OSIJEK - U Osijeku su danas uručeni ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava EU za 26 korisnika iz cijele Hrvatske, u ukupnom iznosu od 2,6 milijuna eura, za projekte koji smanjuju nezaposlenost i opasnost od nove nezaposlenosti na lokalnoj i regionalnoj razini. Među 26 korisnika bespovratnih sredstava najviše, 11, je iz četiri slavonske županije, a pet se odnosi na grad Osijek. Financirani projekti će putem mreže partnera i kroz partnerski pristup svih sudionika (lokalna i regionalna samouprava, poslodavci, obrazovni sustav i civilni sektor) povećati zaposlenosti i zapošljivost na lokalnoj i regionalnoj razini, s posebnim naglaskom na inovativne i konkretne projekte koji prepoznaju sadašnje i buduće probleme tržišta rada, istaknuto je. U organizaciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva predstavljen je i projekt "Lokalna partnerstva za zapošljavanje - faza 3" koji se provodi u okviru operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala, uz financijsku potporu Europske unije kroz IV. komponentu instrumenta pristupne pomoći (IPA). Taj projekt, u sklopu kojega su i uručeni današnji ugovori, razvio je Hrvatski zavod za zapošljavanje u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva, a predstavlja nastavak projekata financiranih kroz CARDS 2002 i CARDS 2004.
ZAGREB - Odgovornost, otvorenost, povjerenje i stručnost neke su od osnovnih vrijednosti kulture u poslovanju za čije će se promicanje i prihvaćanje na svim poslovnim i društvenim razinama u svom radu zalagati novoosnovana Udruga za promicanje kulture u poslovanju-KUP, istaknula je na današnjem predstavljanju te udruge njena predsjednica Tanja Pureta. Udruga je osnovana nedavno na inicijativu četiri tvrtke (Hendal, Ramiro, Status Grupe i Dot Norske Veritas Adriatica), koje su za sada i jedine članice, ali Pureta ne sumnja u povećanje članstva s obzirom na već iskazano zanimanje brojnih tvrtki i pojedinaca. Udruga KUP će prije svega raditi na osvještavanju i širenju ideje o važnosti razvijanja kulture profesionalnih i odgovornih poslovnih odnosa u postizanju veće konkurentnosti na svim društvenim razinama, a što u Hrvatskoj nedostaje ili nije dovoljno razvijeno. Sama ideja osnivanja takve udruge proizašla je iz činjenice da u Hrvatskoj zapravo ne postoji jasna definicija poželjne i učinkovite poslovne kulture.
ZAGREB - Trećina hrvatskih tvrtki ne brine o informacijskoj sigurnosti i zaštiti privatnosti, a sigurnosni se incidenti i dalje loše prate i nedovoljno razumiju, budući da rukovodstvo uglavnom smatra da u njihovim tvrtkama uopće nema takvih problema, pokazuju rezultati istraživanja konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte "Uravnoteženost poslovanja IT odjela". To je istraživanje Deloitte proveo četvrtu godinu za redom na više od 800 tvrtki iz 37 zemalja, uključujući i Hrvatsku. Ističući da je svega 20 posto tvrtki u Hrvatskoj u stanju prepoznati vrijednost ulaganja u informacijsku tehnologiju, viši menadžer u Deloitteovom Odjelu za upravljanje rizicima Ivica Perica naglašava i kako je istraživanje pokazalo da četvrtina ispitanika u hrvatskim tvrtkama smatra da rukovodstvo nema zajedničku viziju o ulozi IT-a u poslovnim strategijama. Visina ulaganja hrvatskih tvrtki u informacijsku tehnologiju (IT) uvelike ovisi o ukupnim prihodima tvrtke i njihovom rastu, ali u prosjeku ta ulaganja godišnje iznose od 1 do 3 posto njihovog ukupnog budžeta. Iz Deloittea navode i da se učinkovitost IT-a mjeri u samo 38 posto tvrtki, a tek jedna trećina ispitanika smatra da je proces upravljanja IT uslugama dobro definiran i sustavno upravljan. U 59 posto tvrtki ne postoji menadžer za zaštitu privatnosti, a 32 posto tvrtki ne primjenjuje procedure i naputke o informacijskoj sigurnosti i zaštiti privatnosti.
ZAGREB - U objekte hvarske hotelske tvrtke Sunčani Hvar uloženo je 557 milijuna kuna, priopćila je danas Uprava Sunačnog Hvara iznoseći podatke o tim ulaganjima, s obzirom da su se, kako navode, u posljednje vrijeme javila mnoga pitanja vezana za tu temu. Od toga je 453 milijuna kuna uloženo u rekonstrukciju hotela Amfora, Adriana i Riva, te centar Sensori spa, dok je ostalih 104 milijuna kuna uloženo u obnovu kupališta Bonj, uređenje kampa Vira, restorana Maestral, unaprijeđenje radnih uvjeta za zaposlenike renoviranjem upravne zgrade, uvođenjem novog IT sistema te u 'osvježenje' ostalih hotela u sastavu tvrtke prije svake sezone. Ističu da je cilj svih investicija bio poboljšanje ponude i podizanje hotelskih i turističkih standarda Hvara na međunarodnu razinu najpoznatijih turističkih destinacija. Iznoseći usporedbu troškova investiranja u hotelima iste kategorije u različitim zemljama za 2007/2008. iz Uprave hvarske tvrtke naglašavaju kako je trošak u Sunčanom Hvaru daleko ispod troškova u ostalim poznatim europskim destinacijama, ali i ispod hrvatskog standarda.
ZAGREB - Udruga zaštitarske djelatnosti HUP-a i sindikati zaštitara potpisali su Temeljni granski kolektivni ugovor za zaštitarsku djelatnost, priopćeno je iz HUP-a. Kolektivni ugovor temeljen je na realnim osnovama aktualnog stanja djelatnosti privatne zaštite u zemlji, a omogućit će njezino daljnje poboljšanje i razvoj, kaže se u priopćenju. Poslodavci i sindikati iz zaštitarske djelatnosti kontinuirano surađuju na svim pitanjima od obostranog interesa, a potreba za zajedničkom suradnjom i kvalitetnim dijalogom posebno dolazi do izražaja u vrijeme gospodarske krize, dodaje se. Poslodavci u području zaštite organizirani u HUP-Udruzi zaštitarske djelatnosti svojim se aktivnostima zalažu za podizanje standarda zaštitarske djelatnosti u interesu svojih korisnika, djelatnika i poslodavaca, kaže se u priopćenju.
ZAGREB - Zaklada "Marijan Hanžeković" objavila je natječaj za dodjelu godišnje nagrade za 2011., na koji se znanstveni i stručni radovi s područja ekonomije mogu se predati najkasnije do 1. lipnja. Nagrada se dodjeljuje u dvije kategorije - jedna redovna nagrada, koja se sastoji od diplome, medalje i iznosa od 50.000 kuna bruto, te jedna studentska nagrada, koja se sastoji od diplome i iznosa od 15.000 kuna bruto. Na natječaj se mogu prijaviti znanstveni i stručni radovi s područja ekonomike javnog sektora, a prihvaćaju se primijenjeni i teoretski istraživački radovi usmjereni na širi skup ekonomskih tema kao što su ekonomski rast i razvoj, uloga institucija, tranzicija prema tržišnom gospodarstvu i europske integracije. Zaklada će o rezultatima obavijestiti dobitnike nagrade i javnost do 30. rujna, a dodjela nagrada održat će se u prvoj polovici prosinca.
ZAGREB - Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio 47,6 milijuna kuna, a vrijednost dioničkog indeksa Crobex porasla je za 0,46 posto na 2.316,38 bodova, dok je Crobex10 povećan za 0,58 posto na 1.273,39 bodova, što je rast od 0,58 posto. Najtrgovanija je bila dionica Ine s prometom od 8,6 milijuna kuna, a trgovanje je završila s rastom cijene za 1,41 posto na 3.600 kuna, što je njena nova rekordna razina. Dionica HT-a prodano je za nešto više od šest milijuna kuna, a cijena te dionice je pala za 0,62 posto na 305,01 kunu. Više od 4,9 milijuna kuna prometa danas je ostvarila dionica Dalekovoda čija je cijena porasla 0,29 posto na 317,91 kunu. Rast cijene za 4,51 posto bilježi dionica Ingre koje je protrgovano za 4,4 milijuna kuna. Promet dionicama Instituta IGH iznosio je 4,4 milijuna kuna, a cijena te dionice je porasla 9,11 posto, na 2.227 kuna. Institut IGH danas se očitovao na upit Burze vezano uz pisanje jednog poslovnog portala. Iz IGH navode kako nisu u pregovorima s vladom Crne Gore o potencijalnom zaključenju govora temeljem kojeg bi postali izvođač radova ili dio konzorcija koji bi izvodio radove na autocesti Bar-Boljare. Također su istaknuli kako nisu u pregovorima sa tvrtkom Poly Technologies iz Kine vezanim uz projekt autoceste Bar-Boljare.
ZAGREB - Na Tržištu novca ukupno prijavljena potražnja iznosila je danas 73,8 milijuna kuna, ili 44,2 milijuna kuna manje nego jučer. Istodobno je ponuda bila 243,8 milijuna ili za 25,8 milijuna viša od jučerašnje. Najviše je danas, 42,3 milijuna kuna, plasirano putem prekonoćnih pozajmica, dok je kamatna stopa pala s 0,53 na 0,49 posto. Ukupan promet na Tržištu novca iznosio je danas 43,8 milijuna kuna, a pritom je 30 milijuna kuna potražnje, unatoč za 170 milijuna kuna bogatijoj ponudi od ukupno prijavljene potražnje, ostalo nepodmireno zbog niske kamatne stope po kojoj dio sudionika nije bio voljan plasirati svoja sredstva. Prosječna kamatna stopa lagano je korigirana s 0,56 na 0,59 posto.