MAINZ - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović doputovao je na kraju svog trodnevnog posjeta SR Njemačkoj u Mainz, gdje se sastao s premijerom savezne pokrajine Rheinlad-Pfalz (Porajnje-Falačka) Kurtom Beckom (Socijaldemokratska stranka Njemačke, SPD), a tom prilikom su još jednom istaknuti izvrsni odnosi između Hrvatske i Njemačke. "I ovaj susret danas u Mainzu pokazuje važnost i vrijednost velikog prijateljstva Njemačke i Hrvatske", rekao je hrvatski predsjednik nakon razgovora s premijerom Rheinland-Pfalza Beckom, na kojima je sudjelovao i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković. Josipović je rekao kako je sa svojim domaćinom govorio o pristupu Hrvatske Europskoj uniji ali prije svega o gospodarskim odnosima. "Vidjeli smo da se gospodarstvo ove savezne pokrajine vrlo dobro oporavilo od gospodarske krize i mislim da bi i mi u Hrvatskoj mogli iskoristiti ta iskustva", kazao je hrvatski predsjednik te je dodao kako se razgovaralo i o investicijama u hrvatsko gospodarstvo. On je pritom podsjetio i na gospodarski forum koji bi se u petak poslijepodne trebao održati u Mainzu i kojem će, uz ministre gospodarstva Njemačke i Hrvatske, Rainera Bruederlea i Đure Popijača, nazočiti i brojni gospodarstvenici iz obje zemlje. Kurt Beck je izrazio zadovoljstvo posjetom visokog izaslanstva iz Hrvatske i istaknuo važnost dobrih odnosa njegove savezne pokrajine i Hrvatske. Premijer Rheinland-Pfalza najavio je i suradnju Hrvatske i njegove savezne pokrajine na području zaštite granica. "Dogovorili smo se i o suradnji glede Schengenskog prostora i veću suradnju policije na tom planu", rekao je Beck. Josipović i Beck su se osvrnuli i na prosvjedni skup ispred Industrijske i trgovinske komore Rheinhessen, u organizaciji Hrvatske čiste stranke prava za Njemačku, koji se održavaju povodom posjeta hrvatskog predsjednika. Zasad je, kako je za Hinu izjavio glasnogovornik grada Mainza Ralf Peterhanwah, za ovaj prosvjedni skup prijavljeno 20 osoba. Beck je naglasio kako se ne radi o prosvjedima uperenim protiv hrvatskog predsjednika nego o skupu koji želi ukazati na to da se žrtve ne smiju zaboraviti. Hrvatski predsjednik je zaključio kako je pravo na prosvjed demokratsko pravo kako u Njemačkoj tako i u Hrvatskoj. Kako je najavljeno, na prosvjednom skupu će se od hrvatskog predsjednika tražiti da se ogradi od tzv. udbaških ubojstava.
BEOGRAD - Zamjenik srbijanskog tužitelja za ratne zločine i glasnogovornik tog tužiteljstva Bruno Vekarić potvrdio je u petak za Hinu da je Srbija podnijela zahtjev Bosni i Hercegovini (BiH) za izručenjem vukovarskog branitelja Tihomira Purde. Vekarić je istaknuo kako je Srbija u potpunosti ispunila dogovor iz Zagreba od proteklog tjedna, te da je dostavila popis o kojem je tada bilo riječi i da je čekala određeni rok, kako je dogovoreno s hrvatskim Državnim odvjetništvom, da se ono izjasni o Purdinu slučaju. Izrazivši nadu da će pravosudni organi BiH Purdu izručiti Srbiji, dodao je da srbijansko tužiteljstvo sa žaljenjem prihvaća odluku Županijskog državnog odvjetništva iz Osijeka koje nije prihvatilo Purdin predmet. "Ukoliko bude izručen Srbiji, mi pozivamo sve promatrače da gledaju taj proces koji će se odvijati kod nas. Isto tako jamčimo, kao i do sada, svim osumnjičenima da će imati fer postupak ovdje", istaknuo je Vekarić.
SARAJEVO - Srbija je, osim zahtjeva za produženje pritvora, u Sarajevo uputila i formalan zahtjev za izručenjem vukovarskog branitelja Tihomira Purde, potvrđeno je u petak Hini na Sudu BiH koji još nije iz Beograda dobio popratnu dokumentaciju koja je nužna kako bi se odlučivalo o srbijanskom zahtjevu za izručenjem. "Srbija je u četvrtak kasno poslijepodne posredstvom Ministarstva pravosuđa BiH uputila zahtjev za Purdino izručenje", kazala je Hini glasnogovornica Suda BiH Selma Hadžić. Sud BiH još nije dobio propratnu dokumentaciju koja je nužna kako bi se odlučivalo o srbijanskom zahtjevu. Saslušanje vukovarskog branitelja Tihomira Purde, koje u petak trebalo biti obavljeno pred Tužiteljstvom Bosne i Hercegovine, otkazano je na zahtjev obrane koja je istodobno najavila kako će uložiti žalbu na odluku Suda BiH da se Purdi produži ekstradicijski pritvor, izjavila je novinarima u Sarajevu odvjetnica Ana Primorac iz odvjetničkog ureda Josipa Muselimovića. Također je potvrdila kako je Purda tijekom dana iz pritvora u Zenici, gdje se nalazi od 5. siječnja, doveden u Sarajevo kako bi na zahtjev Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH) dao iskaz po optužbama za ratni zločin kojima ga tereti Srbija, no obrana se usprotivila davanju takvog iskaza s obzirom na odluku hrvatskog pravosuđa da neće tražiti Purdino izručenje jer ne postoje osnove za njegov kazneni progon. DORH je na svojoj internetskoj stranici u četvrtak izvijestio da je nakon provedenih izvida i istražnih radnji utvrđeno kako nema osnova za poduzimanje kaznenog postupka protiv Purde, hrvatskog branitelja uhićenog 5. siječnja na granici Hrvatske s BiH na temelju srbijanske tjeralice. Kako ne postoje zakonske osnove za poduzimanje kaznenog progona u Republici Hrvatskoj tako Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku neće tražiti izručenje Tihomira Purde o čemu je uz dostavljanje rezultata provedenih izvida i istražnih radnji obaviješteno Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije, izvijestio je DORH.
ZAGREB - Hrvatskom veleposlaniku u Sloveniji Svjetlanu Berkoviću u petak je uručena prosvjedna nota Republike Slovenije vezana uz novi pravilnik o granicama u ribolovnom moru Republike Hrvatske, saznaje u petak Hina u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija. Hrvatskom veleposlaniku uručena je slovenska prosvjedna nota, doznaje se u MVPEI-u te ističe da je dogovorom hrvatske premijerke Jadranke Kosor i predsjednika slovenske vlade Boruta Pahora, te sporazumom o arbitraži, određeno da niti jednim dokumentom i postupkom poduzetim jednostrano od bilo koje strane, nakon 25. lipnja 1991. godine, neće biti pridan pravni značaj pri izvršavanju zadaća Arbitražnog suda, niti će takav dokument ili postupak obvezivati bilo koju stranu u sporu te ni na koji način ne može prejudicirati odluke. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja već je izvijestilo javnost da se novim pravilnikom ne prejudicira granica, dodaju u MVPEI-u. Predsjednik slovenske vlade Borut Pahor izjavio je u četvrtak da hrvatski pravilnik o granicama ribolovnih područja "nema pravnog učinka" na arbitražni postupak kojim će biti riješen hrvatsko-slovenski granični prijepor, ali da je ipak riječ o jednostranom koraku zbog kojega će Slovenija u petak poslati službenu prosvjednu notu.
ZAGREB/MOSKVA - Afganistanski predsjednik Hamid Karzai, koji boravi u posjetu Rusiji, sastao se u petak sa svojim domaćinom, ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom s kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima, a iskoristio je prigodu i da ga pozove u posjet Afganistanu. "Želio bih pozvati predsjednika (Medvedeva) u službeni posjet Afganistanu. Bit će nam jako drago i velika čast primiti vas u Afganistanu", rekao je Karzai na konferenciji za novinare nakon razgovora s Medvedevom u Kremlju, a njegov domaćin je poziv sa zadovoljstvom prihvatio. Medvedev je rekao da je Rusija spremna pružiti potporu Afganistanu u preuzimanju odgovornosti za sigurnost zemlje. "Računamo na to da će Afganistan moći svojim snagama održavati sigurnost i neovisnost zemlje, a Rusija mu je u tome spremna pružiti punu potporu", istaknuo je. Nakon razgovora ruskog i afganistanskog predsjednika potpisan je sporazum između dviju vlada o trgovinsko-gospodarskoj suradnji. Karzai je obećao u petak da će unaprijediti gospodarske veze s Rusijom izjavivši da je Moskva "važan partner". "Rusija je velika politička, gospodarska i vojna sila. Proteklih godina naši su bilateralni odnosi značajno ojačali", rekao je Karzai pred studentima Diplomatske akademije u Moskvi. "Rusiju vidimo kao svog susjeda i važnog partnera i želimo razvijati dobre odnose s njom", kazao je. Istaknuo je da je Rusija također važan partner u naporima Afganistana za suzbijanje trgovine drogom. Bivši SSSR ratovao je u Afganistanu od prosinca 1979. do veljače 1989. godine, a u tim sukobima život je izgubilo oko 15.000 ruskih vojnika a 55.000 je ranjeno, dok se procjene žrtava među mudžahedinima i civilnim stanovništvom Afganistana penju i do milijun mrtvih.
PARIZ - Čelnik Al-Kaide Osama bin Laden povezao je oslobađanje francuskih talaca s francuskim povlačenjem iz Afganistana i upozorio da će stajalište predsjednika Nicolasa Sarkozyja "skupo stajati Francusku", prema audio snimci koju je u petak objavila Al-Džazira. To je druga poruka Bin Ladena u kojoj prijeti Francuskoj u posljednja tri mjeseca. "Ponavljamo vam istu poruku. Oslobađanje vaših zatočenika iz ruku naše braće povezano je s povlačenjem vaših vojnika iz naše zemlje", govori u toj poruci glas kojeg katarska tv Al-Džazira pripisuje bin Ladenu. "Francuska je odlučna nastaviti svoju misiju u Afganistanu", navelo je u petak ministarstvo vanjskih poslova na pitanje o poruci koju se pripisuje Osami bin Ladenu. "Odlučni smo nastaviti našu akciju u korist afganistanskog naroda, uz pomoć saveznika", rekao je glasnogovornik ministarstva Bernard Valero, preciziravši da traje provjera autentičnosti audio poruke šefa Al-Kaide koju je u petak objavila Al-Džazira. Dvoje francuskih novinara Stephane Taponier i Herve Ghesquiere, koji rade za državnu tv France 3, otela je talibanska skupina 30. prosinca 2009. istočno od Kabula, kao i njihovo troje afganistanskih pratitelja. Uz to pet Francuza i jedan državljanin Madagaskara i jedan Togoanac su zatočeni u Maliju nakon što su oteti u Nigeru sredinom rujna prošle godine.
JUBA - Gotovo 99 posto stanovnika južnog Sudana glasovalo je na referendumu za odcjepljenje od ostatka zemlje, pokazuju prvi službeni nepotpuni podaci koje je u petak objavilo izborno povjerenstvo. Ti rezultati potvrđuju očekivanja da će pristaše odcjepljenja južnog dijela Sudana odnijeti uvjerljivu pobjedu. Ovaj referendum je vrhunac mirovnog sporazuma iz 2005. kojim su okončana desetljeća građanskog rata. Konačni službeni rezultati očekuju se u veljači. Na internetskoj stranici povjerenstva za referendum o južnom Sudanu (http://southernsudan2011.com/)objavljeno je da je 98.6 posto glasovalo za odcjepljenje, s tim da je prebrojano više od 80 posto glasova na jugu i 100 posto u drugim područjima. Djelatnici povjerenstva potvrdili su autentičnost internetske stranice i objavljenih podataka.
ZAGREB/MINSK - Bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko prisegnuo je u petak za predsjednika na ceremoniji u središtu Minska koju su bojkotirali veleposlanici zapadnih zemalja, javljaju svjetske novinske agencije. Lukašenko je na izborima 19. prosinca, koje su međunarodni promatrači i oporba nazvali namještenima, osvojio četvrti predsjednički mandat za redom. Minsk je odbacio sve kritike izbora nakon kojih su slijedili masovni prosvjedi na kojima su uhićene stotine ljudi. Veleposlanici zapadnih zemalja pozvali su na oslobađanje oporbenih čelnika i aktivista uhićenih na prosvjedima. "Voljom naroda Bjelorusije, Aleksander Lukašenko je izabran za predsjednika Bjelorusije", izjavila je predsjedavajuća izbornog povjerenstva Lidija Jermošina. "Birači su donijeli tu odluku... na slobodnim i demokratskim izborima", istaknula je ona prije Lukašenkove prisege. Lukašenko vlada tom bivšom sovjetskom republikom od 1994. godine u autokratskom stilu pa ga je administracija bivšeg američkog predsjednika Georgea W. Busha nazvala posljednjim europskim diktatorom. Zastupnici Europskog parlamenta pozvali su u četvrtak vlade EU-a da nametnu sankcije Lukašenku kako bi ga prisilile na oslobađanje političkih zatvorenika.
GAZA - Francuska poziva na "prekid" blokade Pojasa Gaze "u ime vrednota slobode i digniteta", izjavila je u petak francuska ministrica vanjskih poslova Michele Alliot-Marie u prvom posjetu palestinskom teritoriju. "Blokada Gaze uzrokuje siromaštvo i hrani nasilje. U ime slobode i digniteta koje dijelimo, Francuska poziva Izrael da je prekine", izjavila je Alliot-Marie u govoru u Francuskom kulturnom centru u Gazi. "Francuska neće napustiti Gazu, Francuska se angažira oko mira i razvoja Palestine", dodala je ona.
LONDON - Direktor ureda za odnose s javnošću britanskog premijera Andy Coulson u petak je dao ostavku, nakon što su tužitelji nastavili s istragom oko ilegalnog prisluškivanja telefona u tabloidu u vrijeme kada je on bio urednik. Coulsonova ostavka vjerojatno će nanijeti štetu premijeru Davidu Cameronu, budući da je Coulson pripadao uskom krugu bliskih suradnika britanskog premijera. "Potvrđujemo da je Andy Coulson dao ostavku", kazao je glasnogovornik Cameronova ureda. "Stvarno mi je žao da je Andy Coulson odlučio dati ostavku", rekao je u objavljenom priopćenju Cameron. Coulson je imenovan direktorom Cameronova ureda za odnose s javnošću nakon što je napustio mjesto urednika tabloida "News of the World" 2007., kada je jedan od novinara lista bio uhićen zbog tajnog prisluškivanja telefona jednog od djelatnika britanske kraljevske obitelji. Coulson je negirao da je znao za ta prisluškivanja, a policija je prošli mjesec objavila da nema dovoljno dokaza da Coulsona tereti za bilo koji zločin. Međutim, britanski tužitelji prošli su tjedan objavili da će ponovno proučiti sav policijski materijal vezan uz ovaj slučaj.
BRUXELLES - Između 10 i 30 tisuća ljudi očekuje se u nedjelju na ulicama Bruxellesa kako bi prosvjedovali što Belgija već 221 dan od parlamentarnih izbora nema vladu. Inicijativu za demonstracije pod engleskim nazivom "Shame" (sramota) pokrenula je skupina studenata s flamanskog Slobodnog sveučilišta Bruxelles. Na društvenoj mreži Facebook već je preko 20.000 ljudi najavilo sudjelovanje na demonstracijama. Organizatori skupa ističu da su politički potpuno neutralni i jedino što žele jest formiranje vlade u Belgiji. Belgija je već oborila europski rekord najduže političke krize koji je držala Nizozemska, zemlja kojoj je 1977. trebalo 208 dana za formiranje nove vlade. Ako Belgija ne bude imala vladu do 30. ožujka, preuzet će neslavni svjetski rekord od Iraka kojemu je 2009. trebalo 289 dana za formiranje kabineta, što je posve moguće jer se izlaz iz krize te jezično podijeljene zemlje ne nazire. Izbori su u Belgiji bili održani 13. lipnja 2010., a u drugoj polovici prošle godine Belgija je s vladom, kojoj je davno istekao mandat, uspješno odradila predsjedanje EU-om. Na tim izborima najviše je glasova dobila stranka koja se zauzima za nestanak Belgije - Novi flamanski savez (NVA). NVA, koja traži postupno razdruživanje Belgije, dobila je najviše glasova u sjevernoj belgijskoj regiji Flandriji u kojoj živi šest od 10,5 milijuna belgijskih stanovnika. Na frankofonoj strani, u Valoniji i u bruxellskoj regiji, najviše glasova osvojila je Socijalistička stranka (PS). Svi dosadašnji pokušaji formiranja savezne vlade nisu daleko odmakli, jer se flamanske i valonske stranke ne mogu dogovoriti oko budućnosti zemlje.