ZAGREB - U Hrvatskoj je lani od ozljeda na radu smrtno stradalo 35 osoba, najviše u građevinarstvu, no pozitivno je što broj ozljeda na radu zadnjih godina pada, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare u povodu 28. travnja, Nacionalnog dana zaštite na radu. Od 35 smrtno stradalih u 2010. šestorica, odnosno 18 posto, radila su na crno, a od ukupnog broja njih 11 je stradalo u građevinarstvu, od čega su četvorica radila na crno. To pokazuje da rad na crno više nije samo problem nepoštivanja propisa o radu, zdravstvenom i mirovinskom osiguranju, nego i pitanje života i zdravlja na radu, upozorio je načelnik Odjela zaštite na radu u Državnom inspektoratu Nenad Puljić. Inspektori rada lani su obavili nadzore u slučajevima ukupno 1.254 ozlijeđenih osoba, od čega je najviše stradalih u prerađivačkoj industriji (415 radnika) i građevinarstvu (304 radnika). Broj ozljeda na radu zadnjih godina ipak je u znatnijem padu, pa je tako tijekom 2010. prijavljeno 18.109 ozljeda, dok ih je godinu prije bilo više od 25.000, kazala je ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu Marija Zavalić. Lani je zabilježeno 1220 ozlijeđenih radnika na 100.000 stanovnika, a godinu ranije bilo je 1270 ozlijeđenih na 100.000 stanovnika. Od 1989. godine u više od 120 zemalja svijeta 28. travanj se obilježava i kao Međunarodni dan sjećanja na poginule radnike. U Hrvatskoj je spomen ploča poginulim radnicima postavljena u Radnički dom u Zagrebu.
ZAGREB - Analitičari RBA u 2011. godini predviđaju u Hrvatskoj tek blagi rast BDP-a od 1,0 posto na osnovi uspješne ljetne turističke sezone i oporavka potrošnje u drugom polugodištu. U drugom ovogodišnjem izdanju RBAnaliza napominju kako je naznake oporavka, koje su se javile u trećem tromjesečju prošle godine, kada je nakon sedam uzastopnih tromjesečja zabilježen rast BDP-a od 0,3 posto, raspršio pad od 0,6 posto u posljednjem tromjesečju. Ističu kako gospodarska aktivnost nije pojačana ni na početku ove godine. Industrijska proizvodnja smanjila se u prva dva mjeseca za 5,4 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok međugodišnji pad zaposlenosti iznosi nešto nižih 2,6 posto. Zaposlenost je najintenzivnije pala u građevinarstvu, u posljednjih dvanaest mjeseci za 11,7 posto. Strukturni problem dvostrukog deficita (platne bilance i proračuna), koji je ograničavao primjenu mjera za vođenje antirecesijske ekonomske politike u razdoblju globalne krize, sveo se na problem održivosti javnih financija, ističu analitičari RBA. Napominju kako za razliku od zemalja u okružju, Hrvatska ni u 2011. ne očekuje smanjenje deficita proračuna. Razina javnog duga u odnosu na BDP krajem prošle godine iznosi 42 posto, što ne ugrožava zadovoljavanje Maastrichtskih kriterija za ulazak u EMU, ali zabrinjava brzi rast javnog duga zbog neprekidno visokog deficita proračuna. RBA analitičari smatraju kako mjera zamrzavanja rashodne strane proračuna u uvjetima stagnacije ili pada BDP-a nije dovoljna za uravnoteženje javnih financija, posebice zbog očekivanog pretvaranja dospjelih državnih garancija u javni dug.
ZAGREB - Tijekom uskrsnog blagdanskog vikenda od 22. do 25. travnja na svim autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta (HAC) zabilježen je ukupan promet od 401.133 vozila i naplaćena cestarina u iznosu većem od 15,1 milijun kuna za bez PDV-a, izvijestili su iz HAC-a. U odnosu na uskrsni vikend prošle godine, koji je bio tri tjedna ranije, promet vozila povećan je za 15,8 posto, a iznos naplaćene cestarine za 17,7 posto. U ovogodišnjem je uskrsnom vikendu tako na autocestama u nadležnosti HAC-a prošlo 54,7 tisuća vozila više nego tijekom prošlogodišnjeg uskrsnog blagdanskog vikenda, a prihodi od cestarine veći su za oko 2,3 milijuna kuna. U nadležnosti Hrvatskih autocesta su autoceste Bregana - Zagreb - Lipovac - Osijek, Zagreb - Goričan i Zagreb - Split - Dubrovnik.
ZAGREB - U Hrvatskoj je od 2000. do danas znatno smanjen broj banaka, s 60 na tridesetak, ali je istodobno povećan broj njihovih poslovnica, bankomata, usluga i klijenata te danas otprilike devet od deset građana koristi usluge banaka za razliku od prije deset godina kada je to činilo njih nešto više od 70 posto starijih od 15 godina. Te i druge ocjene o bankarskom tržištu i korištenju financijskih usluga sadržane su u istraživanju GfK-Centra za istraživanje tržišta FMDS (Financial Market Data Service) koje ove godine 'slavi' svoju desetu godinu. Trendovi korištenja financijskih usluga u Hrvatskoj u zadnjih deset godina pokazuju da sve više građana koriste sve više različitih bankarskih usluga, pri čemu i dalje najviše njih tekući kunski račun. Od 2000. danas također raste i broj onih koji se zadužuju uz istodobni pad štednje, te je danas omjer onih koji koriste kreditne proizvode u odnosu na štedne 23 naspram 20 posto. Jedan od primjetnijih trendova zadnjih deset godina je i modernizacija načina plaćanja koji se očituje u rastu korištenja kartica (debitnih i kreditnih), internet bankarstva i trajnog naloga, uz pad korištenja čekova. Ipak, unatoč rastu broja kartica, koje se većinom koriste za podizanje novca s bankomata, hrvatski građani još uvijek preferiraju plaćanje gotovinom na prodajnim mjestima. Na pitanje o sigurnosti bankarskog sustava gotovo svaki drugi građanin odgovorio je da je taj sustav u Hrvatskoj siguran, a visko je rangirano i povjerenje u bankarske institucije.
ZAGREB - U mirnom današnjem trgovanju na Zagrebačkoj burzi u najvećem je fokusu investitora dionica HT-a, i to ponajviše zbog približavanja godišnje skupštine dioničara i odluke o isplati dividende. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,04 posto, na 2.223 boda, dok je Crobex10 bio u plusu 0,04 posto na 1.240 bodova. Promet je iznosio oko 10 milijuna kuna, i bio je otprilike 6 milijuna kuna veći nego u četvrtak u to doba. Uprava i Nadzorni odbor HT-a predlažu skupštini isplatu dividende u visini od 22,76 kuna po dionici. Dionicom HT-a ostvareno je do podneva 6,4 milijuna kuna, pri čemu joj je cijena ojačala 1,18 posto, na 290 kuna. Slijedi povlaštena dionica Adrisa, sa svega 377.000 kuna prometa do podneva. Cijena joj je blago oslabila, za 0,09 posto, na 265 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke blago ojačala prema euru u odnosu na prethodnu tečajnicu, dobila je na vrijedosti i prema američkom dolaru i britanskoj funti, dok je oslabila prema švicarskom franku. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,351939 kuna, što je za 0,08 posto niži tečaj nego na tečajnici od petka. Istodobno je kuna ojačala prema dolaru za 0,51 posto te prema funti za 0,60 posto. Oslabila je pak prema franku za 0,47 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,732953 kune, dolara 5,027311 kuna te funte 8,293219 kuna.