ZAGREB -Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić pozvao je sve da 4. i 5. lipnja dođu na susret s papom Benediktom XVI. koji dolazi u pastoralni i državni posjet Hrvatskoj. U intervjuu što ga je kardinal Bozanić dao Hrvatskoj televiziji u povodu skoroga posjeta Svetoga Oca našoj domovini i vjernicima, a objavljen je u Dnevniku plus HTV-a, istaknuo je da je učinjeno sve što je potrebno za susret s papom Benediktom XVI. Izjavio je da je teško reći koliko će koštati pohod Svetoga Oca Hrvatskoj, ustvrdivši kako može "sa strane Crkve, ali i države, odgovorno reći, da je posjet pripreman tako da troškovi budu minimalni". "Ti troškovi će se negdje kretati između 12 do najviše 14 milijuna kuna. Pola će troškova isplatiti Crkva, a pola država", rekao je kardinal Bozanić. Istaknuo je da za Katoličku crkvu u Hrvatskoj i za vjernike Papin posjet znači puno jer nam dolazi "Petar naših dana" i Kristov namjesnik na zemlji te da je to za vjernike velik događaj i doživljaj jer će oni zajedno s Papom biti i moliti, a on će im uputiti i poruku. Isto tako, rekao je Bozanić, Papin pohod znači puno i za državu. S jedne strane, objasnio je, u Hrvatsku dolazi poglavar Katoličke crkve, a možemo reći da je to i najviši moralni autoritet u svijetu, a s druge strane dolazi i poglavar jedne države - Vatikana koja je među prvima priznala Republiku Hrvatsku i mi znamo što je značila Sveta Stolica na početku našega osamostaljenja.
SLAVONSKI BROD - U mjestu Sikirevci 50 kilometara istočno od Slavonskog Broda danas je službeno u pogon puštena prva slavonska solarna elektrana. Sikirevačka elektrana je niz fotonaponskih panela na krovu obiteljske kuće vlasnika Ivana Lovrića, a u prizemlju je ormarić s elektronikom preko kojeg prolaze proizvedeni kilovati u eletrodistribucijsku mrežu HEP-a. Lovriću ugovor s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE) jamči da će narednih 12 godina po povlaštenoj cijeni otkupljivati električnu energiju. "Projekt poput ovog košta oko 300.000 kuna. Očekujem da bi ova solarna elektrana godišnje trebala donositi dobit od 50.000 kuna, tako da bi sama sebe otplatila za šest godina, a za drugih šest godina trebala bi donijeti dobit od još 300.000 kuna", kaže Lovrić. "Da bi osigurali povrat investicije minimalna površina kolektora mora biti 70 metara četvornih. Projekti solarnih elektrana odlični su za škole, općine... Izgradi li općina ovakvu solarnu elektranu može pokriti svoje troškove javne rasvjete i vratiti investiciju", ističe Ivan, priznajući da bez poticajne otkupne cijene električne energije od 3,83 kune/kWh cijeli projekt ne bi bio isplativ. Tu otkupnu cijenu za električnu energiju, kaže, ostvaruju vlasnici elektrana snage do 10 kW. Lovrić se 20 godina bavio ugostiteljskim poslom koji mu više, kaže, nije išao. Ideju o solarnoj elektrani preuzeo je od susjeda, a za sve potrebne dozvole trebalo mu je godinu dana. Stečeno iskustvo Lovrić sada pak planira iskoristiti pružajući konzultantske usluge budućim investitorima. Solarna elektrana iz Sikirevaca tek je peta elektrana tog tipa u Hrvatskoj.
ZAGREB - Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) dobila je prve međunarodne instruktore za spašavanje iz divljih i brzih voda i poplava koji su u Omišu završili za to potreban tečaj. Riječ je o završnom tečaju koji je u Omišu počeo 18. svibnja, a završio danas i nakon kojega je šestoro hrvatskih instruktora ostvarilo sve uvjete za najviša međunarodna instruktorska zvanje i pravo provođenje tečajeva za spašavanje na divljim i brzim vodama bez ikakvih ograničenja. Time su se, ističe se u večerašnjem priopćenju HGSS-a, stekli i preduvjeti da se u Omišu osnuje regionalni centar za takvu vrstu spašavanja u Hrvatskoj, kao prvi za ovaj dio Europe. Hrvatska je stekla i pravo da osposobljava sve spasioce na divljim i brzim vodama i pri poplavama u regiji i svijetu i to po najvišim standardima i metodologiji. Podsjeća se da u Hrvatskoj do sada nije bilo nikoga tko bi provodio takvu obuku. Tako su, navodi se, okrunjeni višegodišnji napori HGSS-a da se unaprijedi sigurnost na rijekama te osposobe vrhunski spasioci na divljim i brzim vodama te prilikom poplava. Završetkom tečaja polaznici su stekli radno (praktično) znanje o dinamici brze vode i fiziologiji vode te su, uz ostalo, osposobljeni i za prepoznavanje znakova i simptoma specifičnih medicinskih problema povezanih s incidentima na vodi. Dodaje se da će već u lipnju HGSS i novi instruktori organizirati obuku za potrebe Crne Gore, a slijedit će obuke i za druge zemlje iz okruženja.
STARI GRAD - Pedeset i prvi festival hrvatskih kazališnih amatera završio je danas u Starom Gradu na Hvaru dodjelom nagrada, a najboljom predstavom u cjelini Stručno povjerenstvo Festivala proglasilo je predstavu 'Put u Ameriku', koju je izvela 'Češka besida' iz Doljana. Nagradu za najbolju režiju dobila je redateljica Svjetluška Prokopić (Češka besida, Doljani) za 'Put u Ameriku', a Zoran Babić i ansambl (Gaudeamus, Zagreb) nagradu za najbolji dramski tekst ili prilagodbu 'Čudo braće Grim'. Nagrada za najboljeg glumca pripala je Filipu Vrbancu za ulogu naratora u predstavi 'Čudo braće Grim', što ju je odigrao Teatar 'Gaudeamus' Kulturnog centra 'Peščenica' iz Zagreba. Njegova kolegica Mari Ivica dobila je nagradu za najbolju glumicu, za ulogu Goge Karanović u predstavi 'Štefek Soldat', u izvedbi Kazališta 'Zamka' iz Zeline. Za najbolju sporednu ulogu nagrada je pripala glumcu Darku Avramoviću za ulogu Šime u predstavi 'Predstava Hamleta u selu Rastovci Donji', koju je odigralo Gradsko amatersko kazalište iz Županje. Rebecca Agić, članica Teatra 'Gaudeamus' Kulturnog centra 'Peščenica' iz Zagreba, odigrala je ulogu Piroške i bake u predstavi 'Čudo braće Grim' i dobila nagradu za najbolju žensku sporednu ulogu. Predstavi 'Paška robinja' KUD-a 'Družina' iz Paga pripala je nagrada za njegovanje kulturne baštine, a predstavi 'Sedmokim v Karlovac, s frtaljicu domof' Dramske grupe KUD-a 'Sv. Juraj' iz Draganića za inventivnost. Povjerenstvo je također pohvalilo predstavu 'Psyhe Pelingrada' u izvedbi Teatra 'Lero' iz Dubrovnika, te 'Predstavu Hamleta u selu Rastovci Donji'.