 1,6 milijuna kuna, a cijena im je porasla 2,98 posto. Rast cijene od 2,01 posto bilježi i dionica Belja kojom je ostvareno 1,3 milijuna kuna prometa, a promet od 1,1 milijun kuna imala je povlaštena dionica Adris grupe čija je cijena porasla 0,74 posto.
ZAGREB - Na Tržištu novca likvidnost je i danas bila visoka, unatoč početku novog razdoblja održavanja obvezne rezerve, pa je velik dio ponude ostao neplasiran. Danas prijavljena potražnja od 62,1 milijun kuna veća je za 20-ak milijuna nego jučer, no i ponuda je bila vrlo visoka 287 milijuna kuna. Većinu prometa, 15,5 milijuna kuna, činili su prekonoćni krediti, pri čemu je kamata pala s jučerašnjih 0,55 na 0,40 posto. Na rok od mjesec dana plasirano je 10 milijuna kuna, po cijeni od 3 posto, dok je na rok dulji od tri mjeseca odobreno 11,6 milijuna kuna kredita, po kamati od 3,96 posto. Ukupni promet na Tržištu novca danas je iznosio 37,1 milijun kuna, a prosječna kamatna stopa porasla je s jučerašnjih 1,2 na 2,2 posto.