BRUXELLES - Europska komisija usvojila je u ponedjeljak sveobuhvatnu strategiju za konkurentni prometni sustav koja će povećati mobilnost, ukloniti najveće zapreke u ključnim područjima i potaknuti rast i zapošljavanje, a trebala bi i bitno smanjiti ovisnost Europe o uvezenoj nafti, te smanjiti emisiju CO2 u prometu za 60 posto do 2050., priopćeno je iz Bruxellesa. Da bi se to ostvarilo, potrebna je preobrazba postojećeg sustava prometa, ističe EK. Do 2050., ključni su ciljevi: povlačenje automobila na fosilna goriva iz gradskog prometa, 40 posto goriva iz održivih izvora u zračnom prometu i 40 posto manje emisije u pomorskom prometu, te prebacivanje 50 posto prometa srednjih relacija s cesta na željeznice i vodene puteve.
ŽENEVA - Europska unija uložila je žalbu na odluku Svjetske trgovinske organizacije (WTO) vezanu za protudampinške mjere na europski uvoz kineske vijčane robe, potvrdilo je ovih dana to globalno trgovinsko tijelo. Sudsko vijeće pri WTO-u u prošlogodišnjem je prosincu potvrdilo žalbu koju je službeni Peking uložio protiv EU-a u 2009. zbog kaznenih carina u visini čak 85 posto na željezne i čelične komplete za pričvršćivanje. Kina je najveći svjetski proizvođač vijaka, matica, podložnih pločica i tipli, a 27-člani EU njezino je najveće tržište. WTO-ova presuda o nepoštenoj diskriminaciji prva je pobjeda Kine pri tom globalnom trgovinskom tijelu u sporovima protiv EU-a.
DUBLIN - Irske banke neće moći osporiti rezultate ključnih provjera otpornosti na krizu koji će biti objavljeni ovog tjedna, izvijestio je Irish Times, ne navodeći izvore. Provjera rezervi irskih banaka prema nepovoljnom makrogospodarskom scenariju sastavni je dio paketa pomoći Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda za Irsku i očekuje se da će pokazati manjak svježeg kapitala u rasponu od 18 do 23 milijarde eura, izvijestili su lokalni mediji. Bank of Ireland, Allied Irish Banks, Irish Life & Permanent i EBS Building Society neće moći zatražiti niže procjene gubitaka na kreditima u sklopu provjera ni izmjenu kapitalnih zahtjeva, piše Irish Times. Analitičari koje je anketirao Reuters procjenjuju da će od ukupno 35 milijardi eura EU-ove i MMF-ove pomoći Irskoj biti potrebno izdvojiti 25 milijardi eura za banke nakon objave rezultata provjera.
CALGARY - Zemlje Latinske Amerike trebale bi po potrebi dopustiti jačanje svojih valuta radi obuzdavanja pregrijanih gospodarstava, poručio je tijekom vikenda čelnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). "Čitav niz mjera može se primijeniti kako bi se spriječilo pregrijavanje i prigušio rast kredita, uključujući fleksibilnost valuta u vidu njihova jačanja, te adekvatniju kombinaciju monetarne i fiskalne politike i odgovarajuće financijske propise", kazao je izvršni direktor MMF-a Dominique Strauss-Kahn ministrima financija na godišnjem zasjedanju Međuameričke razvojne banke u kanadskom Calgaryju. "U nekim slučajevima kontrola kapitala može također biti od pomoći. No, ona ne smije biti zamjena za temeljne fiskalne prilagodbe", kazao je čelnik MMF-a.
SARAJEVO - Bosna i Hercegovina neće uspjeti tijekom ove godine obaviti sve pripreme za preuzimanje nadzora nad svojim zračnim prostorom što za nju sada obavljaju kontrole leta u Zagrebu i Beogradu, potvrdio je ravnatelj Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA) Đorđe Ratkovica. "Bilo je planirano da sve bude gotovo u 2011. godini, no sada je jasno da taj rok ne možemo ispoštovati", izjavio je Ratkovica kako ga u ponedjeljak citiraju banjalučke "Nezavisne novine". Kazao je kako je realno očekivati da BiH nadzor nad vlastitim zračnim protorom preuzme krajem 2012. godine. Za usluge nadzora nad tzv. srednjim i gornjim nebom iznad BiH kontrole leta u Zagrebu i Beogradu trenutačno godišnje naplaćuju oko jedanaest milijuna eura odnosno u prosjeku 150 eura po preletu jednog zrakoplova. BiH je nabavila potrebnu radarsku opremu, no Ratkovica je pojasnio kako kasni isporuka računalnog softwarea za nadzor zrakoplova koji je naručen iz Španjolske, a nije završeno ni osposobljavanje kontrolora letenja.
LONDON - Nizozemsko-britanski maloprodajni div Unilever postat će prva europska multinacionalna kompanija koja će izdati obveznicu denominiranu u kineskim juanima, izvijestio je londonski The Financial Times. Planirano je izdanje 'dim sum' obveznice u vrijednosti 300 milijuna juana (46 milijuna dolara), piše FT. Obveznice 'dim sum' postaju sve omiljenije među multinacionalnim tvrtkama koje imaju ogranke u Kini. Izdanjem obveznice u juanima Unilever nastoji uhvatiti korak s američkim konkurentom Procter & Gambleom, koji ga je preduhitrio u Kini. Stoga kineske savjetodavne tvrtke predviđaju jaču poziciju P&G-ja, koji će po njima naveliko ulagati u Kini, u širokom rasponu sektora od oglašavanja do distribucije. Prema podacima savjetodavne tvrtke Dealogic, tvrtke su u ovoj godini izdanjem obveznica 'dim sum' prikupile ukupno 1,3 milijarde dolara, od čega više od milijardu dolara otpada na kineske tvrtke.
FRANKFURT - Njemački proizvođač luksuznih automobila Porsche najavio je da će izdati 131 milijun redovnih i povlaštenih dionica po cijeni od 38 eura po dionici u sklopu najavljenog povećanja kapitala. Ukupna vrijednost novoizdanih obveznica iznosit će tako pet milijardi eura i bit će u skladu s najavljenim povećanjem kapitala u tekućoj godini. Porscheovi dioničari moći će kupiti 0,75 novih dionica iste kategorije za svaku dionicu u njihovom vlasništvu, ističe se u priopćenju. Porsche nastoji srezati dug u visini 6,34 milijarde eura kako bi se mogao integrirati u grupu Volkswagen.
NEW YORK - Američki softverski div Google namjerava se pridružiti Citigroupu i Mastercardu i uspostaviti mobilni sustav plaćanja zahvaljujući kojem će mobiteli s ugrađenim operativnim sustavom Android postati neka vrsta elektroničkog novčanika, objavio je Wall Street Journal, pozivajući se na upućene izvore. Nova tehnologija tek je u početnoj fazi razvoja, a omogućit će potrošačima da postave svoje mobitele s operativnim sustavom Android pred čitače i time obave plaćanje, objavio je WSJ. Planirani platni sustav omogućit će Googleu da prodavačima ponudi više podataka o klijentima i pomogne im kod ciljanog oglašavanja i jeftinijih ponuda namijenjenih korisnicima mobilnih uređaja u blizini njihovih trgovina, kazali su izvori za WSJ.
LONDON - Cijene nafte pale su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima nakon što su libijski pobunjenici ponovno uspostavili kontrolu nad ključnim naftnim gradovima a dodatno ih je pritisnuo i jači dolar. Na londonskom su tržištu cijene nafte za isporuke u svibanju pale za 82 centa na 114,77 dolara za barel. Na američkom su tržištu bile niže 76 centi i barelom se trgovalo po 104,64 dolara. Na naftnim poljima u Libiji koja kontroliraju pobunjenici proizvodilo se 100.000 do 130.000 barela dnevno, što bi se sada moglo povećati na 300.000 barela dnevno, kazao je Ali Tarhouni, pobunjenički dužnosnik zadužen za ekonomsku, financijsku i naftnu politiku. Prije pobune Libija je crpila oko 1,6 milijuna barela dnevno. Dodatni pritisak na cijene nafte pritjecao je iz jačeg dolara, koji nagriza kupovnu moć imatelja ostalih valuta pa prigušuje potražnju. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je u međuvremenu na svojim internetskim stranicama da je cijena barela košarice njezine nafte u petak iznosila 110,91 dolara, što znači da je ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na dan ranije.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u ponedjeljak su podršku crpili iz tehnološkog sektora, no veće dobitke priječio je nepopustljiv oprez ulagača zbog stanja u Libiji i bliskoistočnoj regiji. U takvim je okolnostima indeks londonske burze Ftse ojačao 0,09 posto, na 5.905 bodova, a na skromnom je dobitku, od 0,04 posto, bio i pariški CAC, popevši se na 3.973 boda. Frankfurtski je DAX bio na gubitku u visini 0,2 posto, spustivši se na 6.932 boda. Među najvećim dobitnicima bio je sektor proizvodnje opreme za telekome dok su pod pritiskom bile dionice automobilskog sektora. Ulagače i dalje brine stanje na Bliskom Istoku, poglavito u Libiji i Siriji, te japanska nuklearna kriza, koji ograničavaju veće dobitke na burzama.
TOKIO - Na azijskim je burzama tjedan počeo padom cijena dionica, dok je na valutnim tržištima euro pod pritiskom zbog poraza demokršćana njemačke kancelarke Angele Merkel na izborima u ključnoj saveznoj zemlji. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio na gubitku oko jedan posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji, Singapuru i Hong Kongu pale između 0,1 i 0,7 posto. U Šangaju su pak porasle za 0,6 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u minusu 0,5 posto. Kriza u japanskoj nuklearnoj elektrani Fukushima ušla je u treći tjedan, a konačno rješenje problema s istjecanjem radijacije još se ne nazire. Negativno na raspoloženje ulagača utječu i rat u Libiji, te nemiri na Bliskom Istoku.
NEW YORK - Bliži se kraj prvog tromjesečja, pa bi ulagači na Wall Streetu, kako bi uljepšali svoje portfelje, ovoga tjedna mogli kupovati dionice koje su proteklih mjeseci najviše ojačale, a to znači da bi u fokusu mogli biti energetski i industrijski sektor. Nakon dva tjedna pada, prošloga je tjedna Dow Jones indeks skočio 3,1 posto, na 12.220 bodova, dok je S&P 500 porastao 2,7 posto, na 1.313 bodova, a Nasdaq indeks 3,8 posto, na 2.743 boda. Za Dow Jones i Nasdaq indeks to je najveći tjedni skok od srpnja prošle godine, a za S&P 500 od početka veljače. Snažan rast cijena dionica zahvaljuje se dobrim podacima iz američkog gospodarstva i ohrabrujućim vijestima s korporativne scene, pa su vijesti o nuklearnoj krizi u Japanu, ratu u Libiji i nemirima na Bliskom Istoku pale u drugi plan.