ZAGREB - Jadranski naftovod (JANAF) objavio je poziv za javno nadmetanje za svoju najveću investiciju izgradnje spremnika za sirovu naftu na Terminalu Omišalj, a ukupna se vrijednost tog investicijskog projekta procjenjuje na milijardu kuna, izvijestili su danas iz JANAF-a iz kojeg pozivaju sve zainteresirane izvođače za sudjelovanje u tom velikom investicijskom projektu. Javni poziv odnosi se na gradnju triju spremnika za sirovu naftu, svaki volumena 80 tisuća prostornih metara s pripadajućom opremom i instalacijama na Terminalu Omišalj, a rok potencijalnim ponuđačima za dostavu ponuda je 16. ožujka do 14 sati. To je prva faza gradnje na Terminalu Omišalj koju će JANAF, kako se doznaje, financirati iz vlastitih sredstava. Sam početak radova započet će sredinom veljače ove godine i odnosi se na poslove utemeljenja i pripremne radove na koje će se nastaviti početak izgradnje prva tri spremnika za sirovu naftu nakon provedenog postupka odabira sredinom svibnja ove godine, najavljuju iz JANAF-a. Gradnja na terminalu Omišalj odvijat će se u više faza, a ukupno se planira izgradnja osam spremnika za sirovu naftu, svaki kapaciteta 80 tisuća prostornih metara, te izgradnju spremničkih kapaciteta ukupnog kapaciteta sto tisuća prostornih metara za skladištenje naftnih derivata. Završetak tog investicijskog projekta predviđen je za 2015. godinu, ističu iz JANAF-a.
ZAGREB - Predstavnici Zagrebačke, Beogradske, Ljubljanske i Makedonske burze potpisali su danas Aneks o nastavku suradnje između tih burzi, pokrenute 2007. godine. Direktorica Zagrebačke burze Ivana Gažić je istaknula kako potpisivanje aneksa ne znači kapitalno povezivanje burzi, jer ono nije ni strateški niti ekonomski opravdano, već je riječ o interesnoj suradnji burzi regije. Primarni je cilj suradnje, kako je istaknuto, promocija regije i njenih tržišta kapitala, harmonizacija listing pravila te povećanje svijesti kod javnosti oko mirovinske reforme. Inicijatori formaliziranja regionalne suradnje bile su burze iz Zagreba, Ljubljane, Beograda i Skopja, a pridružile su im se i burze iz Sarajeva, Podgorice i Banje Luke, te je 2007. potpisan inicijalni Memorandum o suradnji s ciljem povećanja vidljivosti regionalnih tržišta kapitala i njihovih vodećih izdavatelja, kao i razvijanja odnosa s postojećim i potencijalnim investitorima, kao i drugih oblika suradnje burzi potpisnica. Osvrnuvši se na prošlu godinu direktorica Zagrebačke burze Ivana Gažić je kazala kako je 2010. bila godina promjena, a trgovanje dionicom Ine u prosincu omogućilo je da se zaustavi pad redovnog prometa koji je u prošloj godini iznosio 20 posto. Zahvaljujući Ini Crobex je godinu završio u plusu, a taj se trend nastavio i u siječnju. Redovni promet u siječnju iznosi 1,3 milijarde kuna i tri puta je veći od prometa u istom mjesecu lani.
ZAGREB - Vijeće članova Hrvatske udruge poslodavaca, kojima je potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Milošević predstavio aktivnosti Vlade na pokretanju novog ulagačkog ciklusa, pozdravilo je odluku Vlade da započne sa sustavnijim odnosom prema ulaganjima i ulagačima. Na jučerašnjoj je sjednici Vijeće pozdravilo i izbor prvog potpredsjednika za investicije, te podržalo njegove planove i predstavljene aktivnosti. Poduzetnici su kroz vlastite primjere iznijeli i nekoliko gorućih problema koji otežavaju poslovanje u zemlji, pa i priječe ulaganja u nove pogone ili proširenje postojećih, priopćeno je iz HUP-a. Milošević je govorio o planiranim aktivnostima na pokretanju javnih i privatnih investicija s posebnim naglaskom na one koje će započeti tijekom 2011. godine. Pritom je rekao kako glavni ciljevi njegovog rada proizlaze iz usmjerenosti Vlade na pokretanje novih ulaganja i dinamizaciju onih koji su zbog administrativnih razloga usporeni ili zaustavljeni. Govorio je i o aktivnostima na otklanjanju prepreka za ulaganje na nacionalnoj i lokalnoj razini. Posebna je pozornost bila posvećena predviđenim ulagačkim projektima u javnom sektoru, a odnose se na projekte iz energetskog sektora, turizma, vodnog gospodarstva i prometne infrastrukture. Poduzetnici su ukazali na nepovoljnu poduzetničku i investicijsku klimu, administrativne prepreke i neučinkovitu javnu upravu, nepoticajno radno zakonodavstvo, porezna i neporezna opterećenja itd. U HUP-u smatraju da sve upite i podneske na koje javna administracija ne odgovori na vrijeme treba zakonski proglasiti pozitivno rješenima, kaže se u priopćenju.
ZAGREB - Vrijednost dioničkih indeksa Zagrebačke burze danas je porasla za oko 0,80 posto, a redovan je promet iznosio 30,4 milijuna kuna što je oko devet milijuna kuna manje nego li jučer. Indeks Crobex porastao je za 0,81 posto, na 2.311,11 bodova, dok je Crobex10 u plusu od 0,78 posto, na 1.276,03 boda. Među dionicama najveći promet od gotovo šest milijuna kuna imala je dionica Dalekovoda, čija je cijena porasla za 0,61 posto, na 326,99 kuna. Dionica HT-a protrgovano je za 5,1 milijun kuna, a cijena im je pala za 0,21 posto, na 303,20 kuna. Cijena je porasla dionici Ine i to za 0,47 posto, na 3.650 kuna, uz promet od 3,3 milijuna kuna. Dionicama AD Plastika ostvareno je 2,2 milijuna kuna prometa, a cijena im je porasla za 2,60 posto. Više od milijun kuna prometa imale su dionice Belja i Podravke pri čemu je cijena dionici Belja pala za 1,77 posto, a cijena dionice Podravke porasla za 2,80 posto. Među trgovanijim dionicama rast cijene bilježe i dionice Instituta IGH i to za 4,76 posto, Vira za 5,48 posto, te Luke Ploče za 7,66 posto, dok su među gubitnicima s padom cijene za više od 10 posto dionice Kreditne banke Zagreb koje su trgovanje završile s padom za 11,54 posto i dionice Kaštelanskih staklenika s padom cijene za 14,53 posto.
ZAGREB - Na Tržištu je novca, već uobičajeno u proteklih 8 dana, i današnja ponuda bila višestruko veća od ukupno prijavljene potražnje. No, zbog vrlo niskih kamatnih stopa sudionici nisu bili spremni plasirati svoje viškove te je stoga podmiren tek dio ukupno prijavljene potražnje. Ukupno je prijavljena potražnja danas iznosila 109 milijuna kuna, ili 23 milijuna kuna više no jučer. Istodobno je ponuda iznosila 269 milijuna ili 33 milijuna kuna više no što je to bilo dan ranije. Najviše je danas, 59 milijuna kuna, plasirano putem prekonoćnih pozajmica, dok je kamatna stopa smanjena s 0,60 na 0,52 posto. Istodobno je plasirano i 10 milijuna kuna ročnih pozajmica na rok do 2 tjedna uz kamatu od 1,3 posto. Ukupan promet na Tržištu novca dosegao je danas 69 milijuna kuna, a pritom je 40 milijuna kuna potražnje, unatoć za 200 milijuna kuna bogatijoj ponudi od ukupno prijavljene potražnje, ostalo nepodmireno zbog, već spomenutih, niskih kamatnih stopa. Prosječna kamatna stopa snižena je s 0,80 na 0,63 posto.