ZAGREB
Država će kupnju novih stanova kreditima pomagati kroz dva modela – plaćanjem polovice rate kredita u iduće četiri godine za kredite čija će efektivna kamatna stopa biti do 4,95 posto i za iznos kredita do sto tisuća eura, ili državnim jamstvima kada će, ako kupac do kraja ove godine ostane bez posla, država najdulje godinu dana plaćati kamatu na kredit, prijedlog je zakona o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita. Taj je zakonski tekst Vlada s današnje sjednice Saboru uputila po hitnom postupku, a procjenjuje da bi subvencijama rate kredita u iduće dvije godine moglo biti prodano oko 1.900 stanova. Mogućnost da dobiju bespovratnu državnu potporu, odnosno da im država četiri godine plaća polovicu rate kredita, imat će kupci novih stanova, kupci stanova čija cijena nije veća od 1.900 eura po četvornom metru s PDV-om, a dobit će je na iznos kredita do najviše sto tisuća eura, te za kredit čiji rok otplate nije kraći od 20 godina. Za kredit od oko sto tisuća eura, uz subvenciju rate kredita, država će kupcima „pokloniti“ 14 tisuća eura, odnosno osam posto ukupnog iznosa kredita, ističe premijerka Jadranka Kosor. Drugi model potpore države kupnji novih stanova je model državnih jamstava, a taj je model namijenjen građanima koji bi od stupanja na snagu novog zakona do kraja ove godine ostali bez posla. Ti bi građani mogli računati na to da će im država najduže godinu dana plaćati kamatu na kredit, a bespovratna potpora kroz plaćanje kamata ne može premašiti pet posto vrijednosti kredita, odnosno biti veća od 2.500 eura u godinu dana.
ZAGREB
Vlada Republike Hrvatske je izvijestila Hrvatski sabor da povlači iz procedure Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, s Konačnim prijedlogom zakona, izvijestio je vladin Ured za odnose s javnošću sa zatvorenog dijela današnje sjednice Vlade. Prihvaćeno je Izvješće o provedbi Odluke Vlade Republike Hrvatske o mjerama za rješavanje krize u mliječnom sektoru od 26. lipnja i 30. listopada 2009. godine. Također je prihvaćeno Izvješće o provedbi Odluke o posebnim interventnim mjerama u sektoru proizvodnje goveđeg mesa od 19. veljače i 8. srpnja 2010. godine i Izvješće o provedbi Odluke o posebnoj interventnoj mjeri u sektoru proizvodnje svinjskog mesa, od 22. travnja 2010. godine. Donesen je Zaključak u vezi s Privremenim ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje do 1. siječnja 2013. godine. Privremeni Ugovor između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske utvrđuje javnu misiju i programske obveze te iznos i izvor sredstava za njihovo financiranje za razdoblje do 1. siječnja 2013. godine.
ZAGREB
Na zatvorenom dijelu današnje sjednice, Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru mišljenje u kojem stoji da nema primjedbi na Konačni prijedlog zakona o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata s amandmanima na Konačni prijedlog zakona koje su podnijeli klubovi zastupnika HDZ-a i HSS-a u Hrvatskom saboru, priopćio je vladin Ured za odnose s javnošću. Upravnom vijeću Kliničkog bolničkog centra Rijeka dana je suglasnost za raspolaganje sredstvima za isplatu naknade štete tužiteljima Miroslavu Maškarinu, Katarini Maškarin, Zdenki Maškarin i Ivici Maškarinu, za slučaj prihvaćanja sudske nagodbe predložene od strane tuženika Kliničkog bolničkog centra Rijeka u parničnom postupku koji se vodi na Općinskom sudu u Rijeci, u sveukupnom iznosu od 2.467.000,00 kuna. Sukladno članku 8. stavku 3. Statuta KBC-a Rijeka, s obzirom da iznos koji se nudi tužiteljima, sukladno predloženoj sudskoj nagodbi, prelazi iznos od 2.000.000,00 kuna, KBC Rijeka treba pribaviti suglasnost Vlade RH na zaključenje predmetne nagodbe.
ZAGREB
Glasnogovornik Vlade Mladen Pavić izjavio je danas kako je predsjednica Vlade Jadranka Kosor spremna povući dopis koji je prošle godine uputila Hrvatskoj odvjetničkoj komori (HOK) ako on znači onemogućavanje rada zagrebačkom odvjetniku Anti Nobilu. Predsjednica Vlade je protiv toga da se bilo kome zabranjuje obavljanje djelatnosti, a spremna je i povući dopis ako se Nobilu onemogućava rad zbog tog dopisa, kazao je Pavić u telefonskom razgovoru Hini u povodu nepravomoćne odluke HOK-a koji je Nobila u stegovnom postupku uvjetno kaznio sa šestomjesečnom zabranom rada u odvjetništvu i globom od 30 tisuća kuna. Nobilo je danas najavio da će se žaliti na tu odluku HOK-a. Stegovni postupak protiv Nobila pokrenut je u svibnju prošle godine zbog njegovog intervjua u tjedniku Globus. Istupajući kao odvjetnik bivšeg potpredsjednika vlade Damira Polančeca, Nobilo je tada ustvrdio da istražna tijela nastoje suziti istragu protiv Polančeca kako bi zaštitili članove Vlade, a Polančeca natjerati da svjedoči protiv bivšeg premijera Ive Sanadera. Nobilo je uvjeren da je riječ o političkom progonu i da je HOK reagirao po diktatu predsjednice Vlade koja je poslala dopis HOK-u. Glasnogovornik Vlade Pavić je Hini rekao kako je premijerka Kosor 14. svibnja uputila dopis HOK-u u kojem je "odbacila Nobilove tvrdnje da se protiv njegova klijenta Polančeca vodi politički proces". "Zar tadašnje Nobilove tvrdnje nisu pritisak na pravosuđe, kao što je to i njegova današnja izjava nakon nepravomoćne presude HOK-a", dodao je Pavić.
ZAGREB
Većina zastupničkih klubova poduprla je večeras u Hrvatskom saboru europski program dodjele bespovratnih sredstava za obnovu kulturne baštine na područjima zahvaćenima proteklim ratom na zapadnom Balkanu, ali su izrečene i oštre kritike na termin "zapadni Balkan" kao i na kriterije Europske unije po kojima najviše novca iz programa dobivaju one zemlje koje su najmanje stradale. Na hrvatskom teritoriju tim bi programom bila obuhvaćena obnova arhitektonske baštine u središtu Vukovara, za što bi Europska komisija osigurala milijun eura bespovratnih sredstava. Predviđeno je i da projekt s 340 tisuća eura u iduće dvije godine sufinancira Ministarstvo regionalnog razvoja RH, odnosno Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara. Kritike programa najprije su došle iz Kluba HNS-HSU-a, u čije je ime Miljenko Dorić ustvrdio da u "program obnove na zapadnom Balkanu ulazi i selo Senjski Rudnici u Srbiji, koji imaju samo 600 stanovnika, a dobivaju milijun i 500 tisuća eura od EU". "Vukovar koji je sto puta veće naselje dobiva milijun eura i to pod uvjetom sufinanciranja projekta, za razliku od Srbije kojoj će projekt u cijelosti pokriti EU. Tu nešto nije u redu", upozorio je Dorić, primijetivši kako je Srbija očito imala bolje lobiste i nametnula svoje uvjete. Kritike su uputili i zastupnici Boro Grubišić (HDSSB) te Daniel Srb (HSP). Klubovi vladajuće većine dali su programu neupitnu potporu.
ZAGREB
Predstavnici saborskih klubova danas su se na sjednici proširenog Predsjedništva Hrvatskog sabora usuglasili o potrebi da aktualni saziv parlamenta svoj rad završi u tolerantnijoj atmosferi nego je bila do sada, izbjegavajući uvredljive, a posebno rasprave u kojima prevladava govor mržnje. Nakon dvosatne sjednice, predsjednik Sabora Luka Bebić novinarima je izjavio kako su se svi klubovi usuglasili da su događaji i ponašanja u sabornici u zadnje vrijeme zahtijevali da ih se razmotri, a kako bi se zajednički odlučilo na koji način naći rješenja da ovaj saziv parlamenta svoj rad završi na dostojanstven način. "Da ovo zasjedanje Sabora završi na način da možemo u jednoj podnošljivoj, smirenoj atmosferi razgovarati o svim problemima, otvoreno, oštro, polemično, ali ne uvredljivo, niti za pojedince niti za stranke", istaknuo je Bebić. Posebno je izrazio zadovoljstvo dogovorom klubova da njihovi zastupnici izbjegavaju bilo kakvo osobno vrijeđanje, etiketiranje, klevete i govor mržnje, kako prema zastupnicima pojedinačno, tako i prema strankama. Klubovi su, dodao je, izrazili spremnost i na unutarnje dogovore u vezi s tim. Bebić je kazao i kako je dogovorena "striktna" primjena saborskog Poslovnika, te da se razgovaralo i o eventualnoj potrebi dodatnog preciziranja nekih odredbi Poslovnika, pa i da se zabrani repliciranje unutar jednoga kluba. Ukazano je, dodao je, i na potrebu preciziranja instituta 'ispravka netočnog navoda', uvjeren da se ni pet posto svih ispravaka nije odnosilo na ispravljanje činjenične tvrdnje, kako je propisano, već nečijeg mišljenja.
ZAGREB
HDSSB-ov zastupnik Dinko Burić danas je, po završetku sjednice saborskog Predsjedništva, izjavio kako podupire iskazanu volju za većom razinom tolerancije u sabornici, ali i poručio da nije spreman mijenjati oštrinu svoje retorike, jer, kako je ustvrdio, samo govori ono što građani misle da treba govoriti. Burić, na čija je izlaganja u Saboru bilo najviše kritika, posebno zastupnika HDZ-a i SDSS-a koji ga prozivaju i za govor mržnje, novinarima je izjavio kako je dobro da je došlo do sastanka saborskog Predsjedništva, jer će koristiti svima. Dodao je kako je na Predsjedništvu iznio stajalište svoje stranke, HDSSB-a, da građani od svojih zastupnika, pa tako i njega, očekuju da govore ono što oni misle da treba govoriti. Slaže se da u tim raspravama ne treba ići na osobne uvrede, ali ne i s tim da se HDSSB i njega može uzeti kao primjer vrijeđanja, jer je i sam, kaže, osobno dobio etikete poput "šeći majmune" i "šizofrena depresija".
ZAGREB
Prijedlozi Odbora za pravosuđe da se u Državno sudbeno vijeće (DSV) iz redova saborskih zastupnika imenuje Josipa Salapića (HDZ) i Josipa Leku (SDP), a u Državno odvjetničko vijeće (DOV) Anu Lovrin (HDZ) i Ingrid Antičević Marinović(SDP) dobili su danas u kratkotrajnoj saborskoj raspravi jednoglasnu potporu. Prijedlog imenovanja dvojice saborskih zastupnika u DSV nadovezuje se na novi Zakon o DSV-u iz listopada prošle godine kojim je predviđeno da to tijelo čini sedam sudaca, dva sveučilišna profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika od kojih je jedan iz redova oporbe. Riječ je o važnom tijelu koje bira suce svih sudova u Hrvatskoj, izuzev Ustavnog suda, te odlučuje o njihovu napredovanju i stegovnoj odgovornosti, istaknuo je u ime predlagatelja Emil Tomljanović (HDZ). Goran Beus Richembergh (HNS-HSU), podupirući prijedlog imenovanja Ane Lovrin i Ingrid Antičević, izrazio je nadu da će se ubuduće smanjiti utjecaj politike i stranaka na rad Državno odvjetničkog vijeća.
ĐAKOVO
Stotinjak poljoprivrednika prosvjedovalo je danas pred zgradom gradske uprave Đakova te istovremeno s 20-ak traktora blokiralo najuže središte grada kako bi izrazili nezadovoljstvo prijedlogom raspodjele državne zemlje u 20-godišnji zakup. Prosvjed i blokada trajali su dok je u gradskoj vijećnici zasjedalo Gradsko vijeće od čijih su vijećnika prosvjednici zahtijevali da se ne izglasa prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude za zakup poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu. Blokada je prekinuta oko 17 sati, nakon što je vladajuća većina u Gradskom vijeću, nakon višesatne rasprave, izglasala odluku. Većina oporbe, predvođene HDZ-om, prije glasovanja je napustila sjednicu, uz poruku da ne želi preuzeti odgovornost za tako lošu odluku te da je zemlja podijeljena uz niz propusta. Organizator prosvjeda bio je Hrvatski seljački savez Đakovštine čiji je predsjednik Zdenko Brataljenović rekao kako je gradsko povjerenstvo državnu zemlju podijelilo po stranačkim i rodbinskim linijama. U zakup ide oko 3.400 hektara, a na natječaj su stigle 193 ponude. Povjerenstvo je više od pola tog zemljišnog fonda, oko 1.900 hektara, raspodjelilo među samo 30-ak natjecatelja, oko 130 ostalih sudionika treba se zadovoljiti s preostalom zemljom, a 27 natjecatelja nije dobilo ni metar zemlje, rekao je Brataljenović.
ZAGREB
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sutra će objaviti natječaj za prvu fazu izbora koncesionara za Zračnu luku Zagreb (ZLZ), a Hrvatski fond za privatizaciju uskoro će objaviti natječaje za privatizaciju Dalmacijavina i Kaštelanskih staklenika, najavljeno je na današnjoj sjednici Vlade. Vlada je zaključkom zadužila Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da započne postupak davanja koncesije za građenje i upravljanje novim putničkim terminalom i upravljanje postojećom Zračnom lukom Zagreb. Ministar Božidar Kalmeta najavljuje da će taj natječaj ići u dvije faze, a za prvu fazu bit će objavljen sutra. Nakon toga ponuđači, koji budu kvalificirani, ići će u drugu fazu, kazao je Kalmeta dodajući da su mnogi, među njima i velike europske zračne luke, pokazali interes za koncesiju za zagrebačku Zračnu luku. To je, kaže, veliki projekt, ukupna je vrijednost investicije u prvoj fazi 192 milijuna eura, a u drugoj fazi (kada broj putnika dosegne pet milijuna godišnje) vrijednost investicije procjenjuje se na još 29 milijuna eura. Vlada je zaključkom zadužila ministarstva prometa i gospodarstva da predlože model po kojem bi se radnicima ZLZ-a ponudilo stjecanje do 10 posto udjela u temeljnom kapitalu te zračne luke. Trenutno u Zračnoj luci Zagreb država ima 55 posto udjela, Grad Zagreb 35 posto te Velika Gorica i Zagrebačka županija po pet posto.
ZAGREB/IVANIĆ GRAD
Tri podružnice Hrvatske stranke prava (HSP) - Ivanić Grad, Kloštar Ivanić i Križ s više od stotinu članova prešle su danas u Hrvatsku stranku prava (HSP) dr. Ante Starčević, doznaje se večeras od Pere Kovačevića, zamjenika predsjednice HSP-a dr. Ante Starčević. Tim prelaskom HSP dr. Ante Starčević ušao je i u gradsko vijeće Ivanić Grada jer je dobio jednoga gradskog vijećnika, a to je Vlado Kljak, izjavio je za Hinu Pero Kovačević. Komentirajući prelazak članova HSP-a u njihovu pravašku stranku Kovačević je istaknuo da je to "dokaz da se Hrvatska počela buditi iz sna". To "dokazuje vjetar koji je krenuo s istoka - iz Vukovara, a pretvorit će se u buru što će pomesti sve s hrvatske političke scene", kazao je.
SPLIT
Predsjednik Hrvatskih socijaldemokrata (HSD) Ivica Pančić i predsjednik Jadranskih socijaldemokrata (JSD) Boris Kovačić danas su u Splitu dogovorili suradnju dviju stranaka na predsjedojećim parlamentarnim izbore, priopćeno je nakon sastanka. "Oba stranačka predsjednika su se suglasila da se uoči predstojećih parlamentarnih izbora neće povezivati ni sa jednim od dva postojeća bloka, smatrajući da ni jedan od njih nije u stanju osigurati pretpostavke za demokratski i gospodarski napredak zemlje", navodi se u priopćenju. U razgovorima je naglašeno da će se HSD i JSD zauzimati za snaženje "izvorne socijaldemokratske opcije", te da će svoju socijaldemokratsku platformu zasnivati na programskom, a ne, kako ističu, na klijentelističkom ili pseudoliderskom utemeljenju.
ZAGREB
U sklopu niza projekata u Umjetničkom paviljonu kojima se predstavljaju umjetnici mlađeg i srednjeg naraštaja na vrhuncu zrelosti svoga stvaralaštva večeras je otvorena izložba "Palindromija/Između zemlje i neba" akademske slikarice Dubravke Lošić. Najnoviji izložbeni projekt Dubravke Lošić sastoji se od njezinih ciklusa "Trkači" i "Ružičnjaci", koji su predstavljeni na panoima velikih dimenzija, a pojavljuju se u oblicima instalacije i inscenacije. Umjetnica na tim ciklusima kontinuirano radi već dvadesetak godina, a izložba je rezultat njezina dugogodišnjeg istraživanja proširenog pojma slike i različitih materijala. Radovan Vuković, ravnatelj Umjetničkog paviljona, smatra Dubravku Lošić jednom od najzanimljivijih, najintrigantnijih i najuspješnijih umjetnica generacijskog kruga hrvatskih slikara, koji su akademsku izobrazbu završili koncem osamdesetih. Margarita Sveštarov Šimat, autorica predgovora koja je s Duravkom Lošić napravila koncept i likovni postav izložbe, drži kako su ta dva ciklusa, koji su obilježili autoričin opus, velika alegorija današnjega svijeta "podastrta na zaslonima zidova i velikim platoima". Dubravka Lošić (1964., Dubrovnik) diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi Ferdinanda Kulmera. Izlaže od 1983. Vavi se i scenografijom i kostimografijom. Živi i radi u Dubrovniku.