"Sveučilišta se navedenim nacrtima podvrgavaju političkoj kontroli, čime se krši Ustavom zajamčena sveučilišna autonomija", navodi se u očitovanju dekana pravnih fakulteta sastavljenom nakon sjednice održane 29. travnja.
Dekani zaključuju kako su nacrti zakona sastavljeni protivno propisima o savjetovanju sa zainteresiranom javnošću i ustaljenim europskim standardima dobrog vladanja.
Navode kako se nacrtima zakona, posebice Zakona o sveučilištu, na bitan način zadire u pravo sveučilišta da samostalno definira svoj unutarnji ustroj, čime se također krši Ustavom zajamčena sveučilišna autonomija.
Umjesto proklamiranih integrativnih procesa, nacrtima zakona se predviđa radikalna centralizacija sveučilišta, koja je neprovediva na svim većim i uglednijim hrvatskim sveučilištima.
Navedena radikalna transformacija ustroja sveučilišta nameće se bez ikakvog prijelaznog razdoblja, što će nužno dovesti do kolapsa temeljnih sveučilišnih funkcija, s nesagledivim posljedicama po ukupan znanstveno-nastavni proces.
Nacrtima zakona, pišu u priopćenju, predviđaju se rješenja na temelju kojih je moguće da pravni fakulteti kao sastavnice svojih sveučilišta imaju međusobno različit pravni status, što je posebice neprihvatljivo s aspekta pravosudnih propisa (izbor članova Državnog sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkog vijeća) koji ih tretiraju jednako, pretpostavljajući postojanje njihove pravne osobnosti.
Drže da se predlaže proizvoljan i nesocijalan sustav studentskih participacija, kojim će se, ako bude proveden, ozbiljno dovesti u pitanje financijsko funkcioniranje sveučilišta te primjenu tek nedavno donesenih propisa o fiskalnoj odgovornosti.
Nacrtima zakona se značajno pogoršava radnopravni status zaposlenika sveučilišta na svim razinama. De facto se ukida binarni sustav visokog obrazovanja, s posljedicom degradiranja sveučilišnih studija na razinu stručnih studija, a ne ostvaruje se opći interes, već se pogoduje interesima privatnog kapitala u visokom obrazovanju, stoji u očitovanju dekana pravnih fakulteta.
Dekani pravnih fakulteta, Igor Bojanić s Pravnog fakulteta u Osijeku, Boris Buklijaš sa splitskog, Miomir Matulović s riječkog i Željko Potočnjak sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, ističu da su nastavnici pravnih fakulteta spremni staviti sve svoje znanstvene i stručne sposobnosti u izradi prikladnih strategija.