Prijedlozi su to što ih je senat jednoglasno podržao na jučerašnjoj sjednici, a o njima su na konferenciji za novinare danas izvijestili rektor zagrebačkoga Sveučilišta Aleksa Bjeliš i prorektorica za pravna pitanja i međunarodnu suradnju Ksenija Turković.
Senat tako predlaže vladi da radnu skupinu čine kompetentni službeni predstavnici vodećih nacionalnih institucija u području visokog obrazovanja i istraživanja uz druge predstavnike političkih i društvenih struktura, a izražava i punu spremnost da djelatno sudjeluje u svim etapama rada na nacionalnoj strategiji i novom zakonodavstvu.
Kako je objasnila prorektorica Turković spomenuti prijedlozi rezultat su zaključaka donesenih nakon višesatne rasprave o trima nacrtima prijedloga zakona i u njima stoji da ti zakonski prijedlozi nisu prikladni za upućivanje u daljnju proceduru, da je prije donošenja novih zakona potrebno izraditi nacionalnu strategiju o razvoju visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, kao i da se pojedini dijelovi predloženih nacrta zakona mogu uključiti u polazišta za izradu nacionalne strategije i budućega zakonodavstva.
Na pitanje novinara koji su to dijelovi zakonskih prijedloga za Senat "dobre ideje", prorektorica Turković spomenula je programske ugovore za koje se, podsjetila je, sveučilišta već dugo zauzimaju, ali oni, smatra, u zakonskim prijedlozima nisu dobro razrađeni.
Senat je pak zaključke donio na temelju primjedba koje je prorektorica Turković sažela u devet točaka među kojima je prva ta da Hrvatska nema nacionalne strategije razvoja visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti pa je nemoguće sagledati svrhu i ciljeve donošenja zakona.
Osim toga, dodala je, u izradi nacrta prijedloga zakona nije poštivana propisana i uobičajena procedura, za njihovu provedbu potrebna su znatna dodatna sredstva koja nisu osigurana u projekcijama državnoga proračuna za naredne godine.
Također, rekla je, pojedine odredbe zakonskih prijedloga protivne su hrvatskome Ustavu, pravu Europske unije, postulatima vladavine prava te utvrđenim smjernicama razvoja visokog obrazovanja i istraživanja u EU, poput, napomenula je, prijedloga da se ocjene izražavaju "slovčano" od A do E što se u EU ne preporučuje.
Senat smatra i da bi se implementacijom navednih zakona u mnogim segmentima bitno ugrozila funkcionalnost sustava visokog obrazovanja i istraživanja, njihova posljedica bila bi pad kvalitete visokog obrazovanja i istraživanja te nekonkurentnost hrvatskih studenata, nastavnika i istraživanja u europskome prostoru.
Predloženi nacrti zakona nisu prihvatljivi za zagrebačko Sveučilište ni zbog toga što se njima, kako se ističe, onemogućava uspostava istraživačke izvrsnosti sveučilišta, relativiziraju se sveučilišni studiji unutar bipolarnog sustava, unatoč javnim proklamacijama mnoga rješenja su socijalno neosjetljiva, a predložena zakonska rješenja, ocijenili su na tome sveučilištu, mogla bi dovesti do toga da oslabi poimanje visokog obrazovanja kao javnog dobra te da se otvori mogućnost pogodovanja interesima privatnoga kapitala.
Rektor Bjeliš je na novinarsko pitanje što će zagrebačko Sveučilište učiniti ako vlada ne prihvati njihove primjedbe i prijedloge kratko odgovorio da će to onda biti politička odluka vlade te da to sveučilište radi sve ono što ovaj čas može a kako bi, smatra, u najboljoj namjeri trebali svi postupiti.