KARLOVAC
Na prijedlog Županijskog državnog odvjetništva (ŽDO) istražni sudac Ivan Perković je nakon devetosatnog saslušanja trojice osumnjičenika u tzv. aferi Daimler za zloporabu položaja i ovlasti i pranje novca odredio 48-satno zadržavanje, kako ne bi mogli utjecati na svjedoke, izjavila je oko ponoći glasnogovornica karlovačkog Županijskog suda Alenka Laptalo. U tom će razdoblju ŽDO, dodala je, morati odlučiti hoće li istražnom centru podnijeti zahtjev za pokretanje istrage za Marka Vukovića, Ivana Žabčića i Tomice Godeca ili ne. Kako se doznaje od odvjetnika, sva trojica su izjavili da nisu krivi. Snježana Gašić, odvjetnica Marka Vukovića, kazala je novinarima nakon saslušanja da im se neće suditi po uskočkom zakonu koji je na snazi, nego po starom zakonu o kaznenom postupku, jer su i inkriminacije koje se osumnjičenicima stavljaju na teret počinjene u vrijeme kada je važio stari zakon. Kazna za pranje novca po starom je do pet godina zatvora, a po novom do osam, a po starom je "za naše branjenike na snazi već i relativna zastara kaznenog progona", kazala je. Jedan od dobrih argumenata obrane Vukovića i Žabčića je, po njezinu mišljenju, i činjenica da ih se tereti za zloporabu položaja i ovlasti kao da su bili odgovorne osobe, direktori, a nisu, već vlasnici, te je dodala da je novac išao na njihove račune kao privatne osobe, a koristili su ga za kupovinu prostora u kojem se sada nalazi tvornica oružja HS produkt.
ZAGREB
Bivši pripadnik srpske paravojske Renato Petrov osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih u Škabrnji 1991. uhićen je danas na temelju tjeralice u njemačkom gradu Duesseldorfu, potvrdio je večeras Hini glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske Krunoslav Borovec. Petrov je bio nedostupan hrvatskim vlastima. Županijski sud u Zadru osudio je 1995. godine 16 pripadnika bivše srpske paravojske na 20 godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog pučanstva u Škabrnji, kojeg su počinili 18. studenoga 1991. godine. Zadarski Županijski sud tada je dosudio kazne zatvora ukupno 18-orici osuđenih. Sudac Županijskog suda u Zadru Milan Petričić je u obrazloženju rekao da je neprijateljska vojska "JNA", potpomognuta srpskim paravojnim postrojbama, tog dana napala selo Škabrnju s više tisuća pješaka i 30-tenkova. Kad su okupatori ušli u selo, iz podruma su bez ikakve vojne potrebe izvlačili civilno pučanstvo koje se bilo sklonilo od napada. Pritom su okupatori, naveo je tada sudac, ubili 44 civila, mlađe i starije dobi, vatrenim oružjem iz blizine, a neke tupim predmetima prethodno mučili, dok je jednu od žrtava, stariju ženu, pregazio neprijateljski tenk. Istaknuo je i kako nema nikakve dvojbe oko toga što se dogodilo tog dana u Škabrnji, a pripadnike bivše srpske paravojske osumnjičene za taj zločin prepoznali su preživjeli Škabrnjani koji su se tijekom suđenja pojavili kao svjedoci.
ZAGREB
Zbornik "Croatica et Slavica Iadertina" posvećen akademiku Radoslavu Katičiću o njegovu 80. rođendanu predstavljen je večeras u palači Matice hrvatske u nazočnosti slavljenika. Publikacija posvećena znamenitu hrvatskom filologu akademiku Radoslavu Katičiću zapravo je šesti broj časopisa "Croatica et Slavica Iadertina" koji već šestu godinu za redom objavljuje Odjel za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru, rekao je akademik Ante Stamać. Podsjetio je da je taj časopis do sada objavio bar 300 rasprava i time nastavio tradiciju hrvatskih filoloških časopisa koji, rekao je Stamać, zapravo polako nestaju i to baš u posljednja dva desetljeća otkako postoji neovisna hrvatska država. Od književnih tema koje donosi novi broj časopisa Stamać je, među ostalim, spomenuo prilog u kojemu profesor Stipe Botica donosi novu ocjenu poznata djela akademika Tome Maretića "Naša narodna epika" te rad profesorice Viktorije Franić Tomić u kojemu su obrađeni arhivski dokumenti razgovora Miroslava Krleže i Grge Novaka i to iz NDH-azijskih i jugoslavenskih policijskih arhiva. Za njega, Katičić je nautjecajniji hrvatski filolog a u prilog toga stajališta Stamać je pročitao svoju recenziju uz drugo izdanje sveučilišnoga udžbenika "Na kroatističkim raskrižjima" kojemu je Katičić autor. Akademik Stjepan Damjanović rekao je pak da je novi broj časopisa na 438 stranica podjednako bogat jezikoslovnim i književno-znanstvenim tekstovima.
ZAGREB
Zbirka putopisa i ilustracija "Dalmacija očima stranaca" norveškog akademika Sveina Monneslanda, večeras predstavljena u zagrebačkom Muzeju "Mimari", najzornije potvrđuje izreku njemačkog književnika Ludwiga Passargea da je teško u Europi naći zemlju koja ima karakter čudesnog kao Dalmacija. Radeći na knjizi šest godina po svjetskim knjižnicama i arhivima, autor je prikupio golemu građu raznovrsnih svjedočanstava o Dalmaciji više od stotinu različitih autora - putopisaca i vedutista, arheologa i etnografa, pustolova i hodočasnika, pomoraca i graditelja, prirodoslovaca i novinskih izvjestitelja. Urednik knjige akademik Tonko Maroević rekao je kako ga se još u rukopisu dojmila golema građa koju je autor s ljubavlju prikupljao te obavio posao koji je možda trebala obaviti neka naša institucija. Knjiga sadrži najpoznatije putopise iz Dalmacije od 1154. do 1925. Težište je na opisima s ilustracijama, jer slike, kako napominje autor, često govore više od riječi. U knjizi je oko stotinu slika u različitim tehnikama - od crteža, gravira, veduta, akvarela do ulja. Po Maroevićevim riječima autor je birao znakovite citate i slike, a neke od njih prikazuju i rijetkosti kao, primjerice, dubrovački potres, hercegovački ustanak i bitku kod Visa. Knjigu "Dalmacija očima stranaca" (399 str.) na hrvatskom i engleskom jeziku, u kojoj je predgovor "Zrcalo Adrijansko" napisao Tonko Maroević, objavili su hrvatski i norveški izdavač Fidipid i Sypress Forlag.