ZAGREB - Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) objavila je da je danas podnijela kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske protiv mađarskog MOL-a i odgovornih osoba u toj kompaniji zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo manipulacije tržištem, a prijava je protiv njih podnesena i zbog sumnje u kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju. Hanfa je 23. svibnja podnijela kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske protiv mađarskog MOL-a i odgovornih osoba u tom društvu zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo manipulacije tržištem. Zakon o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala za takva djela propisuje kaznu zatvora od jedne do pet godina, navodi se u priopćenju koje je Hanfa objavila na svojim internet stranicama. Isto tako, protiv navedenih osoba podnesena je i kaznena prijava radi osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju za koje Kazneni zakon propisuje kaznu od jedne od osam godina zatvora. Hanfa je prošli tjedan, 18. svibnja, donijela rješenje kojim je utvrdila da je mađarski MOL manipulirao tržištem protivno zabrani iz članka 465. Zakona o tržištu kapitala, i to na način da je općom ponudom za kupnju dionica Ine, objavljenom 15. prosinca 2010. i kasnije putem medija, širio informacije koje daju lažne i obmanjujuće signale u pogledu cilja namjeravanog stjecanja dionica Ine, znajući da su te informacije lažne i obmanjujuće.
ZAGREB - Glavna skupština Ine d.d. donijela je danas odluku da se polovica prošlogodišnje konsolidirane neto dobiti INA Grupe, odnosno 480,5 milijuna kuna isplati kao dividenda. "Prema odluci Skupštine, a kao što je predloženo od strane dvaju glavnih dioničara, Vlade Republike Hrvatske i MOL-a, 50 posto konsolidirane neto dobiti INA Grupe, odnosno 480,5 milijuna kuna, bit će isplaćeno kao dividenda, koja će se raspodijeliti dioničarima sukladno njihovim udjelima u kapitalu", priopćeno je iz Ine nakon sjednice Skupštine. Skupštini je, kako se navodi, bilo prisutno 9.591.214 glasova ili 95,91214 posto od ukupno 10.000.000 glasova. Na Skupštini su potrebnom većinom glasova, a sukladno dnevnom redu, među ostalim donesene odluke o dopuni djelatnosti kompanije te je usvojen pročišćeni tekst Statuta INA d.d., dana razrješnica članovima Uprave i Nadzornog odbora za poslovnu godinu 2010., te je donesena odluka o izboru revizora.
ZAGREB - Ukupni dug opće države, koji uključuje inozemni i unutarnji dug središnje države, izvanproračunskih korisnika i lokalne države, na kraju prošle godine iznosio je 137,9 milijardi kuna, a njegov udio u BDP-u bio je 41,2 posto, podaci su Ministarstva financija. Javni je dug Hrvatske smanjen na mjesečnoj razini, u odnosu na studeni prošle godine za 434,2 milijuna kuna, ali je, po podacima iz Mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva financija, u odnosu na kraj 2009. godine porastao za 17,06 posto ili za 20,1 milijardu kuna. Tako je i udio duga opće države u BDP-u povećan za šest postotnih bodova, sa 35,2 posto krajem 2009. na 41,2 posto krajem prosinca prošle godine. Na to je najviše utjecala središnja država koja je na godišnjoj razini svoj dug povećala za gotovo 19 milijardi kuna ili za 17,2 posto, sa 110,2 milijarde kuna krajem 2009. na 129,2 milijarde kuna krajem prošle godine. Inozemni i unutarnji dug izvanproračunskih fondova krajem prošle godine iznosio je 6,5 milijardi kuna i u odnosu na kraj 2009. povećan je za 18,3 posto, a dug lokalne države iznosio je nešto manje od 2,2 milijarde kuna što je na godišnjoj razini porast za 5,8 posto.
ZAGREB - Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) pozvali su danas druge sindikate i sindikalne središnjice na jedinstvo i zajedništvo u obrani interesa i prava radništva. U pismu upućenom sindikatima i sindikalnim središnjicama, koje potpisuje predsjednik NHS-a Krešimir Sever, podsjeća se da je MMF ovih dana Hrvatskoj preporučio smanjivanje troškova rada, fleksibiliziranje radnih odnosa i smanjivanje prava radnika. Na takav način, kaže Sever, progovaraju i poslodavci u Hrvatskoj. Tvrdi da mnogima u Hrvatskoj odgovara ovakva poruka MMF-a jer ni do sada nisu znali za drukčija rješenja nego preko leđa radnika, građana u cjelini. Ističe kako se jedino objedinjeni sindikati mogu oduprijeti takvim politikama. Upozorava da s naznakama novih fragmentacija unutar sindikalnog pokreta, u trenutku novih pritisaka na sva radnička prava uključujući i plaće, sindikati izlažu radništvo riziku da se na jednoj strani formira snažan savez politike i poslodavaca, a na drugoj ih dočekaju nejedinstvene skupinice hrabrih sindikata. Ističe da sindikalisti nemaju pravo na razjedinjenost i međusobna sučeljavanja u javnosti jer to ide na ruku gospodarima kapitala i njihovim političkim opslužiteljima.
ZAGREB - Srednji tečaj švicarskog franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a po prvi je put premašio 'psihološku granicu' od 6 kuna, a u odnosu na tečajnicu koja je vrijedila u isto vrijeme prošle godine viši je za gotovo 20 posto, što znači daljnje znatno povećanje anuiteta za dužnike s kreditima indeksiranim uz tu valutu, a to su uglavnom građani budući se gotovo četvrtina kreditnih obveza stanovništva odnosi na takve kredite. Tako je primjerice mjesečna rata ne pretjerano velikog stambenog kredita u protuvrijednosti u švicarskim francima od oko 42.000 eura na 11 godina danas veća za oko 650 kuna nego što je bila u isto vrijeme prošle godine, premda su u međuvremenu pojedine banke snižavale kamatne stope na stambene kredite vezane u franak. Ta sniženja, međutim, s obzirom na kretanje tečaja ipak nisu bitno ublažila rast mjesečnih rata otplata kredita u 'švicarcima'. Po podacima Hrvatske narodne banke, udio kredita indeksiranih uz švicarski franak u ukupnim kreditima sredinom prošle godine iznosio je 13,5 posto, a najveći dio takvih kredita odnosi se na kredite odobrene stanovništvu. Gotovo četvrtina kreditnih obveza stanovništva odnosi se na kredite indeksirane uz švicarski franak. Pritom je, prema vrstama kredita u 'švicarcima', po podacima za kolovoza lani, njihov udio najveći kod kredita za kupnju automobila (52,9 posto) i stambenih kredita (41,5 posto).
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak ove godine iznosila je 5.480 kuna, objavio je danas Državni zavod za statistiku. Na mjesečnoj razini, u odnosu na prosječnu neto plaću za veljaču, koja je iznosila 5.242 kune, prosječna je neto plaća za ožujak bila nominalno viša 4,5 posto, ili za 238 kuna. Za pretpostaviti je da je na kretanje prosječnih plaća za ožujak, koje su isplaćene u travnju, utjecala i isplata 'uskrsnica' u tvrtkama koje su ih isplaćivale. Naime, prosječna mjesečna neto plaća obuhvaća uz ostalo i primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada. To je prvi nominalni rast neto plaće na mjesečnoj razini nakon što se u protekla tri mjeseca uzastopno bilježio njihov nominalni pad. Usporedba podataka o prosječnoj neto plaći na godišnjoj razini pokazuje da je neto plaća za ožujak ove godine bila za 121 kunu, ili nominalno za 2,2 posto veća nego za ožujak prošle godine. Pritom treba imati u vidu da je na neto plaće za ožujak prošle godine utjecao krizni porez.
ZAGREB - Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex danas je pao za 0,88 posto na 2.223,62 boda, dok je Crobex10 smanjen za 0,62 posto na 1.227,93 boda, a redovni promet iznosio je niskih 11,9 milijuna kuna. Svega su dvije dionice imale promete veće od milijun kuna. Pritom je najveći promet, od 2,7 milijuna kuna, postignut dionicom HT-a kojoj je cijena pala za 0,35 posto na 259,80 kuna. Promet od 1,08 milijuna kuna ostvaren je trgovanjem dionicom Ericssona Nikole Tesle koja je u usporedi s koncem prošlog tjedna izgubila na cijeni za 0,70 posto na 1.445 kuna. Dionicom Istraturista trgovalo se za 753,7 tisuća kuna, a cijena joj je pala za 1,63 posto na 259 kuna, a na cijeni je za 3,73 posto (na 80,10 kuna) izgubila i dionica Dom Holdinga, s prometom od 665,2 tisuće kuna. Ni danas se na Zagrebačkoj burzi, kao i u prethodna tri tjedna, nije trgovalo dionicom Ine jer je Hanfa jutros ponovno produžila obustavu trgovanja tom dionicom, a obustava će trajati dok Hanfa ne odluči drugačije, po okončanju izvanrednog neposrednog nadzora nad Inom.
ZAGREB - Na Tržištu novca danas su i potražnja i ponuda porasle, a ukupno je ugovoreno 33 milijuna kuna pozajmica uz nešto nižu prosječnu kamatnu stopu nego u petak. Danas je prijavljeno 53 milijuna kuna potražnje, što je otprilike 29 posto više nego u petak. Istodobno, ponuda je uvećana 17 posto, na 258 milijuna kuna. Većina prometa odnosila se na prekonoćne pozajmice, kojih je ugovoreno za 21 milijun kuna. Pritom je kamatna stopa smanjena s u petak zabilježenih 0,51 na 0,4 posto. Ukupni promet na Tržištu novca danas je iznosio 33 milijuna kuna, a prosječna kamatna stopa smanjena je s u petak zabilježenih 0,63 na 0,53 posto.