KRALJEVICA
Predsjednica vlade Jadranka Kosor izjavila je da od Međunarodnoga kaznenog suda u Haagu, kao i cijela Hrvatska, očekuje pravednu presudu hrvatskim generalima. Premijerka je danas posjetila Brodogradilište "3. maj" u kojem je bila nazočna primopredaji tankera "Velebit" zadarskoj Tankerskoj plovidbi, a nakon toga u Brodogradilištu Kraljevici razgovarala je o planovima poslovanja i preustroja s njegovim predstavnicima. Na upit novinara je li Hrvatska učinila sve da dokaže istinu o Domovinskom ratu premijerka je odgovorila da jest. "Svakako, donijeli smo u parlamentu deklaraciju o Domovinskom ratu, koji je bio pravedan obrambeni i osloboditeljski, a koja obvezuje sve da čuvaju istinu o Domovinskom ratu i dostojanstvo branitelja", kazala je. Na pitanje o benificiranome radnom stažu za pomorce premijerka je odgovorila da je vlada odlučila omogućiti lakši odlazak pomoraca u mirovinu uzimajući u obzir uvjete u kojima rade i odvojenost od obitelji. Istaknula je da 60 posto pomoraca nakon 60. godine života ne može dobiti odgovarajuću zdravstvenu potvrdu za posao te da će i to biti uvaženo u amandmanu na Pomorski zakonik. Dodala je kako se nada da će pomorci tim amandmanom biti zadovoljni.
ZAGREB
Poznati američki odvjetnik Edward Slavko Yambrusic upravo je objavio dvojezičnu knjigu "Mir pod cijenu pravde i ljudskog dostojanstva" (Peace at the Price of Justice and Human Dignity) u kojoj ističe kako propust haaškog tribunala (Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju) da razlikuje agresivni rat od zakonite samoobrane čini ruglo od međunarodne pravde i vrijeđa najsvetije osjećaje pojedinca kojeg je Bog obdario da razlikuje dobro od zla. Knjiga sadrži pet izlaganja koje je Yambrusic održao na stručno - znanstvenim skupovima u Zagrebu o Haaškom sudu, od 2006. do 2009. Predgovor engleskom dijelu knjige napisala je profesorica kaznenog prava Dorothy S. McClellan, a hrvatskom, u kojem je objavljeno više priloga, Hrvoje Hitrec u ime nakladnika Hrvatskoga kulturnog vijeća. Yambrusic, koji je u SAD-u stekao naziv "odvjetnik odvjetnika" te posebnu reputaciju dvjema knjigama i znanstvenim člancima u službenom zborniku američke odvjetničke komore "International Lawyer", smatra kako je "teorija zajedničkog zločinačkog pothvata bez zločina agresije besmislena, jer je zajednički zločinački pothvat animus zločina agresije". "Ratna zlodjela u međunarodnom sukobu na prostoru bivše Jugoslavije - od zajedničkog zločinačkog pothvata orkestriranog i planiranog od "Srpske akademije nauka i umetnosti" (SANU), preko politike Miloševića i JNA - počinili su srpski agresori kao instrument vođenja rata. Ta zlodjela se nikako ne mogu staviti u istu nomenklaturu s navodnim prekršajima zakona vođenja rata od branitelja i o njima se ne može pravedno odlučivati pred istim sudskim forumima", stoji u knjizi.
ZAGREB
Iz Šarengradske ulice u Zagrebu krenuo je iza 17 sati mimohod oko tisuću i pol bivših pripadnika specijalne policije i gardijskih brigada iz Domovinskog rata, u znak potpore generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku. Branitelji i bivši specijalci iz svih dijelova Hrvatske okupili su se u organizaciji Udruge specijalne policije, Udruga pripadnika gardijskih brigada te još nekoliko udruga iz Domovinskog rata. Prema riječima Roberta Hasije dopredsjednika Udruge specijalne policije, cilj ovog mimohoda je pokazati jedinstvo jer je, kako kaže, dio javnosti uvjeren da su branitelji razjedinjeni. "Ovo je jedini ispravni način da nešto napravimo", dodao je. Govoreći o sutrašnjoj presudi njihovom ratnom zapovjedniku generalu Mladenu Markaču, naglasio je kako će svaka druga presuda - osim oslobađajuće - za njih biti poraz. "Mi ćemo presude prihvatiti, a nadamo se da će u drugom stupnju biti onakve kakve trebaju biti, a to znači da oni, generali, moraju biti oslobođeni. Ovaj mirni mimohod je jedini ispravan način da pomognemo generalima i ne možemo im pomoći na bilo koji drugi način. Vlada je ta koja treba pomoći generalima", izjavio je Hasija. Predsjednik Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata Josip Klemm rekao je da je ovaj mimohod moralni čin i da je riječ o mirnoj potpori hrvatskim generalima pred sutrašnju presudu u Haagu. Odbio je svako politiziranje tog skupa rekavši da su se branitelji i bivši specijalci okupili u miru i molitvi u znak potpore hrvatskim generalima.
ZAGREB
Misom u zagrebačkoj katedrali koju je predvodio rektor zagrebačke katedrale Josip Kuhtić, završio je mimohod potpore generalima Mladenu Markaču, Anti Gotovini, Ivanu Čermaku uoči sutrašnjeg izricanja presude suda u Haagu. Sudionicima mimohoda, njih oko 1500, pripadnicima specijalne policije iz Domovinskog rata i gardijskih brigada pridružili su se na misi i ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić te umirovljeni visoki časnici Oružanih snaga Republike Hrvatske. "Solidarni s onima koji trpe, želimo da osjete kako nisu sami. U Božjoj prisutnosti mi smo s njima", rekao je Kuhtić. "Osjećamo da je našoj hrvatskoj Domovini potrebna naša sabranost i naša molitva. Dok neki kreću za bukom svojih riječi mi uranjamo u tišinu zajedništva i molitve", kazao je Kuhtić. Prolazeći zagrebačkim ulicama u tišini pripadnici specijalne policije iz Domovinskog rata i dragovoljci nosili su samo ratne zastave svojih postrojbi, a nekoliko sudionika nosilo je slike generala Markača i Gotovine. Dok su prolazili središtem grada, pridružili su im se članovi još nekih braniteljskih i stradalničkih udruga. Povorku su osiguravali pripadnici prometne i temeljne policije. Nije zabilježen niti jedan incident.
ŽUPANJA
Stotinjak pripadnika županjske Udruge Specijalne postrojbe policije iz Domovinskog rata "Delta" i Županjaca okupilo se večeras na molitvi potpore hrvatskim generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču. Sudionici molitve potpore, među kojima je bio i županjski gradonačelnik Davor Miličević, prošli su u procesiji od župne crkve Mučeništva sv. Ivana Krstitelja do kapelice Presvetoga Srca Isusova kod nasipa na rijeci Savi, ispred koje je misu služio županjski župnik, velečasni Ivan Varoščić. Molilo se za Domovinu, generale Gotovinu, Čermaka i Markača te osmoricu Županjaca, članova Hrvatske seljačke stranke (HSS) koji su, nakon ulaska partizanskih postrojba 14. travnja 1945. u Županju, ubijeni na nasipu i bačeni u Savu. "Domovina nam je bogatstvo, ali bogatstvo treba otkriti, u bogatstvo treba ulagati. Nemojmo očekivati da uvijek sve dobijemo sa strane", poručio je u propovijedi velečasni Varoščić. U spomen na poginule branitelje u Domovinskom ratu 1991. godine te ubijene članove HSS-a 1945. godine podno križa na nasipu položeni su vijenci i zapaljene svijeće.
ZAGREB
Hrvatski sabor popodne je u prvom čitanju raspravio paket četiri zakona iz područja socijalne skrbi, a riječ je o prijedlozima zakona o socijalno-pedagoškoj djelatnosti, o djelatnosti socijalnog rada, o logopedskoj djalatnosti i o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti. "U sustavu socijalne skrbi radi 11,5 tisuća ljudi, a dvije trećine su stručni radnici", kazao je državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Ante-Zvonimir Golem naglasivši kako je predloženim zakonima, među ostalim, predviđena regulacija sve četiri profesije pa će, kaže, stručni radnici moći "migrirati" između različitih resora. Također, za svaku je djelatnost predviđeno osnivanje posebne strukovne komore koja bi obavljala stručni nadzor nad radom magistara i sveučilišnih prvostupnika u privatnoj praksi i kod privatnog poslodavca. Golem je naveo da predloženi zakoni razlikuju sveučilišne prvostupnike, koji bi radili po nalogu i pod nadzorom magistara, od onih koji su stekli diplomu. Goran Beus Richembergh (HNS/HSU) je podržao primjedbe strukovnih udruga upućenih u dosadašnjoj javnoj raspravi, ali i pitao: "Ako imamo 371 edukacijskog rehabilitatora, pitanje je hoće li nova komora, slaba po članstvu, moći štititi njihove interese". Richembergh i SDP-ova zastupnica Tatjana Šimac Bonačić upozorili su na nelogičnost da magistri i prvostupnici najprije imaju pravo dobiti na licencu za samostalani rad, a potom se ističe da prvostupnici moraju imati nadzor.
ZAGREB
Saborski Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove danas je odgovorio na žalbu Zorislava Antuna Petrovića na odabir kandidata za Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u kojem ističe da svaki kandidat mora imati najmanje osam godina radnog iskustva u struci na poslovima visoke stručne spreme. "Tako ni vi u tom pogledu ne predstavljate izuzetak", navode u odgovoru Zorislavu Antunu Petroviću iz Odbora za izbor, imenovanja i pravne poslove i napominju da su prema svim kandidatima, koji su podnijeli prijave, postupili jednako u smislu ispunjavanja uvjeta. Podsjećaju kako je javnim pozivom jasno utvrđeno da kandidat mora priložiti potvrdu poslodavca o radu u struci kako se Odbor ne bi doveo u poziciju da prema podacima iz radne knjižice procjenjuje tko ima najmanje osam godina radnog iskustva u struci na poslovima visoke stručne spreme. "Iz potvrde Transparency International Hrvatske od 31. ožujka 2011. koju ste vi dostavili odboru vidljivo je jedino da ste zaposleni u udruzi Transparency International Hrvatska na neodređeno vrijeme od 9. kolovoza 2010", navodi Odbor u odgovoru Petroviću. Petrović se žalio na odabir kandidata za Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa jer smatra da mu je pri odabiru potencijalnih kandidata nanesena šteta te da je neopravdano izbačen s uže liste kandidata. "Ja kao profesionalni novinar radim od 1993. godine. Oni su spojili stavku fakultetska naobrazba i stavku radno iskustvo i zaključili da ne ispunjavam uvjete", naveo je Petrović. Odbor je u odgovoru zaključno istaknuo da, nakon utvrđivanja liste kandidata nije u mogućnosti ponovno razmatrati kandidature.
ZAGREB
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa danas je odbacilo prijavu protiv saborskog zastupnika Ivana Šukera prema kojoj je bio u sukobu interesa kada je u prosincu prošle godine za odlazak na tetkin sprovod u Livno koristio terenac BMWx5 tvrtke Enigma iz Gline koja je s Vladom imala ugovorene poslove oko razminiranja, a kojom prilikom je došlo do prometne nesreće. Kako se navodi u obrazloženju odluke, automobil je Šukeru „na nekoliko sati posudio poznanik kako bi stigao od Dugopolja do Livna na pogreb, a ta ga činjenica nije dovela ni u kakav odnos zavisnosti niti je stvorila kod njega ikakvu obvezu prema posuditelju jer se radi o minornoj posudbi“. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odbilo je danas i prijavu protiv požeškog gradonačelnika i saborskog zastupnika Zdravka Ronka, prema kojoj se na saborske sjednice vozio autom grada Požege a naplaćivao troškove kao da je išao privatnim autom.
ZAGREB
Lažima i prodavanjem magle nazvao je danas HDZ prozivke iz redova SDP-a da je premijerki Jadranki Kosor kupovina određenih skupina birača prioritet pred razvojem Hrvatske. "HDZ je imao snage počistiti pred svojim vratima i boriti se protiv svih nepravilnosti u društvu. Kriminal i korupcija nemaju predznak, ni politički, ni bilo koji drugi, a SDP-u se očito žuri u izbore jer se boje da do izbora ne dođu neke stvari na vidjelo", istaknuo je HDZ-ov zastupnik Ivan Šuker na konferenciji za novinare koju je njegova stranka sazvala kako bi odgovorila na optužbe iz SDP-a. HDZ-ov zastupnik Boris Kunst SDP-ove optužbe nazvao je lažima i prodavanjem magle. SDP kontinuirano prodaje maglu, no to je, kaže razumljivo jer je predizborna godina pa pokušavaju pridobiti simpatije građana. Nakon što je Slavko Linić (SDP) prozvao danas vladu za odluku o izvlačenju dobiti iz državnih poduzeća, čime je, po Liniću, pokazala da joj cilj nije gospodarski razvoj i investicije, donedavni ministar financija Ivan Šuker SDP-ovcima je poručio kako je ostvarena dobit u državnim poduzećima posljedica dobre vladine politike. "Državna poduzeća su likvidna i imaju odlične rezultate, a oni koji to kritiziraju zaboravljaju kako su od 2001. do 2003. za krpanje proračunskih rupa rasprodali sve što se dalo", naglasio je Šuker, spomenuvši primjere prodaje HT-a, Ine i Riječke banke.
ZAGREB
Saborski Odbor za predstavke i pritužbe razmotrio je na današnjoj sjednici predstavku sindikata tekstila, kože, obuće i gume, podružnice Uzor Split, koja poziva nadležna državna tijela da zaustave likvidaciju Uzora d.d. u stečaju, nekada respektabilne tvrtke sa 750 zaposlenika. Od ljeta prošle godine radnicima splitskog Uzora, u kojemu je danas svega 105 zaposlenih, ne isplaćuju se plaće, a u proteklih sedam godina nisu im se uplaćivali porezi ni doprinosi, navodi se u predstavci, u kojoj se ističe i kako sve te godine na neispunjavanje poreznih obveza nisu reagirali ni Porezna uprava ni Ministarstvo financija. U predstavci se poziva nadležna državna tijela da zaštite Uzor od daljnjeg urušavanja i propasti, te da zaštite preostale radnike od sustavnog mobinga i zastrašivanja, koje, kako navode, provodi stečajna upraviteljica Meri Šetić. Meri Šetić, koja im je dodijeljena za stečajnu upraviteljicu nakon što su sami radnici pokrenuli stečaj u veljači ove godine, sustavno, kažu, vodi tvrtku u propast, a sve sa ciljem da se iz nje na razne načine izvuče stečajna masa. Optužuju je da ne poduzima nikakve korake kako bi Uzor naplatio potraživanja od 6 milijuna kuna od Hotela Novi Vinodolski, a kojim bi se, tvrde, mogle isplatiti zaostale plaće i državi doprinosi.
ZAGREB
Transparency International Hrvatska (TIH) smatra da je hrvatska Vlada time što je danas usvojila Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama i uputila ga u Hrvatski sabor, ponovno propustila priliku da definira pravni okvir koji regulira pravo na pristup informacijama. U večerašnjem priopćenju TIH-a stoji da spomenuti zakonski prijedlog ne sadrži nikakve promjene u odnosu na zakon koji je izglasan u Saboru 10. prosinca 2010., a Ustavni sud ga je ukinuo 23. ožujka ove godine usvojivši argumente TIH-a da je postupak donošenja toga zakona bio protivan hrvatskome Ustavu. TIH smatra da situaciju dodatno pogoršava činjenica da se istovremeno ne predlaže neophodna promjena Zakona o tajnosti podataka, tako da nitko, pa ni sud, neće moći provjeriti moguće zloupotrebe čelnika državnih tijela kada se informacije proglase tajnim. Dodaje se da je zakon upućen u hitnu proceduru, a njegovo usvajanje jedan je od uvjeta za zatvaranje pregovora u Poglavlju 23. i s tim u vezi podsjeća da Europska unija ne procjenjuje samo činjenicu ima li Hrvatska zakon ili ne, već i kako ga primjenjuje i provodi. Ističe se kako vlada time što je uputila zakon u hitnu proceduru izglasavanja ne poštuje važeći Zakon o pravu na pristup informacijama prema kojem je dužna omogućiti građanima da se u primjerenom roku očituju o prijedlozima zakona, kao i Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, usvojen 21. studenoga 2009.
SPLIT
U Splitu 19. travnja počinje prvi dio ovogodišnjih Marulićevih dana, dio kulturne priredbe sa znanstvenim, književnim i izdavačkim programom, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare u splitskom Književnom krugu. Organizator je, osim Književnog kruga, Društvo hrvatskih književnika, splitsko Društvo prijatelja kulturne baštine, Muzej "Ivana Meštrovića" i splitski Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a. Na svečanu otvorenju u utorak u HAZU-ovu zavodu će biti predstavljena knjiga Marka Marulića "Latinska manja djela II" te niz od dvadesetak svezaka "Colloquia Maruliana", koja dokumentirano prikazuje kako je Henrik VIII. pozorno čitao Marulićevo djelo. Tekst je tiskan i na engleskom jeziku, ukupno ima 6517 stranica i 460 priloga, a na njemu su radila 123 autora iz Hrvatske i još 14 zemalja. "Marulić je bio pisac živo zainteresiran za hrvatsku povijest, ali i za suvremena zbivanja na koja je želio utjecati svojom pisanom riječju. Bio je temeljit biograf i polemičar. Preveden je na 12 jezika, a nedavno smo otkrili i prijevod na islandskom jeziku i to iz 1601.", kazao je Bratislav Lučin, voditelj Marulianuma, centra za proučavanje Marka Marulića pri Književnom krugu. Na Marulićevim danima biti će uručene nagrade Dana hrvatske knjige za 2010. Drugi dio Marulićevih dana- Festival hrvatske drame i autorskog kazališta počinje 26. travnja i traje do 3. svibnja 2011.
ZAGREB
Zagrebački Muzej prekinutih veza predstavio se prvi put u Južnoj Americi izložbom koja je danas otvorena u Kulturnom centru "Borges" u Buenos Airesu. Izložba će se moći pogledati do nedjelje, 1. svibnja, a uz dio postava prikupljenog na dosadašnjim gostovanjima muzej će izložiti i nove donacije iz Argentine, objavio je Muzej prkinutih veza na svojoj facebook stranici. Taj jedinstveni muzej, koji je nominiran i za titulu europskog muzeja godine, u svibnju je pozvan i na svjetski kongres muzeologa u Houstonu, gdje će jedna od tema biti "Muzeji sutrašnjice". Istodobno će, od 21. svibnja do 4. lipnja, houstonski muzej Blaffer Art ugostiti izložbu zagrebačkog muzeja. Svjetski muzeolozi također su pozvani da osobnim darovima obogate izložbu te da prisustvuju prezentaciji Muzeja prekinutih veza 25. svibnja. Muzej prekinutih veza jedan je od 34 europska muzeja iz 15 zemalja nominiranih za prestižnu nagradu "Europski muzej godine" koja će biti dodijeljena 21. svibnja u njemačkom gradu Bremerhavenu.
ZAGREB
Ministar kulture Jasen Mesić je, u ime vladine Komisije za odnose s vjerskim zajednicama kojoj je na čelu te u svoje osobno ime, čestitao židovskim vjernicima i čelnicima židovskih vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj blagdan Pesaha. Iskrene čestitke u prigodi Pesaha uputio je predsjedniku Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj i predsjedniku Židovske općine Zagreb dr. Ognjenu Krausu, glavnom rabinu Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj dr. Kotelu Da-Donu te članovima tih dviju židovskih vjerskih zajednica sa željom da "blagdanska poruka mira i blagoslov svevišnjeg Gospodina obilježe razvojni put cijele zajednice i svakoga pojedinca". Pesah ili Pasha je veliki židovski blagdan koji će se ove godine početi slaviti u ponedjeljak, 18. travnja, po zalasku sunca. Početak Pesaha (blagdana beskvasnih kruhova) slavi se po židovskom kalendaru 14. dana mjeseca nisana, a po Bibliji proslava traje sedam dana.
ZAGREB
Ured predsjednika Republike Hrvatske uključio se u provedbu programa Vlade RH „Dovesti svoju kuću u red“ (House in Order-HIO program) s ciljem poboljšanja energetske efikasnosti u objektima koje koristi Ured predsjednika, te ispunjavanje obveza koje propisuju direktive Europske unije o energetskoj efikasnosti u zgradarstvu, priopćeno je danas iz Ureda predsjednika Republike. Pismo namjere potpisali su Joško Klisović, predstojnik Ureda predsjednika RH i Louisa Vinton, koordinatorica Ujedinjenih naroda i stalna predstavnica Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj. Iako se u Uredu predsjednika na Pantovčaku već provode određene mjere štednje - sve žarulje zamijenjene su štednim, a u objektima koji se ne koriste isključuje se struja - uslijedit će i nove mjere.
ZAGREB
Deseti, jubilarni sajam "Proizvodi hrvatskog sela" održat će se od 15. do 17. travnja na zagrebačkom Bundeku, a Zagrepčanima će tradicijske, seoske proizvode koje ne mogu kupiti u trgovinama u ovo vrijeme pred Uskrs ponuditi gotovo 400 izlagača iz cijele Hrvatske, najavio je danas na konferenciji za novinare zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, pokrovitelj sajma. Također je istaknuo da će djeca na sajmu moći vidjeti hrvatske pasmine domaćih životinja te ih pozvao da dođu na Bundek i dobiju peticu iz biologije, a građane je pozvao da dođu na sajam, i po povoljnim cijenama kupe domaće proizvode. Ulaz na sajam je besplatan.
ZAGREB
U zagrebačkome Zoološkom vrtu u subotu i nedjelju, 16. i 17. travnja, održat će se "Vikend čovjekolikih majmuna" tijekom kojega će biti organizirane radionice i edukacija po temama. Posjetiteljima će biti predstavljen i projekt "Izazov 3333" radi prikupljanja 3333 eura za financiranje projekata zaštite čovjekolikih majmuna. U Zoološkom vrtu grada Zagreba novac će se prikupljati, među ostalim, posvojenjem životinja, aukcijom slika koje su napravile zagrebačke čimpanze te prodajom suvenira. Zagrebački Zoološki vrti priopćio je kako "Vikendom čovjekolikih majmuna" otvara "Godinu čovjekolikih majmuna". Europsko udruženje zooloških vrtova i akvarija (EAZA) svake godine organizira kampanju za zaštitu neke ugrožene životinjske vrste, a ova je godina proglašena Godinom čovjekolikih majmuna. Njima prijeti opasnost od izumiranja zbog krivolova, uništavanja staništa i bolesti. U skupinu čovjekolikih majmuna spadaju čimpanze, gorile, orangutani i giboni.