Tribina je okupila brojne predstavnike visokog školstva, a svoj nedolazak ispričali su ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs i ravnatelj Uprave za visoko obrazovanje Vito Turšić.
Ne postoji apsolutna autonomija u kojoj sveučilište djeluje neovisno o volji društvene zajednice, neka su ograničenja, primjerice ona uvjetovana financiranjem, uvijek nametnuta, rekao je Neven Budak s Filozofskog fakulteta. Ustvrdio je da mora postojiti odgovornost prema onima koji ulažu u sveučilišta, ali da bi autonomija bila sputana kad bi se studijski programi i istraživanja podredili isključivo "narudžbama" investitora, tržištu ili politici.
Budak rješenje vidi u dogovoru akademske zajednice i onih koji je financiraju te dijalogu kojega, ocijenio je, sada nema. Taj će dogovor ograničiti autonomiju, ali ju mora sačuvati u mjeri u kojoj jamči opstanak slobode istraživanja, dodao je.
Po njegovim riječima, posebnu pozornost treba dati slobodi poučavanja i autonomiji unutarnjeg organiziranja, u čemu su ključne odgovornost sveučilišta prema kvaliteti nastave i svrhovitosti istraživanja te odgovornost države za osiguranje znanstvene i nastavne kreativnosti.
Gvozden Flego s Filozofskog fakulteta ocijenio je da je puno važnije tko će te zakone provoditi nego kakav će zakon biti, napomenuvši da trebaju doći novi ljudi jer "nikakav nas zakon neće spasiti od grešaka napravljenih u proteklih šest do sedam godina".
U vrijeme siromaštva sloboda nije moguća, istaknuo je Flego, dodavši da Hrvatska ulaže oko 3200 eura po studentu, Slovenija 6500, Austrija više od deset tisuća, a skandinavske zemlje oko 20 tisuća eura. Flego drži kako treba uvjeriti vlast da se s minimalnim ulaganjima mogu dobiti samo minimalni rezultati te da se ništa ne može napraviti ako se ne dogodi obrat u državnom proračunu.
Napomenuvši da u Ustavu postoje četiri norme mjerodavne za određivanje autonomije sveučilišta, Mihajlo Dika s Pravnog fakulteta je rekao da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koje u svom ustavu imaju načelo autonomije sveučilišta. Time se možemo ponositi, ali u praksi ostvarenje te autonomije treba izboriti, istaknuo je.
Hrvoje Šikić, zamjenik predsjednice Sveučilišnog savjeta zagrebačkog Sveučilišta, smatra osjetljivim pitanjem što u novim prijedlozima sveučilišni savjet, uz savjetodavnu, dijelom dobiva i upravnu ulogu. Ocijenio je kako bi u nekim slučajevima autonomija trebala biti pod utjecajem društva i međunarodne zajednice, primjerice kod napredovanja te akademskog i etičkog ponašanja.
Predsjednik Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje Vedran Mornar ustvrdio je da treba jasno odrediti gdje počinje, a gdje završava autonomija sveučilišta te mogu li zakoni propisivati standarde, procedure, način ocjenjivanja ili upisne kvote.
Dalibor Čepulo s Pravnog fakulteta govorio je o položaju hrvatskog sveučilišta u povijesti, ustvrdivši kako se sve ono o čemu se govori danas stalno ponavlja u tijeku povijesti, a mijenja se samo kontekst. U našoj tradiciji sveučilište funkcionira na jakim fakultetima, čime postiže i velike rezultate, no u odnosu prema vlasti njegov položaj nikad nije bio dobar, rekao je Čepulo. Naglasio je kako autoritaran odnos prema sveučilištu ne mora doći do izražaja samo, primjerice uhićenjima profesora kao u prošlosti, već i arogantnim odnosom i postupanjem s pozicija moći.