ZAGREB/LONDON - Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) snizila je prognozu rasta za Hrvatsku u ovoj godini, dok je za regiju svih tranzicijskih gospodarstava prognoza poboljšana, pokazale su gospodarske prognoze EBRD-a objavljene u petak. Za Hrvatsku se tako u 2011. sada prognozira realan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 1,4 posto, dok se prema siječanjskim prognozama EBRD u ovoj godini rast procjenjivao u visini dva posto. U 2012. hrvatsko gospodarstvo moglo bi ubrzati rast po stopi od dva posto, navodi se u najnovijim gospodarskim prognozama EBRD-a. Prognoze su objavljene uoči godišnje skupštine EBRD-a koja danas počinje u glavnom gradu Kazahstana Astani. U čitavoj regiji djelovanja EBRD-a, koja se proteže od srednje Europe i Baltika sve do Turske, Rusije i srednje Azije, u ovoj se godini očekuje viša stopa rasta no što je prognozirano u siječnju, u prosjeku od 4,6 posto, nasuprot u siječnju prognoziranih 4,2 posto. Za 2012. se prognozira blago usporavanje rasta na 4,4 posto. U podregiji zemalja srednje Europe i Baltika, u koju EBRD svrstava Hrvatsku, za ovu je godinu također naviše revidirana stopa rasta, na 3,5 posto, dok je u siječnju rast prognoziran u visini 3,2 posto. U 2012. očekuje se blago usporavanje rasta, na 3,3 posto. Kako navode, prognoze rasta za sva gospodarstva EBRD-ove regije poboljšane su, no prisutne su sve veće zabrinutosti glede mogućeg utjecaja dužničke krize u eurozoni, uz inflacijske pritiske koji predstavljaju nove rizike. Ističu da je sada glavni motor oporavka domaća potražnja, a ne više izvoz, "usprkos istaknutim iznimkama poput Bugarske, Hrvatske i Mađarske".
SPLIT - Ispitno ročište za Željezaru Split u stečaju koje se danas trebalo održati na Trgovačkom sudu u Splitu, odgođeno je na neodređeno vrijeme, jer prostorne, tehničke mogućnosti sudnice ne dopuštaju održavanje ročišta s obzirom da je velik broj stečajnih vjerovnika, punomoćenika i zastupnika stečajnih vjerovnika nazočio i u hodniku izvan sudnice, kazao je stečajni sudac Ivan Basić. Sve smo pripremili za današnje ispitno ročište, ali uvjeti, zbog velikog broja nazočnih, nisu primjereni, rekao je Basić. Kazao je kako će pokušati u idućih nekoliko dana u Splitu osigurati primjeren prostor za održavanje ispitnog ročišta kako bi mu mogao nazočiti veći broj stečajnih vjerovnika. Stečajni sudac Basić danas nije mogao potvrditi hoće li se, nakon današnje odgode ispitnog ročišta, izvještajno ročište održati 26. svibnja. "Moguće je da se spoje ispitno i izvještajno ročište 26. svibnja ili nekog drugog dana kada se pronađe adekvatan prostor", kazao je Basić. Inače, na splitskom su Trgovačkom sudu 5. svibnja otvorene dvije ponude kompanija iz C.I.O.S. grupe za najam i kupnju splitske Željezare te je tada najavljeno da će o tim ponudama odlučivati vjerovnici na izvještajnom ročištu zakazanom za 26. svibnja. Po tim ponudama, tvrtka CE-ZA-R spremna je za najam splitske Željezare izdvajati sto tisuća kuna mjesečno, a ponudu za kupnju splitske Željezare za 105 milijuna kuna dostavila je tvrtka C.I.O.M. Prošli tjedan, 12. svibnja Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je priopćila da je Željezari Split u stečaju naložila povrat državne potpore za restrukturiranje u ukupnom iznosu 289,01 milijuna kuna zbog nepravilnosti u provedbi plana održivosti Željezare Split.
ZAGREB - Čelnici devet sindikata učlanjenih u Maticu hrvatskih sindikata zatražili su danas ostavku predsjednika Matice Vilima Ribića ili će izaći iz te sindikalne središnjice. Sazvat ćemo Veliko vijeće Matice na kojem ćemo tražiti Ribićevu ostavku, a ako se to ne prihvati napustit ćemo središnjicu koja će time s nekadašnjih 83.000 članova spasti na 40.000 članova, upozorili su čelnici pobunjenih sindikata na konferenciji za novinare. U tom slučaju u Matici bi ostala samo četiri "velika" sindikata - osnovnih škola, srednjih škola, znanosti i visokog obrazovanja, te medicinskih sestara, dok bi devet manjih sindikata ostalo izvan sindikalnih središnjica s čijim su radom općenito nezadovoljni. "Pobunjenici" zamjeraju Ribiću autokratsko vođenje središnjice, prekoračenje ovlasti, ignoriranje stajališta i interesa manjih sindikata te preveliku bliskost s vladajućom političkom opcijom. Podjednako su nezadovoljni čelnicima svih pet sindikalnih središnjica koje optužuju da su izigrali 717.000 građana koji su lani potpisali zahtjev za referendumom o izmjenama Zakona o radu, obezvrijedili odluku Svesindikalnog sabora o provedbi referenduma o općem štrajku, te "ubili" 1. svibanj kao Praznik rada.
ZAGREB - U idućih nekoliko godina prepolovit će se broj malih banaka u Hrvatskoj, rečeno je na današnjem obilježavanju 20. obljetnice Partner banke, koja se između 24 male banke veličinom svoje bilance pozicionirala na sredinu ljestvice. Zbog rasta troškova male banke moraju ići na udruživanje i okrupnjavanje, ali ti razgovori još uvijek su u povojima, istaknuo je predsjednik Uprave Partner banke Jozo Matas. Primjerice, IT usluge stravično su skupe za svaku malu banku, tako da ćemo neke funkcije morati outsorcati (izdvojiti iz poslovanja i unajmiti od drugih) te ih zajednički financirati, kaže Matas. S njime se slaže predsjednik Nadzornog odbora Borislav Škegro koji upozorava da zbog promjena uvedenih posljednjih godina Partner banka mora, primjerice, imati sve ustrojbene jedinice kao i 70 puta veća Privredna banka Zagreb. Škegro je pohvalio 20-godišnju politiku banke koja je uvijek bila oprezna i konzervativna, bez forsiranja rasta, te ocijenio kako je hrvatsko bankarsko tržište vrlo konkurentno, a banke "plivaju" u novcu ali je za pokretanje gospodarstva veliki problem nedostatak kvalitetnih projekata.
OSIJEK - Predsjednik udruge Nezavisni hrvatski seljaci Mato Mlinarić danas je u Osijeku pozvao na povlačenje izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz hitne saborske procedure ustvrdivši da se izmjenama pogoduje građevinskom lobiju. Žalosno je što ova Vlada kada treba braniti građevinski lobi donosi brze odluke, a još je žalosnije da ne može pronaći način kako poljoprivrednicima dati zemlju, rekao je Mlinarić. Ocijenio je žalosnim što druge seljačke udruge do sada nisu reagirale na taj problem i ponašaju se kao da ih to ne zanima. Predloženim zakonskim izmjenama znatno se smanjuje naknada za prenamjenu poljoprivrednoga zemljišta u građevinsko i omogućuje znatno kraći postupak prenamjenjivanja, objašnjava Mlinarić. Ustvrdio je kako se predloženom izmjenama mijenja niz bitnih stvari te da zakon stoga ne može ići u hitnu saborsku proceduru. Na novinarski upit kako će reagirati ako zakon ipak bude upućen u hitnu saborsku proceduru, Mlinarić je kazao kako kako će se seljaci pokušati organizirati i to "pokušati spriječiti drugim metodama, koje nisu popularne".
ZAGREB - Podaci Državnog zavoda za statistiku o broju i strukturi poslovnih subjekata krajem ožujka ove godine pokazuju da je 43,8 posto registriranih pravnih osoba - poslovnih subjekata aktivno, a 41,8 posto nema ni jednog zaposlenog. U Hrvatskoj je krajem ožujka bilo registrirano 277.537 poslovnih subjekata (trgovačka društva, poduzeća i zadruge te ustanove, tijela, udruge i organizacije) od kojih je 121.580 ili 43,8 posto aktivnih. Krajem ožujka ove godine od ukupno 121.580 aktivnih pravnih osoba njih 50.859 nije imalo zaposlenih. Slijede pravne osobe s jednim do devet zaposlenih kojih je bilo 56.048 ili 46,1 posto ukupno aktivnih, potom oni s 10 do 49 zaposlenih kojih je bilo 10.975 ili devet posto. Udio srednje velikih subjekata s 50 do 249 zaposlenih je 2,6 posto ili njih 3.109, a samo 0,5 posto otpada na velike subjekte s više od 250 zaposlenih i takvih je krajem lipnja ove godine bilo 589.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi oko podneva indeksi su bili oko 1 posto u minusu pod utjecajem oštrog potonuća cijene dionice Ericssona Nikole Tesle, zbog čega je završila u negativnoj blokadi, dok se ostalim dionicama tek sporadično trguje. Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,98 posto, na 2.234 boda, a Crobex10 1,48 posto na 1.232 boda. Redovni promet dionicama dosegnuo je 4,5 milijuna kuna, što je otprilike 3,5 milijuna manje nego jučer u ovo doba. Danas je nastupio ex-dividend day za dionicu Ericssona Nikole Tesle, što znači da se od danas više njezinom kupnjom ne ostvaruje pravo na isplatu dividende, koja je predložena u iznosu od 190 kuna. Stoga je cijena njezine dionice odmah po otvaranju burze potonula je za 184 kune ili 11,56 posto, na 1.451 kunu, te je završila u negativnoj blokadi. U većem fokusu investitora do podneva bila je tek dionica HT-a, s ostvarenih svega 472.000 kuna prometa. Cijena joj je blago ojačala, za 0,3 posto, na 260,5 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na tečajnu listu od prošlog petka, oslabila prema euru za 0,51 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,407263 kune. Kuna je na tjednoj razini oslabila i prema drugim važnijim valutama - prema američkom dolaru za 0,48 posto, britanskoj funti za 0,38 posto te prema švicarskom franku za 0,89 posto. Srednji tečaj dolara na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,178818 kuna, funte 8,418301 kunu, a franka 5,885319 kuna. U odnosu na jučerašnju tečajnu listu kuna je ojačala prema euru za 0,08 posto, a ojačala je i prema dolaru za 0,55 posto, funti za 0,06 posto i prema franku za 0,17 posto.