NEW YORK - Njemački burzovni operater Deutsche Boerse i američki NYSE Euronext priopćili su da su dogovorili spajanje kojim će stvoriti najveću svjetsku burzu po prihodima i velikog igrača na tržištu financijskih derivata. Tvrtke su priopćile da će to spajanje učvrstiti njihove pozicije u okolnostima pojačanog natjecanja za proširenje udjela na tržištima gospodarstava u nastajanju, i to kako od 24-satnog trgovanja, tako i od manjih inovativnijih platformi trgovanja. Izvršni direktor još neimenovane nove kompanije bit će sadašnji čelnik NYSE Euronexta Duncan Niederauer. Smatramo da ovo povezivanje predstavlja novi korak u postavljanju budućih temelja za ovu industriju, kazao je Niederauer. Najavljeno njemačko-američko spajanje pridružit će Deutsche Bourseovu frankfurtsku burzu Euronextovim tržištima vrijednosnih papira u New Yorku, Parizu, Amsterdamu, Bruxellesu i Lisabonu. "Time ćemo stvoriti najveću svjetsku burzovnu grupaciju, vodećeg globalnog igrača u trgovanju derivatima i upravljanju rizikom, te najveće, najpoznatije tržište za prikupljanje kapitala i trgovanje dionicama", priopćili su upravni odbori dviju kompanija.
FRANKFURT - Nekoliko članica Europske unije podupire plan uspostave tijela za nadzor inozemnih ulaganja u Europi, izjavio je europski povjerenik za industriju Antonio Tajani. "O tome se mora raspravljati. U tom smo smislu dobili pozitivne signale od Francuske, Italije, Poljske, Portugala i Španjolske", kazao je Tajani u razgovoru za njemački poslovni dnevnik Handelsblatt. Interes je izrazila i Njemačka, unatoč protivljenju ministra gospodarstva Rainera Bruderlea, dodao je. Tajani je u prosincu predstavio plan uspostave tijela koje bi kontroliralo inozemna ulaganja u Europi po uzoru na američki Odbor za strana ulaganja (CFIUS). Naglasivši važnost stranih ulaganja za Europu, Tajani je upozorio kako namjera ulagača mora biti jasna, naglasišvi da "njihov jedini cilj ne smije biti krađa tehnologije". Prijedlog je već uputio na razmatranje predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu u zajedničkom pismu s povjerenikom EU-a za unutarnje tržište Michelom Barnierom.
BRUXELLES - Europska unija mogla bi se ove godine suočiti sa zabranom izlova plavoperajne tune budući da zemlje koje se bave izlovom te vrste ribe, izuzev Francuske, do danas nisu predale potrebne planove izlova, upozorila je Europska komisija u pismu u koje je uvid imala agencija France presse. "Naše flote mogle bi dobiti zabranu izlova u skladu s kvotama određenim za 2011. ako EU nije u stanju predati planove u zadanom roku", kazala je europska povjerenica za ribarstvo Maria Damanaki u pismu poslanom ministrima zemalja kojih se to tiče. Osim Francuske, glavne zemlje EU-a koje se bave izlovom plavoperajne tune su Španjolska, Italija, Malta, Cipar i Grčka. Odluka o dozvoli EU-u trebala bi biti donesena na sastanku Međunarodne komisije od 21. do 25. veljače. Europska povjerenica u svom pismu naglašava potrebu što hitnijeg rješavanja te situacije. Sezona izlova na plavoperajnu tunu otvara se u svibnju ili lipnju i traje samo nekoliko tjedana.
STRASBOURG - Birokracija i manjak informacija i dalje ograničavaju prekograničnu trgovinu, više od godinu dana nakon isteka roka za provedbu Direktive o uslugama iz 2006., upozoravaju zastupnici Europskog parlamenta u rezoluciji usvojenoj na plenarnoj sjednici. Rezolucija navodi konkretne načine na koje države članice mogu ubrzati provedbu direktive i tvrtkama omogućiti bolji pristup informacijama, priopćio je Europski parlament. "Direktiva o uslugama vrlo je važan zakon. Mi, kao Parlament, odlučili smo stoga ne samo donijeti zakon, nego i pratiti kako ga države članice provode. Želimo da to bude pravilno i učinkovito", kazala je izvjestiteljica za to pitanje Evelyne Gebhardt. Direktiva o uslugama ima za cilj otvaranje zajedničkog tržišta europskim pružateljima usluga i lakše prekogranično pružanje komercijalnih usluga.
RIM - Konzorciji za gradnju plinovoda Nabucco i ITGI koji planira gradnju plinovoda za dostavu prirodnog plina iz Azerbajdžana u Europu mogli bi se povezati, jer je jedan plinovod sasvim dovoljan da se podmire europske potrebe, tvrdi jedan dužnosnik tvrtke Edison, dioničara ITGI-ja. Za gradnju infrastrukture kojom bi se plin transportirao od plinskog polja Shah Deniz II u Azerbejdžanu do Europe natječu se tri konzorcija, Nabucco, Transjadranski plinovod (TAP) i ITGI (Interconnector Turkey-Greece-Italy). "Vjerujemo da s obzirom na postojeću potražnju i dostupnost plina ITGI sa svojim kapacitetom od 10 milijardi prostornih metara plina godišnje predstavlja realističniji projekt", kazao je direktor središnjeg razvoja talijanske eneregtske tvrtke Edison Roberto Poti. "Postoji mogućnost sporazuma kako se ITGI ne bi sudarao s Nabuccom", dodao je Poti u razgovoru s novinarima na marginama energetske konferencije u Rimu. Poti je kazao da će pobjednik natječaja za 10 milijardi prostornih metara plina koji će se isporučivati Italiji i Grčkoj biti proglašen u lipnju. Azerbejdžan pregovara s više od 20 kompanija i konzorcija zainteresiranih za kupnju plina iz Shah Deniza II. Vlada je najavila zaključenje pregovora do sredine godine.
ATENA - Grčki premijer Georgij Papandreu najavio je da će u sljedećih nekoliko dana grčka vlada pokrenuti zakonodavnu inicijativu sa ciljem zabrane prodaje odnosno prijenosa vlasništva nad zemljištem u vlasništvu države, izvijestili su grčki mediji. "Grčka ne prodaje svoje zemljište", naglasio je. Grčka vlada burno je reagirala na izjave međunarodnih revizora da bi njezin program prodaje državne imovine trebao dosegnuti vrijednost od 50 milijardi eura kako bi smanjila veliki dug. Ta je brojka daleko viša od svega što je vlada dosad nagovještavala. Grčku javnost još su više razljutili konkretni primjeri imovine koju bi Grčka mogla prodati. Tako je predstavnik Europske komisije Servaas Deroose u razgovoru za dnevni list To Vima poticao grčku vladu da "proda plaže radi razvoja turizma i tržišta turističkih smještajnih kapaciteta". Dodatnih 35 milijardi eura moglo bi se prikupiti prodajom drugog zemljišta u vlasništvu države, te regionalnih zračnih i pomorskih luka, kazao je predstavnik EK. Izaslanik misije MMF-a Poul Thomesn također je u izjavi za dnevni list Kathimerini kazao da bi Grčka trebala "prodavati zemlju, uključujući zemljište na kojem se nalazi nekadašnja zračna luka".
BRUXELLES - Povjerenici Europske komisije i ministri ruske vlade predvođeni premijerom Vladimirom Putinom održat će sastanak 24. veljače u Bruxellesu koji će prije svega biti posvećen trgovini i energiji, najavila je Europska komisija. Susret u takvom obliku organizira se svake dvije godine. Putin i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso razgovarat će u četiri oka, dok će petnaestak ruskih ministara paralelno razgovarati s povjerenicima zaduženim za njihove resore. Pitanje ulaska Rusije u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) i energija dominirat će sastankom. Rusija, jedina velika sila koja nije integrirana u WTO nada se zaključiti pregovore o ulasku u travnju. Prijem Rusije u WTO zakočile su Sjedinjene Države u kolovozu 2008., nakon ruske intervencije u Gruziji. Pregovori su se u posljednje vrijeme ubrzali, a Rusija je u listopadu prošle godine dobila zeleno svjetlo SAD-a.
PARIZ - Prodaja novih osobnih vozila u Europskoj uniji u siječnju je na godišnjoj razini umanjena za 1,4 posto, priopćilo je udruženje te industrije ACEA. Tako je u prvom ovogodišnjem mjesecu u Europskoj uniji registrirano ukupno 1.041.650 novih automobila, priopćilo je udruženje. Pritom su najveća europska tržišta bilježila različitu izvedbu, pa je tako u Njemačkoj prodaja porasla za 16,5 posto. Uvećana je i u Francuskoj, za znatno skromnijih 8,2 posto. Španjolska je pak zabilježila nagli pad prodaje, za 23,5 posto, kao i Italija, za 20,7 posto. Dvoznamenkastu stopu pada prodaje ACEA bilježi i za Veliku Britaniju, u visini 11,5 posto.
FRANKFURT - Njemačka regionalna banka WestLB objavila je da je vlada u Berlinu dostavila Europskoj komisiji plan preustroja koji uključuje smanjenje njezine imovine za trećinu do 2015. Već je plan iz 2008. uključivao preplovljavanje njezine imovine, napominju u banci. Novi prijedlozi uključuju i olakšanu kupovinu odnosno transfer WestLB-ove imovine kroz izdvajanje rizičnih potraživanja poput nenaplativih zajmova u takozvanu 'lošu banku' radi naknadne prodaje u povoljnijim uvjetima. Banka će podijeliti aktivnosti na četiri skupine, pri čemu bi neke mogle preuzeti štedionice, a neke će biti prodane, stoji u priopćenju WestLB-a. Pomoćnik njemačkog ministra financija Steffen Kampeter kazao je da je vlada izložila Europskoj komisiji tri opcije i da sada čeka odgovor, izvijestio je Dow Jones Newswires. WestLB zapao je u probleme zbog rizičnih ulaganja u američko tržište nekretnina koja su 2007. postala bezvrijedna i otada ovisi o državnoj pomoći. Bruxelles je odobrio pomoć, ali je zatražio preustroj i potom održivo samostalno poslovanje banke ili njezinu prodaju.
PARIZ - Francuska banka Societe Generale, vlasnik Splitske banke, izvijestila je da je u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju učetverostručila neto dobit zahvaljujući između ostalog smanjenim otpisima imovine u odjelu korporativnog i investicijskog bankarstva. U posljednja tri mjeseca 2010. bančina neto dobit popela se tako na 874 milijuna eura. Bančini prihodi uvećani su za trećinu u odnosu na isto razdoblje godinu ranije i iznosili su 6,9 milijardi eura. Rezervacije za nenaplative zajmove smanjene su 42,3 posto, na 1,1 milijardu eura. Odjel korporativnog i investicijskog bankarstva ubilježio je u promatranom razdoblju neto dobit od 311 milijuna eura, nakon gubitka od 562 milijuna eura godinu dana ranije, zahvaljujući smanjenim gubitcima na rizičnoj imovini. Prihodi su mu više nego udvostručeni, na dvije milijarde eura. Otpisi imovine u odjelu smanjeni su za gotovo 70 posto, na 270 milijuna eura. U cijeloj prošloj godini banka je gotovo ušesterostručila neto dobit, na 3,9 milijardi eura. Prihodi su joj uvećani za 21,6 posto i iznosili su 26,4 milijarde eura.
LJUBLJANA - Novi predsjednik uprave Hypo grupe za Sloveniju Alexander Picker izjavio je da je njegov cilj vratiti djelovanje bankarskog i lizing poslovanja klagenfurtske banke u Sloveniji na pravi put, ali da ne želi govoriti o grijesima prošlog tjedna smijenjenog menadžmenta Hypo-a u Sloveniji. "Time se bavi posebna skupina koja će u cijelosti provjeriti prošlost i djelovanje slovenskog Hypa na svim područjima gdje postoje sumnje. Moja je zadaća da banku opet dovedem na pravi put kako bi mogla rasti i razvijati se, izjavio je Picker za ljubljansko "Delo". Nije želio govoriti o tome koliki su gubici Hypa u Sloveniji za prošlu godinu, rekavši da će oni biti objavljeni u ožujku, zajedno s poslovnim rezultatima cijele Hypo grupacije. "Vlasničkim portfeljem koji imamo upravljamo korektno i dobro. Ne želimo graditi imperij, nije nam cilj da budemo vlasnici novinskih kuća. Ne želimo pokupovati Sloveniju nego želimo biti banka", rekao je Picker. "Hypo u prvom redu želi ostati banka s jasno definiranim područjem djelovanja. Banka nije uvijek dobar vlasnik. Dvostruka uloga u kojoj se nađe, kad je vlasnik, a istodobno i kreditor, to je nešto najgore što se banci može dogoditi", rekao je Picker.
AMSTERDAM - Nizozemski proizvođač piva Heineken NV u srijedu je izvijestio je da mu je neto dobit u 2010. porasla 41 posto zahvaljujući rezanju troškova, akvizicijama i jednokratnim prihodima. Neto dobit nizozemske pivovare popela se na 1,44 milijarde eura (1,95 milijardi dolara), u usporedbi s 1,02 milijarde u prethodnoj godini, pokazuju tvrtkini podaci. Prihodi su porasli 9,5 posto na 16,1 milijardu eura. Heineken je obiteljska tvrtka i ne objavljuje tromjesečne poslovne rezultate. Neto dobit poduprlo je rezanje troškova i jednokratni prihod od prodaje imovine u visini 199 milijuna eura. Prihodi su pak poskočili zahvaljujući 7,8 milijardi dolara vrijednoj kupnji meksičkog proizvođača pive Femsa, vlasnika brendova poput Dos Equisa i Tecatea. Ako se isključi utjecaj te akvizicije, prihodi su pali 2,2 posto, budući da povećanje cijena nije bilo dovoljno da se nadoknadi pad obujma prodaje. Heineken je priopćio da objavljeni rezultati odražavaju "izazovne, ali poboljšane" gospodarske uvjete u svijetu.
LONDON - Cijene nafte poskočile su u srijedu na međunarodnim tržištima, potaknute nemirima u Libiji koji su potpirili zabrinutost da bi se pobuna u Egiptu mogla proširiti i na važne proizvođače nafte na Bliskom istoku. Cijene barela sirove nafte za isporuke u ožujku porasle su na američkom tržištu za 43 centa 84,75 dolara. Na londonskom tržištu barelom za isporuku u travnju trgovalo se po 66 centi višoj cijeni, od 102,30 dolara za barel. Najnovija provala nasilja u bliskoistočnoj regiji potaknula je rast cijena na naftnim tržištima. "Danas su se prosvjedi proširili na Libiju. Sve zemlje u kojima su izbile demonstracije pokušavaju ih suzbiti ali teško je reći hoće li im to poći za rukom", rekao je Thorbjrn Bak Jensen, analitičar naftnog tržišta iz A/S Global Risk Managementa. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila je u srijedu na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u utorak iznosila 99 dolara, u odnosu na 98,24 dolara koliko je iznosila u ponedjeljak.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Dobro raspoloženje na europskim tržištima dionica i u srijedu su podupirali uglavnom dobri poslovni rezultati tvrtki ali je rast indeksa bio ograničen zbog razočaranja njemačkim Daimlerom. U takvim okolnostima indeks Londonske burze Ftse ojačao je 0,6 posto na 6.072 boda. Frankfurtski DAX dobio je na vrijednosti neznatnih 0,1 posto i dosegnuo je 7.410 bodova, dok je CAC indeks pariške burze bio u plusu 0,8 posto i iznosio je 4.141 bod. Među dobitnicima danas se ističu banke. Raspoloženje ulagača podiglo je i mjesečno izvješće o inflaciji britanske središnje banke koje je pokazalo da, budu li kamatne stope rasle prema tržišnim očekivanjima, postoji jednaka mogućnost da britanska inflacija za dvije godine bude iznad kao i ispod ciljane 2-postotne razine. "Tržište je izvješće o inflaciji BoE interpretiralo pozitivno, no tek će se vidjeti koliko dugo će taj optimizam trajati", upozorava strateg tvrtke Charles Stanley Jeremy Batstone-Carr.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trgovalo suzdržano. Cijene dionica su osjetnije porasle samo na Tokijskoj burzi, jer je dolar ojačao prema jenu, što je potaknulo dionice japanskih izvoznika. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks porastao 0,5 posto, probivši se, po prvi puta od svibnja prošle godine, iznad razine od 10.800 bodova. U Šangaju i Hong Kongu burzovni su indeksi porasli između 0,2 i 0,6 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Singapuru i Južnoj Koreji pale između 0,1 i 1,1 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je i u plusu 0,1 posto. Jučerašnji blagi, ali ipak pad cijena dionica na Wall Streetu naveo je azijske ulagače na oprez. Uz to, nema ni novih vijesti koje bi mogle potaknuti tržišta u jednom ili drugom smjeru.
NEW YORK - Neočekivano slabi podaci o prometu u trgovini na malo u SAD-u izazvali su u utorak pad cijena dionica na Wall Streetu, pri čemu je Dow Jones indeks oslabio drugi dan zaredom. Dow Jones indeks oslabio je 41 bod, ili 0,34 posto, na 12.226 bodova, dok je S&P 500 pao 0,32 posto, na 1.328 bodova, a Nasdaq indeks 0,46 posto, na 2.804 boda. „Sve je više kompanija zabrinuto zbog rasta ulaznih cijena. Više cijene energenata i sirovina polagano prebacuju na krajnje potrošače, a to šteti potrošnji i maloprodaji. Ako ne porastu plaće, ljudi će trošiti manje“, kaže Kim Caughey Forrest, analitičarka u tvrtki Fort Pitt Capital Group. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo samo 7,13 milijardi dionica, dok je lani dnevni prosjek iznosio 8,47 milijardi. Pritom je na NYSE odnos između dionica koje su izgubile i onih koje su dobile na vrijednosti iznosio osam naprema pet.