Pritom takav razvoj događaja ne bi mogao poslužiti kao primjer produbljivanja jaza između zemalja u razvoju i Zapada, budući da bi slabiji rast u razvijenim gospodarstvima u konačnici nepovoljno utjecao i na gospodarstva u nastajanju.
Ovotjedni nagli skok cijena nafte zbog nemira u Libiji potaknuo je redistribuciju prihoda koja ide na ruku samo izvoznicima nafte, i to zasad.
"Tržišta u nastajanju bit će pogođena, no ona imaju dovoljno novca da si priušte subvencioniranje cijena", kazala je Alicia Garcia-Herrero, glavna ekonomistica za tržišta u nastajanju u španjolskoj banci BBVA.
Ta opcija nije na raspolaganju najrazvijenijim gospodarstvima, čije su vlade počele pooštravati fiskalnu politiku kako bi smanjile proračunske manjkove, nabujale tijekom najveće gospodarske krize koja je pogodila svijet u posljednjih 80 godina.
"Naftni je šok zadnja stvar koju zemlje trenutno priželjkuju", kazala je Garcia-Herrero. U razvijenim zemljama taj će dodatni šok u osnovi samo dodatno odgoditi oporavak, tumači ona.
Među najvećim gospodarstvima u razvoju, kako je kazala, samo Meksiko, Rusija i u manjoj mjeri Brazil mogli bi imati koristi od skuplje nafte. Latinska Amerika će, općenito govoreći, proći bolje nego Azija, dodala je Garcia-Herrero.
Rast cijena sirove nafte pogoršava stanje u trgovinskoj bilanci zemalja uvoznica, koje moraju plaćati više za određenu količinu uvoza no što uprihode istim obujmom izvoza. To nagriza državne prihode i rezultira smanjenom potrošnjom, manjim profitnim maržama i većom inflacijom.
Središnje banke u razvijenim gospodarstvima obično zanemaruju rast cijena nafte pri kreiranju monetarne politike jer on obično ne potiče inflatorni ciklus u gospodarstvu, premda izaziva privremene promjene razina cijena.
To je razlog zašto središnje banke skupine G3, SAD-a, eurozone i Japana, više strahuju od utjecaja pogoršanog stanja u trgovini na gospodarski rast nego na inflaciju, kazao je Richard Jerram, glavni ekonomist za Aziju, bez Japana, u Macquarieu.
"Gospodarstva u nastajanju osjetljivija su pak na drugi krug učinaka, poglavito kada domaće gospodarstvo već osjeća nestašicu pa je očigledno veći rizik od utjecaja na domaće cijene", kazao je.
Stoga će Fed vjerojatno biti zadovoljan umjerenom podrškom jačanju inflacije dok središnjim bankama gospodarstava u nastajanju koje već muku muče s obuzdavanjem cjenovnih pritisaka predstoje besane noći.
"G3 brinu posljedice po gospodarski rast, dok Aziju brinu posljedice po inflaciju, budući da su se tamošnja gospodarstva već oporavila. Stoga će oosljedice skoka cijena nafte osjetiti svi, ali svatko na svoj način", kazao je Jerram.