ZAGREB - Značajan rast izvoza uz manji pad uvoza, smanjenje deficita te poboljšanje pokrivenost uvoza izvozom glavna su obilježja hrvatske robne razmjene s inozemstvom u prošloj godini. Po prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatski je robni izvoz u prošloj godini iznosio 64,87 milijardi kuna, što je u odnosu na 2009. godinu porast za 17,4 posto, dok je uvoz smanjen za 1,4 posto i iznosio je 110,22 milijarde kuna. Tako je deficit u robnoj razmjeni smanjen za 19,7 posto, na 45,35 milijardi kuna. Takva su kretanja u robnoj razmjeni utjecala i na porast pokrivenost uvoza izvozom i u prošloj je godini ta pokrivenost iznosila 58,9 posto, dok je u 2009. godini bila 49,5 posto. Izraženo u eurima, hrvatski je izvoz u prošloj godini porastao za 18,2 posto, na 8,9 milijardi eura, a uvoz je smanjen za 0,6 posto, na 15,13 milijardi eura. Vanjskotrgovinski manjak u prošloj je godini tako iznosio 6,22 milijarde eura, što je u odnosu na 2009. smanjenje deficita za 19 posto. Na kretanja u robnoj razmjeni najviše utječe prerađivačka industrija, a najveći rast izvoza u okviru prerađivačke industrije bilježi proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, pod kojim statistika vodi brodogradnju. Izvoz je u toj djelatnosti u prošloj godini iznosio gotovo 1,2 milijarde eura, što je porast za 79,8 posto, dok je uvoz istodobno pao za 1,4 posto, na 425,2 milijuna eura.
ZAGREB - Europska komisija bi u sljedećih 15 dana trebala odlučiti hoće li ukinuti zabranu ugovaranja novih poslova hrvatskim brodogradilištima, izjavio je predsjednik Odbora hrvatske brodogradnje Sindikata metalaca Hrvatske Juraj Šoljić nakon današnjeg sastanka predstavnika sindikata brodogradilišta s čelnicima Ministarstva gospodarstva. Sastanak je održan na temelju zahtjeva sa sjednice Odbora hrvatske brodogradnje, održane 14. siječnja, a kojima je hrvatsko izaslanstvo pozvano da na pregovorima o hrvatskim brodogradilištima s predstavnicima Europske komisije ishode ukidanje zabrane ugovaranja brodova domaćim brodogradlištima, posebice Brodosplitu koje je trenutno u najtežoj situaciji, te zahtjeva za informacijom što su hrvatski pregovarači dogovorili na razgovorima u Bruxellesu održanim sredinom siječnja. Predstavnici sindikata danas su razgovarali s ministrom gospodarstva Đurom Popijačem i državnim tajnikom Ruđerom Friganovićem koji su ih, kaže Šoljić, upoznali s obvezama Vlade i Republike Hrvatske vezano za poglavlje 8. Tržišno natjecanje. Unutar 15 dana će se definitivno dobiti informacija oko ugovaranja novih brodova, rekao je Šoljić u telefonskoj izjavi za Hinu. Razgovaralo se i o skorom završetku trećeg natječaja za privatizaciju riječkog "3. maja", a sindikalci su dobili informaciju kako se očekuju ponude na tom natječaju, vjerojatno dvije ponude, prenosi Šoljić. Načelno je dogovoren sastanak za srijedu na kojem će se sindikalci upoznati sa potencijalnim ponuđačima i njihovim planovima, kazao je Šoljić. Ni jedna opcija nije stečaj, nego novi natječaj, rekao je.
ZAGREB - Naftna kompanija INA povlači šest svojih djelatnika iz Egipta, dio je danas povučen iz Kaira, a dio će Egipat napustiti sutra, doznaje se danas u Ini. U Egiptu je i 11 djelatnika tvrtke Crosco, članice INA Grupe, a ti su radnici na različitim lokacijama i shodno daljnjem razvoju situacije donijet će se odluka o njihovu ostanku ili povlačenju iz Egipta, kažu u Ini. S obzirom na novonastalu situaciju u Egiput, INA je privremeno obustavila bušenje razradne bušotine SR-3 na naftnom polju Sidi Rahman, izvijestili su iz Ine iz koje ujedno ističu kako je proizvodnja na tom području nastavljena, jer na Ininim poljima u Egiptu ostaju raditi lokalni radnici. Po podacima Sektora za međunarodne odnose Hrvatske gospodarske komore (HGK), uz Inu i Crosco, svoje tvrtke u Egiptu imaju i Geofizika i Sherif exp.-imp. Geofizika ima lokalnog djelatnika koji ostaje, a Sherif exp.-imp. ima četiri lokalna djelatnika u Aleksandriji koji ostaju, podaci su HGK. Napominju da su od jače zastupljenih tvrtki na egipatskom tržištu i izvoznici drvene građe, ali bez vlastitih predstavništava ili tvrtke (Exportdrvo iz Zagreba i riječki Cedar), a od uvoznika su pristupni Konzum i Podravka.
ZAGREB - Turistička zajednica grada Malog Lošinja primljena je u Mrežu znanja Svjetske turističke oragnizacije-UNWTO, čija je misija podržati akcije država članica u svim pitanjima vezanim za turističke inovacije i znanje, znanost i tehnologiju, izvijestili su danas iz te Turističke zajednice. Ističući kako je UNWTO prepoznala Turističku zajednicu grada Malog Lošinja kao instituciju s inovativnim pristupima u poslovanju i strategijama u turizmu, iz te Turističke zajednice napominju da su pritom posebne pohvale dobili za projekte Miomirisi i okusi Lošinja, Lošinjskim jedrima oko svijeta, 125 godina zdravstvenog turizma na otoku i Dolazak Apoksiomena. Takvim se projektima, ocijenili su iz UNWTO-a u svom obrazloženju, pridonosi i potiče održiv razvoja turizma te provođenje destinacijskog menadžmenta u odredištima, za što se u svom radu zalaže i UNWTO.
ZAGREB - Hrvatskih 67 posto ili oko 980 tisuća kućanstava posjeduje osobno računalo, pri čemu ih oko 50 posto ima stolno, a oko 26 posto prijenosno računalo, dok 62 posto kućanstava ima priključak na internet kojeg u Hrvatskoj koristi 58 posto građana ili njih 2 milijuna starijih od 15 godina, podaci su iz istraživanja GfK Hrvatske. Istraživanje provedeno u prosincu prošle godine na uzorku od tisuću građana starijih od 15 godina pokazalo je i da stolna i prijenosna računala (laptop/notebook), kao i priključak na internet najviše imaju kućanstva u Zagrebu i Dalmaciji, dok se najmanje na internet priključuju u Slavoniji. Za pristup internetu u zadnjih šest mjeseci najviše se, 62 posto, koristi ADSL, te ostali širokopojasni pristupi, 11 posto, a od 58 posto građana koji koriste internet najviše ih, 54 posto, to radi od kuće. Na poslu internetu pristupa 15 posto tih korisnika, 7 posto u školi i još 8 posto njih s drugih mjesta. Internet najučestalije, svakodnevno ili gotovo svaki dan koristi 75 posto korisnika internata, pri čemu najviše to tako čine mladi od 15 do 24 godine, više od 90 posto njih. Društvene mreže koristi njih 57 posto, a najmanje ih, 11 posto, kupuje preko interneta.
ZAGREB - Unatoč izdašnoj ponudi, na Tržištu novca danas potražnja nije u potpunosti podmirena i to zbog vrlo niske kamatne stope po kojoj pojedini sudionici ne žele plasirati svoje viškove. Danas je prijavljeno 86 milijuna kuna potražnje, što je 1,2 posto više nego u petak. Istodobno, ponuda je ojačala 0,43 posto, na 236 milijuna kuna. Većina prometa odnosila se na prekonoćne pozajmice, kojih je plasirano 33 milijuna kuna, uz kamatnu stopu od 0,6 posto, što je 0,02 postotna boda manje nego u petak. Također, odobreno je 3 milijuna kuna pozajmica s rokom vraćanja od mjesec dana, po cijeni od 3 posto. Ukupni promet na Tržištu novca danas je dosegnuo 36 milijuna kuna, pri čemu je prosječna kamatna stopa pala s u petak zabilježenih 1,78 na 0,8 posto.
ZAGREB - Početak ovotjednog trgovanja na Zagrebačkoj burzi obilježio je pad burzovnih indeksa te relativno nizak redovni promet od 39,3 milijuna kuna. Indeks Crobex smanjen ja za 0,45 posto, na 2.292,58 bodova, dok je Crobex10 pao za 0,44 posto, na 1.266,17 bodova. Najveći pojedinačni promet od 8,4 milijuna kuna ostvaren je dionicom Dalekovoda, čija je cijena porasla za 5,17 posto, na 325 kuna. Po prometu danas slijedi dionica HT-a sa 6,1 milijun kuna, a cijena te dionice pala je za 0,70 posto, na 303,85 kuna. Za 5,7 milijuna kuna protrgovano je dionica Ine čija je cijena pala za 0,46 posto, na 3.633,02 kune. Dionicama Ingre ostvareno je 2,2 milijuna kuna prometa, uz pad cijene za 3,50 posto. Povlaštenih dionica Adris Grupe protrgovano je za 1,6 milijuna kuna, a cijena im je porasla za 0,69 posto. Uz promet od 1,5 milijuna kuna dionica Kaštelanskih staklenika zabilježila je najveći porast cijene među trgovanijim dionicama, za 10,03 posto. Među milijunaše uvrstila se danas i dionica Belja (1,3 milijuna kuna), a cijena te dionice je pala za 2,47 posto. Među trgovanijim dionicama cijena je pala i dionicama Atlantske plovidbe (za 1,95 posto), Instituta IGH (za 3,80 posto), Ericsson Nikole Tesle (za 2,36 posto), dok je za više od deset posto pala cijena dionicama Đuro Đaković Holdinga (10,75 posto) i Validusa (13,95 posto).