TUHELJSKE TOPLICE - Hrvatska i Slovenije prošle su godine unatoč krizi uspjele povećati robnu razmjenu za 10 posto, što pokazuje novi razvoj gospodarskih odnosa dvije zemlje, istaknuto je na okruglom stolu "Jačanje gospodarske suradnje Hrvatske i Slovenije s naglaskom na programe EU i sektor turizma" koji je danas održan u Termama Tuhelj uz sudjelovanje predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića i predsjednika Republike Slovenije Danila Tuerka. Skup je u organizaciji Termi Tuhelj, Krapinsko-zagorske županije, HGK Županijske komore Krapina, Regionalne gospodarske zbornice Celje i Poslovnog kluba Slovensko-hrvatskih gospodarstvenika okupio stotinjak predstavnika tvrtki i institucija iz Hrvatske i Slovenije. Predsjednici dviju država naglasili važnost suradnje posebno na prekograničnim projektima i u sklopu skorog ulaska Hrvatske u EU. Terme Tuhelj s novim hotelom, investicijom vrijednom 12 milijuna eura, još jednom pokazuju uspješnost suradnje Slovenije i Hrvatske s obzirom da su Terme Tuhelj u vlasništvu slovenskih Termi Olimia iz Podčetrtka, rečeno je. Iznoseći zaključke okruglog stola potpredsjednica HGK Vesna Trnokop Tanta naglasila je važnost porasta robne razmjene između dvije zemlje, kao i da su dosadašnja iskustva slovenskih investitora u Hrvatsku, posebno u njezin turizam, dobra te su sa skupa upućene preporuke i drugim sektorima za takvo investiranje. Navela je da je Hrvatska u Sloveniju od 1993. do 2010. uložila 379 milijuna eura, dok je Slovenija u Hrvatsku uložila u tom razdoblju 1,15 milijardi eura. Osim u turizam na skupu su istaknute mogućnosti investiranja u tekstilnu industriju i energetiku kao i suradnja u obrtništvu.
ZAGREB - Da bi borba protiv prijevara u osiguranju bila uspješna i efikasna važno je da se u nju uključe svi osiguratelji i državne institucije, da se uspostavi suradnja međunarodnog karaktera, a posebice je značajno širenje svijesti kako prijevare u osiguranju nisu niti mogu biti prihvatljivo ponašanje, istaknuo je direktor Hrvatskog ureda za osiguranje Hrvoje Pauković na međunarodnom okruglom stolu pod nazivom "Spriječavanje prijevara u osiguranju". Prijevare u osiguranju su globalna pojava, nanose ogromne štete državnim proračunima, socijalnim, mirovinskim i zdravstvenim fondovima, građanima, ali i gospodarstvu u cjelini. Iznio je podatke kako primjerice u Njemačkoj godišnja šteta od prijevare u osiguranju iznosi četiri milijarde eura, u Velikoj Britaniji 1,9 milijardi funti, dok se u Hrvatskoj kreće od 250 do 300 milijuna kuna. Pauković je kazao i kako iskustva u Hrvatskoj pokazuju da je prijevara u osiguranju sve više i više, a najčešće se radi o prijevarima vezanim uz prometne nezgode. Budući da pokušaji prijevara vrlo često uključuju osobe iz više zemalja, na inicijativu HUO-a, udruženja osiguratelja iz Mađarske, Slovenije, Srbije, Makedonije, Crne Gore, BiH i Hrvatske, čiji su predstavnici sudjelovali na skupu, potpisali Protokol o suradnji u spriječavanju prijevara u osiguranju.
ZAGREB - Razina kretanja Nacionalnog indeksa sreće (NIS) u proteklih godinu dana pokazuje da su Hrvati, unatoč lošim ekonomskim kretanjima i političkoj neizvjesnosti, još uvijek relativno sretni ljudi, rečeno je na današnjem skupu u povodu godine dana istraživanja NIS-a. U proteklih godinu dana časopis Banka u suradnji s agencijom Hendal i osiguravajućom kućom Allianz provodili su uz pomoć stručnjaka istraživanje o sreći hrvatskih građana, a rezultati ukazuju na stabilnost NIS-a u Hrvatskoj - kroz to vrijeme došlo je tek do blagog pada razine NIS-a sa 63,8 u veljači 2010. godine na 62,6 bodova u veljači ove godine. To pokazuje da je Hrvatska relativno sretna zemlja, istaknula je voditeljica projekta NIS-a Marina Ralašić, jer razina od 62,6 bodova znači da je opća razina sreće u pozitivnoj zoni, što je sve iznad 50 bodova. Potvrđuje to i usporedba sa svijetom, jer se u brojnim istraživanjima o kvaliteti života Hrvatska nalazi u sredini sretnih zemalja. NIS se računa kao prosječna vrijednost devet komponenti, od kojih je u godinu dana najviše palo zadovoljstvo državom, čak za 11 bodova, a na najnižoj su razini zadovoljstvo trenutačnom životnom situacijom i ekološko ponašanje. Istraživanje je pokazalo da su najsretnije regije Zagreb, Dalmacija i Istra, Gorski kotar i Primorje, gdje je NIS znatno viši nego u Sjevernoj Hrvatskoj, Slavoniji, te Lici, Kordunu i Baniji.
VINKOVCI - Gradnjom mosta dugog 94,8 metara preko rijeke Bosuta počela je gradnja treće dionice južne vinkovačke obilaznice u koju će Hrvatske ceste uložiti nešto manje od 24 milijuna kuna, potvrđeno je iz Hrvatskih cesta. Osim mosta, četvrtoga na području grada Vinkovaca preko Bosuta, projektom je predviđena i izgradnja oko pola kilometra duge ceste do vinkovačke Poduzetničke zone Jošine i križanja s planiranom istočnom vinkovačkom obilaznicom te rekonstrukcija raskrižja Vinkovci-Županja na državnoj cesti D55. Radovi bi trebali biti gotovi do kraja godine. Gradnja južne vinkovačke obilaznice počela je 2003. godine gradnjom osam kilometara duge druge dionice obilaznice Vinkovci zapad - raskrižne državne ceste Vinkovci-Županja D55. Pošto se izgradi treća dionica, preostaje još gradnja prve dionice Stari Mikanovci-Vinkovci zapad, duge oko 17 kilometara.
ZAGREB - Po rezultatima testiranja, koje je u 11 europskih zemalja proveo konzorcij nacionalnih autoklubova EuroTest, među pet najbolje ocijenjenih benzinskih postaja je i jedna hrvatska - Desinec 2 na autocesti A1, objavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare Hrvatskog autokluba. Testiranje kvalitete i sigurnosti benzinskih postaja, po načelu tajanstvenog kupca, proveli su nacionalni autoklubovi od 15. studenog prošle do 5. siječnja ove godine na 77 postaja na glavnim europskim turističkim rutama - u Njemačkoj, Italiji, Švicarskoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Španjolskoj, Austriji, Belgiji, Sloveniji i Češkoj, te na četiri postaje u Hrvatskoj. Kao najbolja hrvatska postaja ocijenjena je postaja Petrola na autocesti A1 između Jastrebarskog i Donje Zdenčine, Desinec 2, ocjenu dobar dobili su Tifon na A1 između Bosiljeva i Ogulina, Dobra (zapad), te INA na autocesti A3 između Rugvice i Ivanić Grada. Svrha testiranja bila je utvrditi kako postaje zadovoljavaju potrebe vozača te opravdavaju li lokacije na autocestama i više cijene goriva. Rezultate testiranja u glasilima autoklubova, na internetskim stranicama i u medijima vidjet će oko 120 milijuna stanovnika Europe.
ZAGREB - Tvrtka Genera d.d. izvijestila je putem Zagrebačke burze da je 8. travnja uspješno završen postupak pripajanja pet društava Genera Grupe, društvu Generi d.d. Upisom u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu društva Veterina d.o.o., Veterina Kalinova d.o.o., Veterina Nutricius d.o.o., Veterina Usluge d.o.o. i Vitamedera d.o.o. pripojena su matičnom društvu Generi d.d. koje je već i prije statusne promjene bila 100 postotni vlasnik svih navedenih društava, a nakon pripajanja postalo je i njihov sveopći pravni slijednik. Prvi pozitivni efekti pripajanja na Generu d.d., kroz novo uspostavljeni model poslovanja i funkcionalnu organizaciju međusobno već povezanih društava, trebali bi nastupiti već u ovoj godini, navode iz te tvrtke. Dodaju da je dugoročni cilj pripajanja povećanje dodatne vrijednosti kompanije u korist svih dioničara i ostalih dionika Genera Grupe, koja se inače bavi poslovnim područjima veterine i farmaceutike.
ZAGREB - U Hrvatskoj je u veljači prikupljeno 47.010 tona kravljeg mlijeka, što je u odnosu na veljaču prošle godine smanjenje za šest posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). U usporedbi s prosjekom 2010. bilježi se smanjenje od 9,6 posto. Mlijeka za piće u veljači je proizvedeno 26.488 tona, što je u odnosu na isti mjesec lani 13,1 posto više. Vrhnja je proizvedeno 1.767 tona, što je za 0,6 posto više nego u veljači prošle godine. Istodobno statistički podaci za veljaču ove godine pokazuju pad proizvodnje maslaca za 13,1 posto, na 351 tonu, dok je proizvodnja fermentiranih proizvoda iznosila 5.727 tona, što je 4,9 posto više nego u veljači 2010. Proizvodnja kravljeg sira smanjena je osam posto, na 1.925 tona. DZS podatke o proizvodnji kravljeg mlijeka preuzima od Hrvatske poljoprivredne agencije-Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka koji obavlja analizu otkupljenog mlijeka od četrdesetak industrijskih i registriranih malih mljekara u Hrvatskoj.
ZAGREB - U usporenom današnjem trgovanju na Zagrebačkoj burzi u nešto su većem fokusu investitora dionice Ine i HT-a, pri čemu im cijene bilježe tek blage oscilacije, tako da i indeksi stagniraju. Crobex indeks oko podneva bio je na gubitku 0,17 posto, na 2.200 bodova, a Crobex10 0,14 posto, na 1.219 bodova. Do podneva je promet iznosio svega 4,5 milijuna kuna. Najveći promet ostvaren je do tada dionicom Ine, u visini od 1,8 milijuna kuna. Nakon jučerašnjeg potonuća za više od 10 posto, cijena joj stagnira na 3.600 kuna. Milijunski promet do podneva ostvaren još i dionicom HT-a, pri čemu joj je cijena u blagom plusu, za 0,21 posto, na 288 kuna. Među najlikvidnijim izdanjima po rastu cijene za 1,85 posto izdvaja se dionica Dom Holdinga. Znatniji pad cijene, pak, bilježi dionica Ingre, za 4,83 posto.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) ojačala prema euru za 0,06 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici iznosi 7,360894 kune. Na vrijednosti je prema kuni izgubila danas i britanska funta i to za 0,75 posto, na 8,274386 kuna, a oslabio je i američki dolar, za 0,10 posto, na 5,090874 kune po srednjem tečaju. Kuna je prema švicarskom franku oslabila za 0,75 posto i srednji tečaj franka na tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,649190 kuna.