ZAGREB - Premijerka Jadranka Kosor najavila je danas desetak investicijskih projekata čija bi realizacija trebala početi u prvom tromjesečju ove godine. Vlada je krajem rujna prošle godine predstavila 30 velikih investicijskih projekata, vrijednih ukupno oko 14 milijardi eura, a dobar dio ih želi staviti na noge i pustiti ih u život u ovoj godini, kazala je Kosor na konferenciji za novinare. Najavila je kako se u prvom tromjesečju očekuje raspisivanje natječaja za hidroelektranu Ombla, investiciju vrijednu 125 milijuna eura. Pokrenut je i projekt Dubrovnik, izgradnje trafostanice u vrijednosti 70 milijuna eura. U prometu je izdvojila remont i sanaciju pruge Križevci-Koprivnica, vrijednosti veće od 198 milijuna kuna. U skladištenju nafte i naftnih derivata navela je projekte rekonstrukcije i dogradnje terminala Omišalj, vrijedan oko milijardu kuna, te drugu fazu terminala Sisak, vrijednosti 190 milijuna kuna. Najavila je i zakonske izmjene koje će omogućiti dodjelu koncesije za projekt Zračne luke Zagreb, vrijedan 1,5 milijardi kuna, a raspisivanje natječaja za koncesiju očekuje se u veljači. Vezano za Luku Rijeka najavila je da bi u prvom kvartalu trebao biti potpisan ugovor sa strateškim partnerom, globalnim terminal operaterom, a projekt je vrijednosti milijardu kuna. Očekuje se i potpisivanje ugovora za rekonstrukciju gata Vrulje (Šibenik), investicije od 12 milijuna eura, a u veljači početak radova i na novoj fazi dogradnje dubrovačke luke Gruž, vrijednosti 9 milijuna eura. Do kraja ožujka trebali bi biti gotovi natječaji za radove i ugovore o sufinanciranju projekata u vodoopskrbi i odvodnji otpadnih voda, ukupne vrijednosti 787 milijuna kuna. Do kraja siječnja najavila je novi model poticanja prodaje izgrađenih stanova.
ZAGREB - Hrvatska udruga sindikata (HUS) podnijela je Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti članka Zakona o obveznim odnosima kojim je propisana mogućnost ugovaranja tzv. valutne klauzule, priopćio je danas HUS. HUS smatra da su tim člankom povrijeđene ustavne odredbe o suverenitetu, jednakosti svih pred zakonom i obvezi države da potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana. Člankom 22. Zakona o obveznim odnosima dopušteno je određivanje vrijednosti ugovorne obveze u valuti Republike Hrvatske temeljem cijene zlata ili tečaja domaće valute u odnosu prema stranoj valuti, odnosno ugovaranje tzv. zlatnih ili, mnogo češćih, valutnih klauzula. Hrvatska nacionalna valuta je kuna, koja je jedino platežno sredstvo na području Hrvatske, pa kao takva predstavlja komponentu državnog suvereniteta. Budući da Ustav suverenitet Republike Hrvatske određuje neotuđivim, nedjeljivim i neprenosivim, HUS smatra da se ugovaranjem vrijednosti ugovorne obveze u stranoj valuti direktno krši Ustav. Primjena članka 22. najizraženija je u bankarskom poslovanju gdje su valutne klauzule postale neizostavan sadržaj općih uvjeta poslovanja pri dodjeli kredita građanima i pravnim osobama. Takva praksa ima za posljedicu izraženu nejednakost ugovornih strana, tvrdi HUS. Takva praksa ima za posljedicu i nejednak položaj banaka u odnosu na druge poduzetnike koji su u svom poslovanju izloženi znatno većim rizicima poslovanja.
ZAGREB - Stopa anketne nezaposlenosti u Hrvatskoj je u trećem tromjesečju prošle godine iznosila 11,5 posto, što je za 2,8 postotnih bodova viša stopa nego u istom razdoblju 2009. godine, pokazuje podaci Ankete o radnoj snazi koju je objavio Državni zavod za statistiku. DZS je u priopćenju za treće prošlogodišnje tromjesečje prvi put objavio i rezultate Ankete o radnoj snazi na razini triju statističkih regija. Po tim podacima, stopa nezaposlenosti bitno je ispod prosjeka Hrvatske u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj i iznosi 7,9 posto, dok u Jadranskoj Hrvatskoj iznosi 10,1 posto, a čak 18,2 posto u Središnjoj i Istočnoj Hrvatskoj. Prema Anketi o radnoj snazi, koja se temelji na metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO), u trećem je tromjesečju prošle godine u Hrvatskoj bila 201 tisuća nezaposlenih, što je 48 tisuća više nego u trećem tromjesečju 2009. Broj i stopa nezaposlenih prema Anketi o radnoj snazi bitno se razlikuju od administrativnih izvora. Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u trećem tromjesečju 2010. godine registrirano je 285 tisuća nezaposlenih, a stopa nezaposlenosti prema podacima administrativnih evidencija od 16,6 posto bitno je veća od stope anketne nezaposlenosti koja iznosi 11,5 posto. Po podacima iz Ankete, u trećem kvartalu 2010. u Hrvatskoj je bilo ukupno zaposleno milijun i 540 tisuća osoba.
ZAGREB - Projekt Fashion.hr industrija, koji za cilj ima oživjeti hrvatsku modnu industriju i povezati je sa hrvatskim dizajnerima, predstavljen je na današnjoj konferenciji za novinare. Direktor Fashion.hr koncepta i idejni začetnik projekta Vinko Filipić istaknuo je kako će dizajnerska imena (Ivica Klarić, Zoran Mrvoš, Igor Galaš, Robert Sever, Juraj Zigman i Anamarija Ricov) surađivati sa tvrtkama kao što su RIO Riječka industrija odjeće, MK Arena iz Pule, tvrtka San Peter, Bambi i Marli. Tržište treba kvalitetan, visokostilizirani i dostupan proizvod, brend koji će pronaći put do kupca, što se želi postići spomenutim projektom. Istaknuo je kako je projekt otvoren za sve domaće tvrtke i dizajnere. Dodao je i kako hrvatske tvornice imaju potrebne ljudske i tehničke resurse, no nedostaju im talentirani dizajneri. Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Vesna Trnokop Tanta istaknula je kako ovakvim projektima treba dati vjetar u leđa. U toj branši u zadnjih nekoliko godina izgubljeno je 4.000 radnih mjesta, danas ona zapošljava 21 tisuću radnika i potrebno je iskoristiti sve njene potencijale, kazala je naglasivši kako postoje tvrtke koje su prepoznatljive sa svojim brendom na hrvatskom tržištu, no opstaju samo oni koji su inovativni i kreativni.
ZAGREB - Od travnja ove godine cijene usluga vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja voda najvjerojatnije će porasti u većini gradova i općina, kažu u Hrvatskoj grupaciji vodovoda i kanalizacije, napominjući da to ovisi i o jedinicama lokalne samouprave i nadležnom ministarstvu. Početkom travnja na snagu stupa uredba o formiranju cijena vodnih usluga u skladu sa Zakonom o vodama i Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva, kojima se nalaže izdvajanje drugih djelatnosti iz vodno-komunalnih tvrtki, u skladu sa smjernicama Europske unije koje traže da cijene vodnih usluga moraju biti određene tako da pokriju troškove. Te ostale djelatnosti najčešće su građevinske, koje su vodno-komunalnim tvrtkama donosile dobit kojom su kompenzirani gubici u vodnoj djelatnosti. Očekuje se da bi od travnja, kad na snagu stupa uredba o formiranju cijena vodnih usluga, cijene za potrošače mogle porasti. Cijene će porasti više tamo gdje je udio prihoda vodno-komunalnih tvrtki od građevinskih i drugih djelatnosti izvan vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja bio veći i obrnuto. Koliko će građani plaćati opskrbu vodom, odvodnju i kanalizaciju ovisi i o jedinicama lokalne samouprave čija tijela daju suglasnost na korekciju cijena. Konačnu riječ ima Vijeće za vodne usluge pri Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva koje odobrava cjenike.
ŠIBENIK - NCP Remontno Brodogradilište Šibenik potpisao je ugovor o izgradnji još dva katamarana za norveškog naručitelja Nordic Aqua Boats AS, čime je potvrđen početak serijske proizvodnje ovih plovila u šibenskom brodogradilištu, izvijestili su danas iz tog brodogradilišta. Istom norveškom naručitelju NCP je nedavno isporučio prva dva radna katamarana, a novim ugovorom potpisanim početkom ovog tjedna nastavlja se njihova suradnja. Iz NCP-a navode i da u idućih pet godina planiraju izgradnju do 15 radnih brodova za tu norvešku tvrtku. Izgradnja novih katamarana počet će tijekom slijedećeg tjedna, dok se isporuka očekuje sredinom svibnja ove godine. Naručeni katamarani NAB CAT su dužine 13,5 metara, širine 7,5 metara s gazom od 2,5 metara. Riječ je o aluminijskim katamaranima koji se koriste za rad u ribogojilištima.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi danas su nastavljene jučer započete dobitonosne prodaje, a najveća gubitnica je dionica Ine, s padom cijene za više od 7 posto. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati u minusu 1,19 posto na 2.245 bodova, a Crobex10 1,49 posto na 1.224 boda. Redovni promet dionicama dosegnuo je 17 milijuna kuna, što je 9 milijuna manje nego jučer u to doba. Do podneva najtrgovanija je bila dionica HT-a, s prometom od 4,6 milijuna kuna i padom cijene za 1,17 posto, na 302,14 kuna. Slijedi dionica Ine s prometom od 3,8 milijuna kuna. Cijena joj je oštro korigirana naniže, za više od 7 posto, na 3.245 kuna. Milijunski promet do tada je još ostvaren i dionicom Čakovečkih mlinova, pri čemu joj cijena stagnira na 3.700 kuna. Korekcija cijena naniže danas je nastavljena i u građevinskom i u brodarskom sektoru.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na prethodnu tečajnu listu, oslabila prema euru za 0,04 posto. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnoj listi HNB-a je 7,393609 kuna. Kuna je oslabila i prema švicarskom franku, za 0,42 posto, a ojačala prema američkom dolaru za 0,11 posto i prema britanskoj funti, za 0,05 posto. Srednji tečaj franka na današnjoj tečajnoj listi HNB-a je 5,743947 kuna, dolara 5,480401 kunu, a funte 8,764354 kune.