MAINZ
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović u petak je u Mainzu, trećeg dana službenog posjeta Njemačkoj, sudjelovao u radu njemačko–hrvatskog gospodarskog foruma u organizaciji Industrijske i trgovinske komore Rheinhessen te je tom prilikom izrazio optimizam glede gospodarskog razvitka Hrvatske. "Ja vam prenosim poruku optimizma i kažem vam da je došlo do promjena u Hrvatskoj koja svoja vrata širom otvara sposobnima", rekao je Josipović obraćajući se 600-tinjak okupljenih na njemačko-hrvatskom gospodarskom forumu održanom u petak predvečer u Manzu. Hrvatski je predsjednik istodobno ustvrdio da je Hrvatska još daleko od gospodarskih uspjeha Njemačke, koja se uspješno izvukla iz gospodarske krize. Ispred zgrade komore Rheinhessena održan je i prosvjedni skup u organizaciji Hrvatske čiste stranke prava za Njemačku. Petnaestak prosvjednika s transparentima od predsjednika Josipovića tražilo je da se „ogradi od zločina koje su počinili partizani“ i „udbini agenti“. Prosvjedni skup osiguravao je veći broj policajaca. Prije toga Josipović se susreo i s bivšim njemačkim kancelarom Helmutom Kohlom.
ZAGREB
Bivši predsjednik hrvatske vlade Ivo Sanader, koji se nalazi u pritvoru u Austriji, izjavio je za list Salzburger Nachrichten u izdanju od subote da se osjeća progonjenim i da su mu ograničena prava. "Protiv mene i moje obitelji provodi se medijski lov na vještice i kampanja kojoj je cilj da mi se uništi ugled", izjavio je Sanader u intervjuu listu Salzburger Nachrichten od subote, čiji je dio objavljen u petak u internetskom izdanju lista. "Moja prava na obranu jako su ograničena jer su me mediji i političari unaprijed osudili", tvrdi Sanader, istodobno poručujući da će on i njegova obitelj iz toga izići "snažniji nego ikad ranije". Sanader odbacuje tvrdnje da je uhićen zbog zloporabe položaja i stvaranja zločinačke organizacije. "U nalogu za uhićenje predbacuje mi se stvaranje organizacije u svrhu počinjenja kaznenih djela. To je znatno blaže djelo. Ali i ta optužba je bez temelja, kao i druge protiv mene", tvrdi Sanader.
VATIKAN
Papa Benedikt XVI. zaželio je u petak da "društvo i državne institucije pronađu svoje duhovne i moralne korijene" dok Italiju potresa skandal Rubygate u koji je upleten šef vlade Silvio Berlusconi. "Pojavljuju se novi izazovi koji iziskuju novi susret Boga i čovjeka da društvo i državne institucije pronađu svoju dušu, njihove duhovne i moralne korijene", rekao je Benedikt XVI. u izravnoj aluziji na aferu Ruby, tijekom audijencije izaslanstva rimskih policajaca. Papa je također ocijenio da "sadašnje duboke promjene ponekad stvaraju osjećaj nesigurnosti, posebice zbog socijalne i gospodarske neizvjesnosti". Silvio Berlusconi, pogođen urušavanjem svoje većine, upleten je u novu seksualnu aferu, Rubygate, u kojoj ga tužiteljstvo Milana sumnjiči da je bio klijent maloljetne prostitutke Ruby podrijetlom iz Maroka te za zloporabu položaja.
ISTANBUL
Na sastanku s predstavnicima šest velikih sila u petak u Istanbulu Iran nije pokazao spremnost popustiti oko svog nuklearnog programa i poručio je da ne dolazi u obzir prekid obogaćivanja uranija, proces koji bi, kako Zapad strahuje, mogao voditi k razvoju atomskog oružja, javile su svjetske agencije. "Nećemo dopustiti nikakve razgovore o zamrzavanju ili prekidu obogaćivanja uranija", rekao je novinarima Abolfazl Zohrevand, pomoćnik Saida Džalilija, glavnog iranskog pregovarača. "O iranskim nuklearnim pravima ne može se razgovarati", rekao je Zohrevand, javlja Reuters. Iranska televizija izvijestila je iz Istanbula da se prvi krug razgovora održao u "pozitivnom ozračju".
LONDON
Bivši britanski premijer Tony Blair svjedočio je u petak pred istražnim povjerenstvom u Londonu o svojoj ulozi u ratu u Iraku, rekavši da je obećao podržati SAD gotovo godinu dana prije invazije 2003. Premda nije izravno potvrdio da je već početkom 2002. obećao američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu bezuvjetnu potporu, kao što su tvrdili njegovi kritičari, Blair je rekao da se uvijek slagao s Bushom da se treba poduzeti akcija protiv režima Sadama Huseina. "Ono što sam govorio predsjedniku Bushu bilo je vrlo jasno i jednostavno, možete računati na nas, bit ćemo uz vas u rješavanju tog problema", rekao je Blair pred povjerenstvom opisujući svoj razgovor s Bushom sredinom 2002. Oko 50 proturatnih aktivista okupilo se tijekom Blairova saslušanja ispred sjedišta povjerenstva, blizu zgrade britanskog parlamenta. Blair je pokušao umanjiti bijes članova obitelji 179 britanskih vojnika ubijenih u Iraku, dodatno potaknut njegovom izjavom na prvom pojavljivanju pred povjerenstvom da ne žali zbog invazije. "Duboko i iskreno žalim zbog gubitka života naših vojnika, vojnika iz drugih država, civila koji su pomogli iračkom narodu i samih Iračana", rekao je Blair na kraju saslušanja.
TIRANA
Dvoje ljudi poginulo je u petak u sukobima prosvjednika i policije pred uredom albanskog premijera Salija Berishe, tijekom prosvjeda kojim se tražila ostavka njegove vlade zbog korupcije. "Poginulo je dvoje civila. Ima naznaka da su upucani iz blizine iz revolvera malog kalibra. Bili su mrtvi kad su ih dovezli", rekao je Sami Koceku, kirurg u vojnoj bolnici u Tirani. Na pločniku se vide tragovi krvi, a policija je objavila da je ranjeno nekoliko policijskih dužnosnika. Pristaše Socijalističke stranke okupili su se pred Berishinim uredom bacajući na zgradu i na policiju kamenje, štapove i kišobrane. Policija je odgovorila suzavcem, gumenim mecima i vodenim topovima. Dim je sukljao iz zapaljenih automobila od kojih su neki bili policijski. Glavna gradska avenija bila je ispunjena prosvjednicima kojih se, prema očevicima, okupilo oko 20.000. Nakon tri sata sukoba policija je rastjerala okupljene i preuzela kontrolu nad avenijom.
SARAJEVO
Bivši časnik Armije Bosne i Hercegovine Šefik Alić osuđen je na deset godina zatvora zbog ratnog zločina počinjenog nad četvoricom zarobljenih pripadnika vojske pobunjenih Srba u Hrvatskoj, objavio je u petak Sud BiH. Alić, koji je tijekom rata obnašao dužnost pomoćnika zapovjednika 505. brigade Petog korpusa Armije BiH zaduženog za sigurnost, proglašen je krivim za sudjelovanje u zlostavljanju i ubojstvu ratnih vojnih zarobljenika. U obrazloženju presude se navodi kako je četvoricu pripadnika vojnih postrojba pobunjenih Srba iz Hrvatske, zarobljenih u kolovozu 1995. godine tijekom operacije „Oluja“, ubila osoba čije je ime Al Harbi Tewfik i koji je bio „neregularni vojnik“, a Alić iako odgovoran za sigurnost zarobljenika nije ništa učinio da ih zaštiti i spriječi njihovu likvidaciju.
RIO DE JANEIRO
Broj žrtava poplava i odrona zemlje prošli tjedan blizu Rija mogao bi biti veći od 1.000, prema posljednjim podacima koji su u petak navodili 759 mrtvih i 400 nestalih. Civilna zaštita i ministarstvo zdravstva potvrdili su taj broj stradalih. Najpogođeniji su gradovi Nova Friburgo s 365 žrtava i Teresopolis s 308. Vlasti Rija de Janeira navode da se 401 osoba vodi kao nestala. Blizu 14.000 ljudi je ostalo bez domova i sklonili su se u privremenim prihvatnim centrima ili kod obitelji. Većina žrtava je bila iznenađena u snu, nedugo nakon ponoći 12. siječnja. Sezonske kiše su bile obilnije u nekoliko sati od uobičajenih mjesečnih količina i pokrenule su odrone blata, lomile su stabla i odronile stijene, koje su brisale sve na svojoj putanji.
SARAJEVO
Iz vojarne oružanih snaga Bosne i Hercegovine u mjestu Draga kod Busovače u središnjoj Bosni ukradena je veća količina različitog streljiva i ručnih bombi, potvrdilo je u petak ministarstvo unutarnjih poslova županije Središnje Bosne. Glasnogovornik tog MUP-a Sefir Baručija potvrdio je kako je policija u četvrtak dobila obavijest o provali u vojarnu, počinjenoj u proteklih sedam dana, te da je o tome otvorena istraga koju zajednički provode policija i vojska. „Ukradena je veća količina streljiva, a što točno ne možemo potvrditi dok se istraga ne završi“, izjavio je Baručija.Lokalni mediji u BiH javili su ipak kako je ukradeno šest tisuća metaka promjera 7,2 milimetra, više od tisuću i 700 metaka promjera 7,65 milimetara te tisuću i 700 metaka promjera 9,3 milimetra kao i četrdeset ručnih bombi.
BEOGRAD
Sud u Beogradu u petak je osudio na zatvorske kazne devetoricu Albanaca, pripadnika “Gnjilanske skupine“, optuženih za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u kosovskom mjestu Gnjilanu i okolici, u drugoj polovici 1999. godine. Trojica pripadnika skupine osuđena su na 15 godina, četvorica na deset a dvojica na dvije godine zatvora. Oni su osuđeni za zločine u kojima je, prema presudi, ubijeno najmanje 80 osoba, najmanje 34 osobe se vode kao nestale, a najmanje 153 osoba je protupravno zatvoreno i mučeno, a zatim pušteno.
BEOGRAD
Politički ravnatelj srbijanskog ministarstva vanjskih poslova Borko Stefanović u petak je, na sjednici srbijanske vlade, službeno imenovan voditeljem državnog tima u razgovorima s Prištinom, javila je beogradska televizija B92. Gostujući na toj televiziji, Stefanović je izjavio kako će to prije svega biti razgovori koji će se poglavito ticati pitanja od životnog značaja za ljude na Kosovu, a koja su istodobno povezana s pitanjem statusa Kosova. "Naš nacionalni interes od početka je bio da dovedemo kosovske Albance natrag za pregovarački stol, što mi se čini da smo i uspjeli usvajanjem rezolucije u općoj skupštini Ujedinjenih naroda, i sada skupa sa Europskom unijom ulazimo u proces pregovora s Prištinom koji će se ticati svih otvorenih i neriješenih pitanja, kojih ima dosta“, izjavio je Stefanović.
ZURICH
Ured švicarskog tužitelja objavio je u petak da će bivši bankar Rudolf Elmer ostati u pritvoru preko vikenda, nakon što ga je policija ispitala ovoga tjedna zbog navodnog novog slučaja kršenja bankovne tajne. Elmera je policija privela u srijedu nakon što je ranije ovoga tjedna predao kompjutorske diskove WikiLeaksu. Elmer je dao naslutiti da diskovi sadrže podatke o najmanje 2.000 offshore računa. U odvojenom slučaju Elmer je u srijedu osuđen zbog kršenja bankovne tajne tako što je podatke o privatnim računima slao poreznim vlastima i zbog prijetnji zaposlenima u njegovoj bivšoj tvrtki Julius Baer. Elmer se žalio na presudu.
MOSTAR
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko nametnut će sljedećih dana odluku o privremenom financiranju Federacije BiH kako bi se izbjegao financijski kolaps u tome entitetu, jer se nije konstituirao Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, rekao je u petak u Mostaru predsjednik Doma naroda Parlamenta FBiH Stjepan Krešić. Govoreći na konferenciji za novinare Krešić je objasnio da je u dogovoru s Uredom visokog predstavnika (OHR) te političkih stranaka koje sudjeluju u radu parlamenta donio odluku da se ne sazove sjednica Doma naroda koji uz Zastupnički dom treba potvrditi odluku o financiranju. Do kraja siječnja istječe rok za donošenje odluke o privremenom tromjesečnom financiranju Federacije BiH.