ZAGREB - U Hrvatskim vodama danas su potpisani ugovori o supsidijarnom financiranju podprojekta Regionalni vodoopskrbni sustav Slavonska Podravina kojima će se financirati izgradnja magistralnog cjevovoda Medinci Moslavina Podravska, crpilišta i uređaja Medinci i izgradnja glavnih opskrbnih cjevovoda Donji Miholjac - Kapelna - Viljevo i vodoopskrbne mreže naselja Ivanovo, Bokovac Blanje i Viljevo. Kako je istaknuo generalni direktor Hrvatskih voda Jadranko Husarić, ugovori su vrijedni 33 milijuna kuna (podprojekt Slatina 26,7 milijuna kuna i podprojekt Donji Miholjac 6,5 milijuna kuna). Radovi će početi početkom ožujka i trajat će do kraja godine, a ugovori s izvođačima radova bit će potpisani ovih dana. Regionalni vodoopskrbni sustav Slavonske Podravine prostire se od Pitomače do Donjeg Miholjca i Našica. Veći dio vrijednosti radova predviđenih danas potpisanim ugovorima, odnosno 95 posto, financirat će se iz zajma Svjetske banke, dok će preostalih 5 posto financirati Hrvatske vode iz naknade za korištenje i zaštitu voda.
ZAGREB - Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) zatražili su danas hitno oživljavanje Povjerenstva za praćenje cijena zbog učestalih najava različitih poskupljenja, od struje, plina, vode i komunalnih usluga do moguće lančane reakcije zbog poskupljenja goriva. Djelovanje Povjerenstva za praćenje cijena potpuno je zamrlo početkom recesije, pa hitno treba zajedno posjesti predstavnike Vlade, HEP-a, Ine, poslodavaca, sindikata, lokalnih vlasti, mlinarske i pekarske industrije, proizvođače i prerađivače hrane i prehrambenih proizvoda, trgovce i sve koji svojim djelovanjem mogu utjecati na rast cijena, ističu iz NHS-a. Gospodarstvo je dosad uštede tražilo kroz otpuštanje radnika, neisplate ili smanjenja plaća i materijalnih prava, neuplatu doprinosa i poreza, pa neka nova opterećenja neće moći podnijeti bez novog prevaljivanja tereta na svoje zaposlene, ali i na tržište kroz povećanje cijena i usluga, ocjenjuje NHS.Teret svih poskupljenja na kraju će po običaju platiti građani. Ne smije se zaboraviti kako je udio troška hrane u obiteljskoj mjesečnoj potrošnji u Hrvatskoj veći od 31 posto, dok u EU iznosi prosječno nešto manje od 13 posto, napominju iz NHS-a.
RIJEKA - Od 15. travnja do sredine listopada dva puta na tjedan u riječku Zračnu luku na Krku slijetat će zrakoplovi tvrtke "Ryanair" iz Londona i Stockholma, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinstvo u Rijeci. "Ryanirova" direktorica prodaje i marketinga Laura McCormack najavila je da će se na taj način povezivati zračna luka na Krku s londonskom zračnom lukom Stansted i stockholmskom Skavsta ponedjeljkom i petkom. Tvrtka procjenjuje da će tako na šire riječko područje stizati 14.000 putnika na godinu. Direktorica kvarnerske Turističke zajednice Gordana Medved ocijenila je da će dolazak "Ryanaira", najpoznatije low-cost kompanije, znatno unaprijediti zračni promet na ovome području. Bitno će se promijeniti i imidž Kvarnera i cijele Primorsko-goranske županije kao turističkog odredišta, a očekuje se i porast turističkog prometa, kazala je Medved. Ovom prigodom potpisan je i Sporazum o udruživanju sredstava radi financiranja promocije Kvarnera u idućih pet godina na portalu www.ryanair.com između Primorsko-goranske županije, grada Rijeke, kvarnerske i riječke turističke zajednice. Godišnja vrijednost oglašivanja je 250.000 eura, od čega će polovicu podmiriti Hrvatska turistička zajednica, a ostatak grad, županija i dvije turističke zajednice.
ZAGREB - Sve tri kategorije poduzetnika prema veličini, mali, srednje veliki i veliki, ostvarili su u prvih devet mjeseci prošle godine bruto dobit odnosno višak prihoda nad rashodima, objavila je Financijska agencija. Finini pokazatelji o rezultatima poslovanja poduzetnika u prvih devet mjeseci 2010. godine prema kriterijima veličine poduzetnika iz Zakona o računovodstvu, pokazuju da su najbolje rezultate imali veliki poduzetnici koji su ostvarili 7,7 milijardi kuna bruto dobiti ili 49 posto ukupne bruto dobiti poduzetnika Hrvatske. Mali poduzetnici ostvarili su bruto dobit od 6,3 milijarde kuna ili 39,7 posto ukupne bruto dobiti, a srednje veliki sa 1,8 milijardi kuna sudjeluju u ukupnoj bruto dobiti sa 11,3 posto. U odnosu prema istom razdoblju 2009. godine, u prvih devet mjeseci 2010. samo su veliki poduzetnici povećali bruto dobit i to za 3,2 posto, dok su je srednji poduzetnici smanjili za 58,9 posto, a mali za 35 posto. Mali poduzetnici su u prvih devet mjeseci 2010. postigli najbolje financijske rezultate mjerene ekonomičnošću poslovanja jer su na uloženih 100 kuna ostvarili 104,53 kuna prihoda. Prihod srednje velikih poduzetnika na 100 uloženih kuna bio je 102,28 kuna, a velikih 103,97 kuna. Prosjek za sve poduzetnike bio je 103,84 kuna.
ZAGREB - U Hrvatskoj je u 2010. godini proizvedeno 2,06 milijuna tona kukuruza, što je 6 posto manje nego u godini prije, pokazuju prethodni podaci Državnog zavoda za statistiku o površinama i proizvodnji žitarica i ostalih usjeva. Ostvarena proizvodnja kukuruza po hektaru iznosila je 6,9 tona, a kukuruza je bilo zasijano na 300 tisuća hektara. Ukupna proizvodnja suncokreta smanjena je za 25 posto, na 62 tisuće tona, a prosječna je proizvodnja suncokreta po hektaru iznosila 2,3 tone. Pad proizvodnje zabilježen je i kod krumpira (kasni i sjemenski) i to za 36 posto. Tako je krumpira proizvedeno 151 tisuću tona, a prirod po hektaru je iznosio 16,1 tonu. Rast proizvodnje ostvaren je kod šećerne repe i soje. Soje je proizvedeno 152 tisuće tona, ili 32 posto više, prirod po hektaru iznosi 2,7 tone, a površine pod sojom su 56 tisuća hektara. Proizvodnja šećerne repe je povećana za jedan posto, na 1,2 milijuna kuna, a prirod po hektaru iznosi 52,7 ton
ZAGREB - Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Zagrebu za studeni prošle godine iznosila je 6.670 kuna, što je u odnosu na plaću za listopad nominalno više za 6,3 posto ili za 393 kune, a u odnosu na studeni 2009. godine viša je za 192 kune ili za 2,9 posto, pokazuju podaci Odjela za statistiku zagrebačkog Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. Na rast plaća za studeni, koje su isplaćivane u prosincu, najviše je utjecala isplata božićnica, kažu zagrebački statističari. Prema pojedinim djelatnostima, najniže prosječne neto plaće za studeni u Zagrebu imali su zaposleni u proizvodnji odjeće, od 3.295 kuna. Najveća je pak zagrebačka neto plaća za studeni bila u upravljačkim djelatnostima; savjetovanju u vezi s upravljanjem prosječna neto plaća, u iznosu od 14.259 kuna.
ZAGREB - U nedostatku važnijih korporativnih objava i gospodarskih vijesti na Zagrebačkoj burzi tijekom današnjeg prijepodneva indeksi su stagnirali, dok investitori i dalje čekaju smjernice. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati u plusu 0,22 posto, na 2.314 boda, a Crobex10 0,15 posto, na 1.273 boda. Redovni promet dionicama iznosio je gotovo 14 milijuna kuna, što je otprilike na istoj razini kao i jučer u to doba. Najlikvidnija je do 12,00 sati bila dionica HT-a, s prometom od 3,4 milijuna kuna i rastom cijene za 0,65 posto, na 305 kuna. Slijedi dionica Slatinske banke, s prometom od 3,1 milijun kuna. Cijena joj je blago ojačala, za 0,03 posto, na 115 kuna. Među milijunaše uvrstila se i dionica Ine, a cijena joj je blago ojačala, i to za 0,36 posto, na 3.650 kuna. Među likvidnijim izdanjima po skoku cijene za gotovo 15 posto izdvaja se dionica Validusa, koja je tijekom jutra bila i u pozitivnoj blokadi.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) oslabila prema euru za 0,10 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 7,418477 kuna. Na vrijednosti je prema kuni dobio i američki dolar, ojačavši 0,55 posto, na 5,386637 kuna, a porasla je i vrijednost britanske funte, za 0,58 posto, na 8,742019 kuna po srednjem tečaju. Prema švicarskom franku kuna je pak ojačala za 0,33 posto, pa srednji tečaj franka iznosi 5,706521 kunu.