BRUXELLES - Europska komisija trebala bi na sastanku u srijedu prihvatiti Izvješće o napretku Hrvatske u ispunjavanju mjerila za zatvaranje u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava u kojem se očekuje ocjena o "znatnom napretku", što ostavlja otvorena vrata za dovršetak pristupnih pregovora u lipnju, doznaje se iz diplomatskih izvora u Bruxellesu. Komisija izlazi s privremenim izvješćem o Pravosuđu i temeljnim pravima tjedan dana ranije nego što je prvotno bilo predviđeno. "Očekuje se ocjena o znatnom napretku u poglavlju 23., što ostavlja otvorenim vrata za zatvaranje pristupnih pregovora u lipnju", rekao je europski diplomatski izvor. U odnosu na ocjene iz Godišnjeg izvješća o napretku, u području Pravosuđa i temeljnih prava u kojem se u zadnje dvije godine spominjao "određeni napredak", ocjena o znatnom napretku za dva stupnja je viša. U izvješću se ne spominje ciljni datum zatvaranja toga poglavlja u lipnju, ali ocjena o "znatnom napretku čini da je lipanjski cilj realan", ocjenjuje izvor. Također se očekuje da će se u izvješću utvrditi da Hrvatska treba uložiti dodatne napore u prvom redu u smislu dokaza da se provode do sada prihvaćene reforme. Izvješće se upućuje zemljama članicama koje donose konačnu ocjenu o zatvaranju pregovaračkih poglavlja. Hrvatskoj je do završetka pristupnih pregovora ostalo još sedam poglavlja, ako se računa i poglavlje Ostala pitanja o kojem se ne vode pregovori. Na međuvladinoj konferenciji o pristupanju 19. travnja Hrvatska bi trebala zatvoriti tri poglavlja. Poglavlja Pravosuđe i temeljna prava i Tržišno natjecanje najteža su u pregovaračkom procesu. Poglavlje Pravosuđe i temeljna prava sasvim sigurno neće biti zatvoreno prije lipnja, dok za Tržišno natjecanje postoji mogućnost da se zatvori i prije toga roka.
ZAGREB - Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora, pod predsjedanjem Frane Matušića, primio je u utorak u službeni posjet Izaslanstvo Odbora za vanjsku politiku mađarskog parlamenta, a u središtu razgovora članova dvaju odbora bio je završetak hrvatskih pristupnih pregovora do lipnja, što je, kako Budimpešta opetovano ističe, prioritet mađarskog predsjedanja Europskom unijom. "Mađarska želi da Hrvatska završi pregovore do 30. lipnja... ja vjerujem da će naša zajednička prošlost i desetljeća suradnje pridonijeti zaključenju hrvatskih pristupnih pregovora", izjavio je novinarima nakon sastanka predsjednik mađarskog Obora Mihaly Balla. Također je izrazio uvjerenost da Mađarska, zajedno s Europskom komisijom, može ubrzati proces pristupanja. Mađarska ne postavlja nijedan upitnik što se tiče ulaska Hrvatske u EU, dapače, ona želi što brži primitak Hrvatske u europsko članstvo, ponovio je Balla. "Nadamo se da će zemlje koje postavljaju stanovite upitnike oko ulaska Hrvatske u EU, od njih odustati tijekom sljedećih tjedana i mjeseci", dodao je predsjednik Odbora za vanjsku politiku mađarskog parlamenta. Frano Matušić je kazao da je Mađarska već mnogo učinila na integraciji Hrvatske u EU jer je njezina potpora bila stalna. "Udarila je tempo hrvatskog pristupanja u Europsku uniju", rekao je Matušić. Bilateralnu suradnju ocijenio je dobrom, istaknuvši da će se ta suradnja, jednom kada obje države budu u Uniji, pojačati jer će europski okvir omogućiti još bolju realizaciju zajedničkih interesa. Dotaknuo je i pitanje nacionalnih manjina i kazao da je Hrvatska ponosna na mađarsku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj, kao i na djelovanje hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj.
BRUXELLES - Izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda izjavio je u utorak u Bruxellesu da Hrvatska treba najprije završiti pristupne pregovore s EU-om i tek onda odrediti datum parlamentarnih izbora. "Treba pričekati završetak pregovora. Nije na meni da se miješam u unutarnje hrvatske stvari, ali ako Hrvatska želi biti u EU-u što je prije moguće, onda za određivanje datuma izbora treba pričekati kraj pregovora", rekao je Swoboda zamoljen da komentira zahtjeve oporbenih čelnika u Hrvatskoj da se što prije odredi datum izbora. Swoboda ističe da i dalja vrijedi lipanj kao ciljni datum završetka pregovora, ali da do tada treba obaviti preostali posao na reformama. "U suprotnom, predizborna kampanja mogla bi utjecati na proces završetka pregovora", rekao je Swoboda. Upitan da komentira prosvjede u Hrvatskoj, Swoboda je rekao da su prosvjedi normalni u demokratskim zemljama, ali da ne bi trebali ometati posao na završetku pregovora. "Prosvjedi su normalni u demokratskim zemljama, dobro je da ljudi mogu prosvjedovati, ali oni ne bi trebali skretati pozornost vlade s posla oko završetka pregovora. To je najvažniji posao", rekao je parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović sastat će se u srijedu s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom u Slavonskom Brodu, a teme razgovora bit će pogranična suradnja, te problemi zagađenja iz rafinerije u Bosanskom Brodu, priopćeno je u utorak iz Ureda predsjednika RH. Na sastanku kojemu će nazočiti i čelništvo grada Slavonskog Broda razgovarat će se o problemima zagađenja iz rafinerije u Bosanskom Brodu, kao i o raznim mogućnostima prekogranične suradnje. Održat će se i zaseban sastanak s udrugama izbjeglih Hrvata iz BiH, te udrugama povratnika na kojem će se razgovarati o mogućnostima poboljšanja uvjeta održivog povratka na prostorima entiteta Republike Srpske, stoji u priopćenju.
LJUBLJANA - Potpisom zajedničke izjave o načelima suradnje u području rada policija i graničnog nadzora u utorak je u Ljubljani završio dvodnevan regionalni sastanak ministara i dužnosnika ministarstava unutarnjih poslova Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Moldavije. U radu skupa sudjelovao je i državni tajnik u hrvatskom ministarstvu unutarnjih poslova Ivica Buconjić. Kako je na završetku konferencije rekla slovenska ministrica unutarnjih poslova Katarina Kresal, u prošloj je godini u području upravljanja granicama u jugoistočnoj Europi napravljen velik napredak, što je uz liberalizaciju viznog režima za građane nekih država omogućilo daljnju stabilizaciju toga prostora. "Sigurnost na granicama i uspješnu kontrolu možemo osigurati samo cjelovitim pristupom koji uključuje i politiku azila, migracijsku politiku, politiku suzbijanja terorizma i borbe protiv organiziranog kriminala. Takav je pristup vrlo bitan za sigurnost i u regiji i u Europskoj uniji", rekla je slovenska ministrica kao domaćin sastanka. Tradicionalna konferencija, na kojoj su razmijenjena iskustva s područja sigurnosti i čuvanja granica, ovaj put i u okviru očekivana širenja Europske unije i budućeg proširenja schengenskog prostora, održana je po projektu Centra za demokratski nadzor oružanih snaga (DCAF) iz Ženeve, uz potporu više europskih agencija i ustanova. U okviru projekta koji razvija DCAF zemlje u jugoistočnoj Europi svake godine postižu napredak i poboljšanja u nadzoru i upravljanju granicama, imajući u vidu budućnost članstva u Europskoj uniji i mjerila suradnje u europskom schegenskom prostoru bez granica.
BENGAZI - Libijski ustanici u utorak su objavili da su u Bengaziju na istoku zemlje utemeljili vojno vijeće, zametak budućih oružanih snaga koje uz velike probleme pokušavaju učvrstiti u drugim mjestima u kojima su preuzeli kontrolu. "Sinoć je utemeljeno vojno vijeće", izjavila je oporbena čelnica Salva Bugaigi u Bengaziju. Sastav vojnog vijeća nije još potpuno utvrđen, "jer još postoje dvojbe", ali u njemu je general Abdel Fatah Junis, bivši ministar u Gadafijevoj vladi koji se pridružio oporbi. Vijeće bi se u konačnici trebalo povezati sa sličnim organizacijama u drugim "oslobođenim" gradovima u Libiji.
BRUXELLES - Zemlje članice NATO-a počele su konzultacije kako bi se pripremile na "sve mogućnosti" i odgovorile na krizu u Libiji, rekla je u utorak glasnogovornica Sjevernoatlantskog saveza naglasivši da je za uspostavu zone zabrane leta potrebno odobrenje UN-a. "Nastavljamo aktivne konzultacije kako bismo bili spremni na sve mogućnosti", objasnila je glasnogovornica Oana Lungescu. "Radi se o opciji o kojoj se razgovara, ali za sada Vijeće sigurnosti UN-a nije dalo mandat za akciju tog tipa", izjavio je u ponedjeljak na CNN-u tajnik saveza Anders Fogh Rasmussen na pitanje o mogućnosti uspostave zone zabrane leta iznad Libije. On je inzistirao na činjenici da je za tu tešku odluku potreban mandat Vijeća sigurnosti. Francuska se u utorak ogradila od Sjedinjenih Država i Velike Britanije i istaknula potrebu odobrenja UN-a za uspostavu zone zabrane leta u Libiji i naglasila opasnost negativnih reakcija arapskog svijeta. Nešto ranije je britanski premijer David Cameron ocijenio "nedopustivim" da pukovnik Moamer Gadafi ubija vlastiti narod i naglasio da je legitimno u tim okolnostima razmatrati uspostavu zone zabrane leta.
WASHINGTON - Američka državna tajnica Hillary Clinton ocijenila je u utorak da bi Libija mogla postati mirna demokratska država ili utonuti u dugi građanski rat. Clinton je rekla da SAD razmatraju sve opcije sve dok libijska vlada u narodu usmjerava oružje, pred vanjsko-političkim odborom Predstavničkog doma američkog Kongresa. "Sljedećih bi godina Libija mogla izgraditi mirnu demokratsku državu ili bi mogla utonuti u dugi građanski rat", upozorila je Clinton. Ona je istaknula da se ne bi smjeli previše smanjiti proračun za diplomaciju i pomoć inozemstvu. Hillary Clinton je zatim naglasila važnost snažnog američkog pristupa tijekom promjena na Bliskom istoku i zauzimala se za plan administracije da se u proračunu za ovu godinu odobri 47 milijardi dolara, tj. jedna posto više nego za 2010. godinu.
WASHINGTON - Uspostava zone zabrane letenja u Libiji radi zaštite stanovništva od režima pukovnika Moamera Gadafija, zahtijevala bi prethodno uništenje protuzračne obrane zemlje, rekao je u utorak američki general James Mattis, zapovjednik u tom području. Kako bi se uspostavila "zona zabrane letenja potrebno je prije toga uništiti kapacitete zračne obrane", rekao je general James Mattis pred povjerenstvom američkog Senata. "To bi bila vojna operacija", naglasio je general koji je na čelu središnjeg zapovjedništva regije. Osim bombardiranja radi uništenja protuzračnih topova i bacača raketa, protuzračni kapaciteti mogu se bitno ograničiti uporabom elektroničkih sredstava koji zbunjuju radare. Razmatra se ideja uspostave zone zabrane leta u Libiji, poput zabrane koja je omogućila zaštitu kurdskog civilnog stanovništva na sjeveru Iraka od režima Sadama Huseina ili tijekom rata na Balkanu, ali još nije postignut konsenzus.
BRUXELLES - Šefovi država i vlada EU-a okupit će se 11. ožujka u Bruxellesu na izvanrednom summitu posvećenom krizi u Libiji i sjevernoj Africi, doznaje se u utorak iz diplomatskih izvora. "Poseban summit o Libiji i sjevernoj Africi održat će se 11. ožujka", rekao je jedan europski diplomat. Predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy summit je sazvao na zahtjev francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, koji je podržalo nekoliko zemalja južne Europe zabrinutih zbog nasilja u sjevernoj Africi te Velika Britanija. Istoga dana održat će se i summit zemalja eurozone posvećen dužničkoj krizi.
TUNIS - U utorak su, nakon što je u nedjelju ostavku dao premijer Muhamed Ganuši, ostavke dala još trojica ministara prijelazne tuniske vlade. Ostavke na svoja mjesta u prijelaznoj tuniskoj vladi u utorak su dali ministri gospodarskih reformi Elijes Džuini, visokog obrazovanja i znanosti Ahmed Ibrahim i regionalnog i lokalnog razvoja Ahmed Nedžib Šebi. Prijelazna tuniska vlada je u međuvremenu odlučila glavnoj islamističkoj skupini dati dopuštenje za osnivanje političke stranke, izvijestila je službena novinska agencija TAP u utorak. Ta će odluka omogućiti Enadi, umjerenom islamističkom pokretu koji je dva desetljeća pod vlašću svrgnutog predsjednika Zin al-Abidina Ben Alija bio zabranjen, da sudjeluje u skorašnjim izborima.
TEHERAN - Iranske snage sigurnosti sukobile su se u utorak s protuvladinim prosvjednicima koji su ustali protiv represije nad oporbenim čelnicima, javlja Reuters pozivajući se na internetske news portale. Tisuće ljudi izašlo je na ulice Teherana i drugih gradova, a policija je odgovorila suzavcem i nasrtajem na prosvjednike, doznaje s proreformske internetske stranice Sahamnews. "Prosvjednici su se grupirali u skupine koje broje nekoliko stotina ljudi i napreduju prema teheranskom Trgu slobode", piše portal. Prema istom izvoru, prosvjednici traže oslobađanje Mirhoseina Musavija i Mehdija Karubija koji se nalaze u kućnom pritvoru od 14. veljače. S internetske stranice Kaleme se doznaje da se policija osim pendrecima koristi i elektrošokerima.
SANA/ADEN - Deseci tisuća prosvjednika preplavili su u utorak ulice Jemena u novom "Danu gnjeva", tražeći kraj vladavine predsjednika Alija Abdulaha Saleha koja traje već tri desetljeća, javljaju agencije. U glavnom gradu Sani prosvjednici su izvikivali "S krvlju i dušom podržavamo te Adenu", dajući potporu tom lučkom gradu gdje su u posljednja dva tjedna prosvjeda ubijene 24 osobe. Neki su prosvjednici na glavama nosili trake na kojima su predsjedniku poručivali "Odlazi". Desetak tisuća ljudi izašlo je i na ulice Ibba i Taiza, gradova južno od Sane. Predsjednik Saleh, poznat kao američki saveznik, nije uspio smiriti dvomjesečnu pobunu u zemlji s 23 milijuna stanovnika gdje ih 40 posto živi s manje od dva dolara dnevno, a trećina stanovništva je pothranjena. "Pobjeda dolazi i blizu je", poručuje oporbeni vođa Hasan Zais na skupu u Sani. Mladi u Jemenu nezadovoljni su zbog sveopće korupcije i velike nezaposlenosti, dok sjeverni i južni pobunjenici tvrde da nemaju pristup resursima i nikakav udio u politici. U međuvremenu je Saleh smijenio guvernere četiriju južnih provincija i guvernera provincije na zapadu. Tih pet pokrajina najsnažnija su uporišta oporbe predsjedniku Salehu.
OSLO - WikiLeaks, internet i ruska aktivistica za ljudska prava nalaze se među 241 nominacijom za Nobelovu nagradu za mir 2011., javlja u utorak Reuters. Norveški odbor za Nobela priopćio je da se u toj kategoriji nalaze 53 udruge, s nominacijama koje prelaze prošlogodišnju brojku od 237 predloženih. Među ovogodišnjim kandidatima su također afganistanska aktivistica za ljudska prava Sima Samar, Europska unija, bivši njemački kancelar Helmut Kohl, kubanski disident Oswaldo Paya Sardinas, ruska udruga za ljudska prava Memorial i njezina osnivačica Svetlana Ganuškina. WikiLeaks se našao u središtu svjetske pažnje razbjesnivši brojne vlade zbog objavljivanja tisuća tajnih američkih diplomatskih depeša. Njegov osnivač Julian Assange suočava se s izručenjem Švedskoj zbog optužbi za seksualne prijestupe koje on odlučno opovrgava. Dobitnik Nobelove nagrade za mir bit će objavljen u listopadu, a laureat će primiti 10 milijuna švedskih kruna (1,58 milijuna američkih dolara).
ZAGREB - Ministar obrane Davor Božinović primio je u utorak nizozemsku veleposlanicu u Hrvatskoj Stellu Ronner-Grubačić, s kojom je razmijenio iskustva o dosadašnjem sudjelovanju dviju zemalja u operaciji ISAF-a u Afganistanu, a istaknuta je i mogućnost suradnje u uvježbavanju i mentorstvu afganistanskih snaga sigurnosti, priopćeno je iz MORH-a. Božinović je veleposlanicu izvijestio o planovima hrvatskog sudjelovanja u Afganistanu, naglasivši kako je Hrvatska preuzela vodeću ulogu u Vojno-policijskoj školi u Kabulu, gdje će uz hrvatske sudjelovati i mentori iz zemalja u regiji, stoji u priopćenju. "Dosad su spremnost za upućivanjem svojih instruktora potvrdile Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Slovenija i Albanija, a očekujemo i pozitivan odgovor ostalih zemalja potpisnica inicijative A-5“, rekao je, po priopćenju, Božinović. Ronner-Grubačić je istaknula važnost rasprave u nizozemskom parlamentu o Afganistanu te činjenicu kako je nastavak sudjelovanja u operaciji ISAF-a uvjetovan konačnim parlamentarnim odobrenjem koje podrazumijeva da karakter nizozemskog sudjelovanja bude isključivo povezan s obukom afganistanske policije, navodi se u priopćenju.
MOSKVA - Rusija će rasporediti obrambene raketne sustave i bojne helikoptere na otočju zbog kojeg je u sporu s Japanom, prenijela je u utorak agencija Interfax izjavu iz glavnog stožera ruske vojske. Rusija polaže pravo na četiri otoka u blizini Japana koje su sovjetske postrojbe zauzele potkraj Drugoga svjetskog rata, a predsjednik Dmitrij Medvedev je obećao da će pojačati obranu na njima. Te otoke Rusija naziva Južnim Kurilima, a Tokio Sjevernim teritorijima. Na otocima će biti razmještene ruske rakete P-800, prenio je Interfax izjavu neimenovana predstavnika glavnog stožera. Rakete mogu gađati mete na udaljenosti od 300 kilometara te Rusija može njima napasti i brodove duboko u japanskim vodama. Rusija također planira na otoke poslati bojne helikoptere Mi-28N, prenio je Interfax izjavu predstavnika stožera.
ZAGREB - Zbog oružanih sukoba 28 milijuna djece ne pohađa školu jer su izložena silovanju i drugom seksualnom nasilju i jer su škole birana meta napada, navodi UN-ova organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) u izvješću objavljenom u utorak. Izvješće naslovljeno "Skrivena kriza: oružani sukob i obrazovanje", procjenjuje da do 2015. godine svijet neće ispuniti šest edukacijskih ciljeva na koje se potpisom obvezalo 160 zemalja 2000. Od 67 milijuna djece školske dobi koja se ne školuju, njih 42 posto ili 28 milijuna živi u siromašnim zemljama gdje se vode oružani sukobi, piše UNESCO. "Strane u sukobu hotimice napadaju škole", piše organizacija pa je tako primjerice u Afganistanu broj napada na škole dramatično porastao u 2009., na 613 s 347 u 2008. godini. Seksualno nasilje i silovanja "ratna su taktika" te strah od seksualnog nasilja priječi djecu da odlaze u školu, a napose su to djevojčice. Trećina popisanih žrtava silovanja u Demokratskoj Republici Kongo su djeca, a 13 posto je mlađe od 10 godina. No broj neprijavljenih silovanja na istoku zemlje možda je 10 do 20 puta veći, procjenjuje UNESCO.
EREVAN - Više od 10.000 pristaša oporbe u utorak je u Erevanu, glavnome gradu Armenije, tražilo ostavku vlade i raspisivanje izbora u povodu treće godišnjice krvavog nasilja u toj državi na Kavkazu. "Spremni smo na dijalog s vlastima, no samo o jednoj temi: brzom raspisivanju predsjedničkih i parlamentarnih izbora", izjavio je oporbeni vođa, bivši predsjednik Levon Ter-Petrosjan. Deset je osoba izgubilo život, a među njima dvojica policajaca 1. ožujka 2008., nakon 11 dana prosvjeda protiv pobjede Sergea Sarkisjana na predsjedničkim izborima na kojima mu je Ter-Petrosjan bio protukandidat. Vlasti su tada proglasile izvanredno stanje, pozvale vojsku da uspostavi red, a oporbu optužile za pokušaj rušenja vlade.
JERUZALEM - Izraelski premijer Benjamin Netanyahu razmatra mogućnost traženja prijelaznog mirovnog sporazuma s Palestincima, rekao je viši dužnosnik izraelske vlade u utorak. Mirovni razgovori u kojim je između dviju strana posredovao SAD prekinuti su prošle godine nakon što je Netanyahu odbio produžiti djelomično zamrzavanje gradnje židovskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali. Dužnosnik, koji nije želio biti imenovan, rekao je da bi izraelski čelnik mogao pokušati tražiti "put u fazama" prema trajnom mirovnom sporazumu umjesto sveobuhvatnog sporazuma kojim bi se riješila sva ključna pitanja, kako to zamišljaju SAD i europski saveznici.
MOSTAR - Nepoznati počinitelji uništili su križeve na križnim postajama na brdu Humu kod Mostara, izvijestili su u utorak iz mostarske katedrale Marije Majke Crkve, a izgred su potvrdili i iz policije. Polomljeno je dvanaest od četrnaest drvenih križeva postavljenih na križnim postajama. Ranije su uništena dva, a tijekom protekle noći desetak križeva. Prema informacijama Katoličke crkve, počinitelji su polomljene križeve razbacali uokolo, a o izgredu je izviještena policija. Načelnik Policijske uprave Mostar Dragan Jelonjić izjavio je s tim u vezi da su pripadnici policije tijekom jutra obavili očevid na brdu Humu. Dodao je da se intenzivno traga za počiniteljima ovog vandalskog čina. Mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić osudio je izgred te pozvao policiju da rasvijetli sve slučajeve skrnavljenja vjerskih i nacionalnih simbola. U Mostaru je nedavno oskvrnuto groblje pripadnika Armije BiH te središnje spomen obilježje poginulim hrvatskim braniteljima u središtu grada.
ISTANBUL - Turci se u utorak skupljaju na ulicama Istanbula i tuguju za u nedjelju preminulim nekadašnjim premijerom Necmettinom Erbakanom, utemeljiteljem modernoga islamističkoga pokreta u Turskoj. Premijer Tayyip Erdogan i predsjednik Abdullah Gul, Erbakanovi štićenici, predvodili su pogrebnu molitvu pred lijesom prekrivenim zelenom tkaninom ukrašenom stihovima iz Kurana. Lijes je položen u dvorište džamije Fatih iz 15. stoljeća. Deseci tisuća ljudi poslije su pratili bijelo pogrebno vozilo koje se s lijesom provezlo ulicama konzervativne istanbulske četvrti Fatiha do obližnjega groblja. Neki mediji su procijenili da je riječ o stotinama tisuća ljudi. Tužna glazba čula se iz zvučnika, a ulični prodavači prodavali su marame s tekstom "mudžahid Erbakan", koji slavi Erbakana kao svetoga ratnika. Sudionici povorke vikali su "Alahu akbar", "Bog je velik". Erbakan je od bolesti srca umro u 85. godini u bolnici u Ankari. On je bio pionir islamističke politike u toj većinski muslimanskoj, ali sekularnoj zemlji. Utro je put kasnijem uspjehu danas vladajuće Erdoganove konzervativne Stranke pravde i razvitka (AK).