Komentator ljubljanskog "Dela" Janez Markeš tvrdi u srijedu da je za predsjednika vlade Boruta Pahora katastrofalan ishod nedjeljnog referenduma o zakonu o malom zapošljavanju, protiv kojega je glasovalo 80 posto birača, pokazao da reforme koje najavljuje vlada nemaju mnogo izgleda za uspjeh.
"To je bilo plebiscitarno glasovanje protiv lošeg političkog i društvenog stanja koje personificira ova vlada. To mora shvatiti i Pahor koji se prkosno postavio u ulogu političkog mesije, pa tvrdi da će se potopiti s podignutom zastavom jer su strukturne reforme za Sloveniju jedini spas. No, približava se trenutak istine i treba jasno reći da bi Pahorova vlada gubitkom referenduma o mirovinskoj reformi izgubila razlog svog postojanja. Kad vlada nakon tog neuspjeha ne bi dala ostavku, čekala bi je mučna politička agonija sve do redovitih izbora 2012. godine", tvrdi Markeš.
Istina je da je protivnici strukturnih reformi iznose mnogo populizma i neracionalnosti, da referendume za opoziv reformskih zakona organiziraju lobističke interesne skupine, te da su "sasvim neozbiljne" izjave oporbenog prvaka Janeza Janše kako su reforme u sadašnjem trenutku suvišne, no odgovornost za neuspjeh kampanje isključivo je na vladi i premijeru, tvrdi komentator.
"Vlada nije našla pravi način kako ljudima protumačiti da se strukturne reforme ne mogu izbjeći. U svom je mandatu pokazala mnogo samodopadljivosti i nekompetentnosti", navodi Markeš.
Zato bi po njegovoj ocjeni Pahor u slučaju novog referendumskog neuspjeha trebao iskoristiti ustavnu mogućnost da predloži glasovanje o povjerenju svojoj vladi u parlamentu.
U sličnoj situaciji Pahora i njegovu vladu u svojoj tjednoj političkoj kolumni u dnevnom listu "Dnevnik" vidi i ugledni analitičar Vlado Miheljak.
No, on smatra da bi Pahor bolje učinio da zatraži glasovanje o povjerenju prije referenduma o mirovinskoj reformi i tako javnosti dade signal - ili reforme ili odlazak vlade.
"Ova je vlada 2008. godine dobila mandat za provedbu reformnog programa koji sada ne uspijeva ostvariti. Sada Pahor mora odlučiti kako dalje - da li tražiti glasovanje o povjerenju vladi u parlamentu i ostanak vezati uz prihvaćanje reformi ili od reformi odustati i prepustiti ih idućoj vladi, a do kraja mandata obavljati samo tekuće rutinske poslove", navodi Miheljak.