LUXEMBOURG - Gospodarstvo eurozone raslo je u četvrtom tromjesečju prošle godine stabilnim tempom, po istoj stopi kao i u prethodna tri mjeseca, dok je u Europskoj uniji rast usporio, pokazuju prve procjene europskog statističkog ureda. Tako je BDP eurozone u četvrtom tromjesečju uvećan na tromjesečnoj razini za 0,3 posto, zadržavši tempo rasta iz prethodna tri mjeseca. U Europskoj uniji rast je u četvrtom tromjesečju usporio na 0,2 posto, s 0,5 posto u prethodna tri mjeseca. Na godišnjoj razini sezonski prilagođeni BDP uvećan je u četvrtom tromjesečju za 2,0 posto u eurozoni, te za 2,1 posto u EU, nakon što je u trećem tromjesečju gospodarstvo eurozone na godišnjoj razini poraslo za 1,9 posto, a ono EU-a za 2,2 posto. U cijeloj prošloj godini BDP eurozone i EU27 porastao je za 1,7 posto, pokazuju podaci Eurostata.
STRASBOURG - Europski parlament je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu donio odluku o ograničenjima emisija ugljičnog dioksida iz novih lakih komercijalnih vozila u Europskoj uniji, stoji na web stranici EP-a. Nakon pravila o emisijama CO2 iz automobila koja su usvojena prije dvije godine, Parlament je sada dao zeleno svjetlo uvođenju ograničenja za ispuštanje CO2 iz novih lakih komercijalnih vozila. Po novim pravilima, emisija CO2 iz tih vozila trebala bi se s današnjih 203 grama po kilometru smanjiti na 175 grama po kilometru do 2014., te u konačnici na 147 grama CO2 po kilometru do 2020. Nova pravila predviđaju i novčane kazne - za svaki prekomjerni gram ispusta CO2 proizvođač će morati platiti 95 eura, dok je inicijalni prijedlog bio 120 eura.
BRUXELLES - Ministri financija eurozone poduprli su prijedlog da se udvostruče kapaciteti budućeg kriznog fonda eurozone. Od 2013. Europski stabilizacijski fond (ESM), mehanizam trajne financijske kontrole koji će zamijeniti postojeći Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF), imat će zajmodavne kapacitete u visini 500 milijardi eura, izjavio je kasno sinoć premijer Luksemburga i čelnik Eurogrupe ministara financija eurozone Jean-Claude Juncker u razgovoru s novinarima. Aktualni privremeni fond ima ciljanu vrijednost od 440 milijardi eura, no tek 250 milijardi eura učinkovitih zajmodavnih kapaciteta, budući da je ostatak vezan jamstvima i čuva se kao kolateral. O tome kako će se financirati tako uvećan ESM odlučivat će se u idućim tjednima.
BRUXELLES - Povećanje prinosa na tržištu državnih obveznica članica eurozone, u prvom redu onih portugalskih, zabrinjava, upozorio je predsjedavajući ministara financija eurozone Jean-Claude Juncker. Stanje na tržištu državnih obveznica i dalje je zabrinjavajuće, zbog čega je potrebno pronaći sveobuhvatan zajednički odgovor eurozone, kako bi se spriječile nove dužničke krize, rekao je. Prinosi državnih obveznica za najslabije članice eurozone ponovno su porasli u ponedjeljak, nadovezujući se time na prošlotjedni trend. Tako je u ponedjeljak prinos na 10-godišnje portugalske obveznice porastao na oko 7,3 posto, u odnosu na 7,175 posto koliko je iznosio pri zatvaranju u petak.
STRASBOURG - Europski parlament je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu izglasovao veća prava za putnike u autobusnom prometu u Europskoj uniji, stoji na web stranici Parlamenta. Nakon dvije godine pregovora, Parlament i zemlje članice dogovorili su se o pravilima koja pokrivaju sve usluge na udaljenostima većim od 250 kilometara, bilo unutar jedne zemlje ili u međunarodnom prometu (unutar EU-a), i to od proljeća 2013. godine. Glasovanje EP-a posljednji je korak u uvođenju prava za sve putnike, nakon što europska pravila već pokrivaju putnička prava u zračnom, željezničkom i brodskom prometu. Nova pravila pokrivaju pitanja otkaza putovanja, prevelikog broja putnika i kašnjenja od više od dva sata na putovanjima dužim od 250 kilometara. Zastupnici su usvojili i paket od 12 temeljnih prava koja će se primjenjivati na sve redovite usluge, bez obzira na udaljenost.
PARIZ/BERLIN - Dva najveća gospodarstva eurozone, njemačko i francusko, u četvrtom su tromjesečju zabilježila slabiji rast aktivnosti no što se očekivalo, pokazali su najnoviji podaci, signalizirajući nešto slabiji oporavak eurozone na kraju 2010. Podaci njemačkog statističkog ureda pokazali su da je u razdoblju od listopada do prosinca 2010. njemački bruto domaći proizvod uvećan za 0,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. U trećem tromjesečju aktivnosti su na tromjesečnoj razini porasle za 0,8 posto. U čitavoj 2010. rast najvećeg gospodarstva eurozone iznosio je solidnih 3,5 posto, priopćio je nadalje taj ured potvrdivši ranije podatke. U odvojenom je izvješću francuski statistički ured izvijestio je da je francusko gospodarstvo u posljednja tri mjeseca prošle godine ostvarilo rast od 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, nepromijenjeno u odnosu na prethodno tromjesečje. U čitavoj 2010. rast tog, drugog po veličini gospodarstva eurozone iznosio je 1,5 posto, što je donja granica vladinih prognoza.
PEKING - Kina je izvijestila da je godišnja stopa inflacije u siječnju iznosila 4,9 posto, zadržavši se na viskoj razini koja podupire uvjerenje analitičara da će vlada poduzeti dodatne mjere kako bi obuzdala njezin daljnji rast. Indeks potrošačkih cijena, ključni pokazatelj inflacije, bio je time niži no što je tržište očekivalo, stoji u priopćenju kineskog Državnog zavoda za statistiku. Ipak, premašio je ciljanu razinu vlade u Pekingu od četiri posto. Nakon prosinačkih 4,6 posto i 5,1 posto u studenome, što je ujedno bila njezina najviša razina u dvije godine, inflacija je u siječnju ponovno porasla usprkos tome što je vlada čak tri puta u četiri mjeseca podizala kamatne stope i razinu obveznih rezervi banaka kako bi obuzdala kreditiranje.
STOCKHOLM - Švedska središnja banka povisila je u utorak ključne kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, na 1,50 posto, kako bi zadržala inflaciju pod kontrolom budući da je gospodarstvo nastavilo snažno rasti. Riksbank je objavio da očekuje da će u narednom razdoblju nešto brže podizati kamate kako bi zadržao inflaciju na ciljanih dva posto. Švedsko gospodarstvo naglo se oporavilo nakon recesije svjetskog gospodarstva, te je u trećem tromjesečju 2010. poraslo gotovo sedam posto u odnosu na prethodnu godinu. U Riksbanku ističu da su "u cjelini izgledi za nastavljene visoke stope rasta u Švedskoj dobri."
LONDON - Britanska banka Barclays objavila je da joj je neto dobit u 2010. porastao za trećinu, premašivši 3,5 milijarde funti, te najavila rezanje bonusa slijedom dogovora vlade i zajmodavaca o suzbijanju prekomjernih nagrada. Barclays je objavio da mu je neto dobit u prošloj godini skočila za 36 posto, na 3,56 milijardi funti (4,24 milijarde eura), zahvaljujući smanjenim otpisima i gotovo udvostručenim prihodima u odjelu za investicijsko bankarstvo. U banci ističu da će isplatiti 3,4 milijarde funti bonusa zaposlenima, što je sedam posto manje nego 2009. Dobit prije oporezivanja također je skočila za trećinu u 2010., na šest milijardi funti.
LONDON - Cijene sirove nafte popele su se u utorak na londonskom tržištu nadomak razini od 104 dolara za barel, poduprtE podacima o manjoj od očekivanja kineskoj inflaciji i vijestima o nemirima u Bahreinu i Iranu koji su povećali strah od mogućeg poremećaja u opskrbi. Cijene sirove nafte na londonskom tržištu za isporuke u travnju porasle su za 61 cent na 103,69 dolara za barel, nakon što su prethodno nakratko dotaknule i 104,04 dolara. Na američkom tržištu cijene barela sirove nafte skočile su za 52 centa na 85,33 dolara, nakon što su prethodnog dana kliznule na najnižu razinu u dva i pol mjeseca pod pritiskom visokih zaliha u središtu za isporuke u Cushingu. "Vidimo širenje nemira iz Tunisa i Egipta na druge zemlje koje su važnije za tržišta nafte“, rekao je Christophe Barret iz banke Credit Agricole Corporate and Investment Bank. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) nije u utorak objavila na svojim internetskim stranicama cijenu barela referentne košarice njezine nafte za ponedjeljak.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi porasli su u utorak budući da su ulagače ohrabrili njemački gospodarski pokazatelji i poslovna izvješća kompanija, ponajprije britanske banke Barclays i francuskog prehrambenog diva Danonea. Indeks Frankfurtske burze DAX blago je porastao, za 0,1 posto na 7.405 bodova. Pariški CAC bio je na nešto većem dobitku, od 0,4 posto, i iznosio je 4.113 bodova. Londonski Ftse neznatno je pak izgubio na vrijednosti, kliznuvši 0,1 posto na 6.053 boda. Ulagače je ohrabrio indeks gospodarske klime u Njemačkoj ZEW, koji je u veljači očitovao optimizam glede oporavka najvećeg europskog gospodarstva, iako je ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec. "Umirile su nas brojke instituta ZEW za Njemačku, a isti je bio učinak i podataka o kineskoj inflaciji dok je inflacija u Britaniji bila u skladu s očekivanjima", zaključio je Philip Isherwood iz Evolution Securitiesa. Među vodećim su dobitnicima u utorak bile banke.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trgovalo oprezno, jer podaci o inflaciji u Kini nisu iznenadili ulagače, dok se tečaj eura blago oporavio prema dolaru nakon što je jučer potonuo na najnižu razinu u tri tjedna. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks porastao 0,2 posto, dosegnuvši najvišu razinu u 10 mjeseci. Cijene dionica blago su, 0,5 posto, porasle i u Šangaju, dok su burzovni indeksi u Australiji, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Singapuru oslabili između 0,1 i 0,8 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u plusu 0,2 posto. Ulagači na azijskim burzama oprezni su i zbog jučerašnjeg anemičnog trgovanja na Wall Streetu, koje pokazuje da je trend rasta cijena dionica, koji traje već mjesecima, možda blizu vrhuncu.
NEW YORK - Na Wall Streetu je u ponedjeljak S&P 500 indeks blago porastao, zahvaljujući usponu cijena dionica u energetskom i rudarskom sektoru, no najmanji dnevni promet u ovoj godini pokazuje da je trend rasta možda blizu vrhuncu. Dow Jones indeks oslabio je pet bodova, ili 0,04 posto, na 12.268 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,24 posto, na 1.332 boda, a Nasdaq indeks 0,28 posto, na 2.817 bodova. Jučer se trgovalo vrlo oprezno, indeksi su se kretali u vrlo uskom rasponu, a u fokusu ulagača bio je novi državni proračun. Ulagači se plaše da bi preveliko smanjenje državne potrošnje moglo naštetiti oporavku gospodarstva. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo samo 6,6 milijardi dionica, najmanje u ovoj godini, dok je lani dnevni prosjek iznosio 8,47 milijardi.