ZAGREB - Hrvatska je Vlada danas odbila ponudu Crown Investmenta za privatizaciju riječkog 3. maja i odlučila raspisati novi natječaj za prodaju 83,32 posto riječkog brodogradiliša pod posebnim uvjetima, za 1 kunu. Ponuda njemačkog Crown Investmenta odbijena je zbog problema koje ima tvrtka koja stoji za tog ponuđača, austrijska tvrtka A-tec, pa je Vlada prihvatila žurno pokretanje novog natječaja koji će trajati desetak dana, objasnio je na sjednici Vlade ministar gospodarstva Đuro Popijač. Crown Investment bio je jedini ponuđač za 3. maj u drugom privatizacijskom krugu. Ministarstvo je, kaže Popijač, tijekom jeseni intenzivno radilo s ponuđačem na programu restrukturiranja koji je proslijeđen Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja i Europskoj komisiji i sam je program kvalitetno ocijenjen. Međutim, tvrtka koja stoji iza ponude Crown Investmenta, austrijska korporacija A-tec, kompanija Mirka Kovatsa, je tijekom studenog prošle godine zapala u teškoće i proglasila insolventnost. Austrijska je tvrtka 10. siječnja pismeno izvijestila da iz tih problema nije uspjela izići, a ne može procijeniti ni kada bi do toga moglo doći, kazao je Popijač i naglasio da je uz suglasnost Europske komisije predloženo raspisivanje trećeg kruga privatizacije 3. maja. Uvjeti natječaja u trećem krugu bit će isti kao i u drugom krugu, a 83,32 posto riječkog 3. maja prodaje se po početnoj cijeni od 1 kune, a među obveznim uvjetima za ponuditelje su program restrukturiranja, a i u ukupnim troškovima restrukturiranja ponuđač mora sudjelovati s najmanje 40 posto.
ZAGREB - Hrvatska je Vlada predložila izmjene Zakona o zračnim lukama kojima se omogućava davanje koncesija, a time i pokretanje investicijskih projekata u zračnim lukama. Osnovni razlog izmjenama Zakona je odluka Vlade o tome da izgradnja novog putničkog terminala i stajanke u Zračnoj luci Zagreb ide po modelu koncesija, kazao je ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta. Izmjene predviđaju mogućnost davanja koncesije radi gradnje i upravljanja zračnom lukom, što do sada nije bio slučaj, definira da rok koncesije može biti do najviše 40 godina, te utvrđuju koncesijsku naknadu. Određuje se i državni interes kod gradnje zračnih luka te postupak izvlaštenja nakretnina za takvu gradnju, kako bi se, po riječima Kalmete, izbjegla mogućnost zaustavljanja projekta zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.
ZAGREB - Hvatska je Vlada uredbama regulirala način, postupak i uvjete dobivanja koncesije na turističkom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije. Riječ je o sto milijuna četvornih metara zemljišta koje koriste hoteli i kampovi, a budući da nisu upisani kao vlasnici tog zemljišta, nisu mogli ulaganjima proširiti svoj posao, a što se sada ispravlja, naglasio je ministar turizma Damir Bajs. Turističke tvrtke i kampovi koncesiju će moći dobiti na najdulje 50 godina, a koncesijska im se naknada određuje u stalnom i promjenjivom dijelu. Stalni dio ovisi o površini koja se onda množi s koeficijentom cijene i za hotele je to dvije kune po kvadratnom metru, a za kampove tri kune po kvadratu. Početni iznos promjenjivog dijela koncesijske naknade za hotele i turistička naselja je 0,5 posto prihoda iz prethodne godine, a taj dio naknade ovisi i o površini koja se daje u koncesiju i površini na kojoj se obavlja djelatnost te otvorenosti objekta u danima. Kod kampova početni iznos za promjenjivi dio je dva posto prihoda iz prošle godine, a ukupni iznos ovisi i o zauzetim kvadratima u odnosu na cjelokupnu površinu kampa.
ZAGREB - Komentirajući danas usvojene uredbe kojima se regulira izdavanje i koncesijska naknada za turističko zemljište predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske i predsjednik Uprave rovinjske Maistre Kristian Šustar za Hinu ističe da se time rješava dugogodišnji 'gordijski čvor' hrvatskog turizma. Lanjskim donošenjem zakona o turističkom zemljištu te danas na sjednici Vlade i provedbenih akata omogućava se rješavanje problema zbog kojih su hotelske kuće u Hrvatskoj u proteklih 20 godina imale visoku razinu nesigurnosti što je dovodilo i do smanjenja investicija, naglašava Šustar. Vjeruje da će to otvoriti put ka novim investicijama u hrvatskom turizmu, a time i do njegove veće globalne konkurentnosti. Za određenu visinu koncesijske naknade kaže da nije na razini koju je predlagala Udruga poslodavaca u hotelijerstvu (zajedno sa Kamping udruženjem Hrvatske-KUH-om na nacionalnoj razini), a koja je bila temeljena na studiji i analizi Fakulteta za turistički i hotelski menadžment iz Opatije. Predlagali su, kaže, fiksnu naknadu od 1 kune uz varijabilnu u kampovima, ali bez varijabilne za hotele. Ipak, u svemu ključnim ističe da je potrebno osigurati da se sredstva prikupljena od koncesijske naknade u budućim razdobljima troše isključivo namjenski (što zakon i predviđa).
ZAGREB - Splitsko brodogradilište će ubrzo, nakon što Europska komisija prihvati program njegova restrukturiranja, ugovoriti izgradnju određenog broja brodova, izjavio je predsjednik Nezavisnog sindikata Brodosplita Zvonko Šegvić nakon današnjeg sastanka u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. Europska komisija će ubrzanim putem prihvatiti program restrukturiranja Brodosplita, a neformalno nam je rečeno da bi se to moglo dogoditi u roku tjedan do dva. Nakon toga bi brodogradilište moglo vrlo brzo ugovoriti devet novih brodova, rekao je Šegvić. Na današnjem briefingu u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja novinarima je potvrđeno da je Europska komisija izrazila spremnost ubrzati proces ocjene programa restrukturiranja, jer su svjesni značaja Brodosplita za Dalmaciju i Hrvatsku. Na programu za Brodosplit se najdalje otišlo u doradi, kako bi se uskladio sa Zakonom o državnim potporama. U doradi su najvažnije dvije stvari - država i investitor trebaju dogovoriti koliki će tko dio duga preuzeti, te koji će biti konačni kapaciteti brodogradilišta nakon restrukturiranja, rečeno je u AZTN-u. Dok program ne dobije potvrdu, sindikat je već poduzeo neke korake, kazao je Šegvić dodavši kako će radnici Brodosplita raditi za neka druga brodogradilišta.
VUKOVAR - Hrvatske željeznice u 2011. godini uložit će u revitalizaciju i izgradnju pruga u Vukovarsko-srijemskoj županiji oko 150 milijuna kuna, istaknuo je danas u Vukovaru predsjednik Uprave HŽ Holdinga Zlatko Rogožar koji sa suradnicima boravi u Vukovaru na poziv vukovarsko-srijemskog župana Bože Galića. Ulaganja se većinom odnose na revitalizaciju i izgradnju industrijskih kolosijeka koji su od izuzetnog značaja za gospodarske subjekte i njihovo poslovanje pa time i za razvoj gospodarstva, istaknuo je Rogožar. Najavio je četiri milijuna kuna vrijedne radove na revitalizaciji industrijskog kolosijeka u vukovarskoj Gospodarskoj zoni, kao i 2,5 milijuna eura vrijedne radove na izgradnji industrijskog kolosijeka na Đergaju u Vukovaru.
OSIJEK - Osječka Tvornica strojeva OLT predviđa da će ove će godine ostvariti prihod od 30 milijuna kuna, znatno više nego prošle godine, a predstoji potpisivanje ugovora vrijednog 1,3 milijuna eura o izvozu 152 poljoprivredna stroja u Maroko. U tvornici se radi na proizvodnji sjetvospremača, strojeva za proljetnu sjetvu, sijačica za kukuruz, tanjurača, kao i druge druge opreme i rezervnih dijelova, a direktor OLT-a Ante Ćerluka ističe kako "svih stotinu djelatnika već početkom godine ima pune ruke posla". Posebno je važnom ocijenio proizvodnju deset velikih strojeva sjetvospremača za tvrtku Belje, kao i nekoliko takvih strojeva za proljetnu sjetvu za pojedinačne naručitelje, te dovršetak izgradnje dva vodotornja, za Belje i za općinu Jagodnjak. S Marokom, osim skorog potpisivanja ugovora o isporuci 152 poljoprivredna stroja, pregovara se i o gradnji još pet vodotornjeva. Uz to pregovara se o proizvodnji poljoprivrednih strojeva s Rusijom, a rade i za susjedne države, rekao je Ćerluka.
ZAGREB - Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio 43,6 milijuna kuna, a vrijednost dioničkog indeksa Crobex je porasla za 0,23 posto, na 2.278,05 bodova, dok je indeks Crobex10 porastao za 0,31 posto, na 1.246,76 bodova. Najtrgovanija je danas bila dionica Ine s prometom od 17,5 milijuna kuna, a nakon što je tijekom dana bilježila pad i za sedam posto, trgovanje je ipak završila s rastom za 0,74 posto, na zadnjih 3.425,21 kunu. Dionica Ine tako je i nakon jučerašnje objave mađarskog MOL-a da su mu mali dioničari u javnoj ponudi po cijeni od 2.800 kuna ponudili 0,1 posto dionica Ine u fokusu ulagača. Dionicu Ine po prometu slijedi HT-ova dionica s 8,6 milijuna kuna i blagim padom cijene, za 0,06 posto, na 304,45 kuna. Povlaštenih dionica Adris grupe protrgovano je za 2,3 milijuna kuna, a cijena im je porasla za 1,03 posto, na 293 kune. Više od milijun kuna imale su još tri dionice, Dalekovoda (1,8 milijuna kuna), Ingre (1,4 milijuna kuna) i Čakovečkih mlinova (1,05 milijuna kuna). Pritom je cijena dionice Dalekovoda porasla za 2,98 posto, a Čakovečkih mlinova za 2,05 posto, dok je Ingrinoj dionici cijena pala za 1,79 posto.
ZAGREB - Na Tržištu je novca danas ukupno prijavljena potražnja bila za oko 29,5 posto viša no dan ranije, dok se istodobno u ponudi našlo za oko 31 posto više sredstava. Tako je ukupno prijavljena potražnja iznosila danas 214,5 milijuna kuna, ili 49 milijuna kuna više no dan ranije. Istodobno je ponuda iznosila 164,5 milijuna ili za 39 milijuna kuna više no jučer. Ukupni današnji plasman odnosio se tek na prekonoćne pozajmice u iznosu od 84,5 milijuna kuna, dok je kamatna stopa smanjena s jučerašnjih 0,66 na 0,58 posto. Ukupan promet na Tržištu novca dosegao je danas 84,5 milijuna kuna, a pritom je 80 milijuna kuna ponude ostalo neiskorišteno zbog iskorištenih kreditnih limita kreditora. Prosječna kamatna stopa pala je s 0,66 na 0,58 posto.
ybn