ZAGREB - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u prosincu prošle godine pala i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, a ukupno je u prošloj godini u odnosu na 2009. pala za 1,5 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku. Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u prosincu prošle godine u usporedbi sa studenim pala je za 1,0 posto, a kalendarski prilagođeni podaci na godišnjoj razini pokazuju pad proizvodnje u prosincu prošle u odnosu na prosinac 2009. godine za 0,6 posto. Prema kalendarski prilagođenim podacima, pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježi se u proizvodnji kapitalnih proizvoda, za 5,2 posto, a smanjena je i proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 3,7 posto, i intermedijarnih proizvoda, za 3,0 posto. Proizvodnja pak netrajnih proizvoda za široku potrošnju u prosincu prošle godine ostala je na razini iz prosinca 2009. godine, a rast proizvodnje na godišnjoj razini bilježi se kod energije, za 7,5 posto. Statistički podaci za dvanaest mjeseci prošle godine u odnosu na razdoblje siječanj-prosinac 2009. godine pokazuju pad proizvodnje intermedijarnih proizvoda za 6,4 posto, kapitalnih proizvoda za 2,2 posto i trajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,2 posto. U prošloj je godini u odnosu na 2009. godini porasla proizvodnja netrajnih proizvoda za 1,8 posto i energije za 2,5 posto.
ZAGREB - Stopa registrirane nezaposlenosti za prosinac prošle godine u Hrvatskoj je iznosila 18,8 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku. To je za 0,5 postotnih bodova veća stopa nego za prošlogodišnji studeni kada je iznosila 18,3 posto. Na godišnjoj je razini pak stopa registrirane nezaposlenosti za prošlogodišnji prosinac za 2,1 postotni bod veća nego za isti mjesec 2009. godine kada je iznosila 16,7 posto. Viša stopa registrirane nezaposlenosti od one za prosinac prošle godine, od 18,8 posto, zadnji je put zabilježena u ožujku 2005. godine kada je iznosila 19,2 posto. Potkraj prosinca 2010. u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 319.845 nezaposlenih, što je za 7.495 osoba ili za 2,4 posto više nego u prethodnome mjesecu, a za 28.300 osoba ili 9,7 posto više nego u prosincu 2009.
ZAGREB - Glavni izvor za financiranje projekata na HŽ-u, poput remonta i sanacije pruge Križevci-Koprivnica, bit će fondovi Europske unije (EU), najavio je danas ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta. Među investicijskim projektima koje je jučer najavila premijerka Jadranka Kosor spomenuta je i obnova pruge Križevci-Koprivnica, vrijednosti veće od 198 milijuna kuna, a s obzirom da se svake godine smanjuju subvencije HŽ-u iz državnog proračuna, sredstva za to nastojat će se privući iz strukturnih fondova EU, pojasnio je Kalmeta na današnjem predstavljanju projekta mirenja u rješavanju individualnih radnih sporova. Jučerašnja premijerkina najava projekata početak je Vladinog sustavnog bavljenja investicijama, što je dobro jer smo dosad u tome imali puno opstrukcija i problema, ocijenio je predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak. Vlada neće biti investitor niti kod jednog od tih projekata, to će biti javna poduzeća, neki oblik javno-privatnog partnerstva ili privatne investicije, kazao je Kuštrak. Radi se o projektima koji će dugo trajati, smatra Kuštrak i podsjeća na projekt autoceste Zagreb - Split koji su provele dvije različite Vlade. To je korisno za Hrvatsku, neovisno o tome što se radi o predizbornoj godini, naglasio je Kuštrak dodavši kako su kod nas od četiri godine čak tri predizborne, pa se po toj logici nikada ništa ne bi napravilo.
ZAGREB - Vladinu najavu da do kraja ožujka starta desetak investicijskih projekata vrijednih stotine milijuna eura Savez samostalnih sindikata Hrvatske ocijenio je danas predizbornom pričom koja nije potkrijepljena bilo kakvim argumentima. Odakle osiromašenoj i pokradenoj hrvatskoj državi šest milijardi kuna, kad 2009. godine nije imala 200 milijuna kuna za projekt skraćivanja radnoga vremena kako bi se spasila radna mjesta, pita SSSH u priopćenju. Kako shvatiti ozbiljnost najavljenih investicijskih projekata, kada država nema novaca za isplatu minimalnih plaća radnicima u tvrtkama u državnome vlasništvu, dodaju sindikalci. Hrvatska se guši u sve većoj nezaposlenosti, nelikvidnosti i porastu sive ekonomije. SSSH će podržati realizaciju svakog projekta, ali samo ako ga izvodi hrvatska tvrtka s hrvatskim radnicima, a protivi se prodaji Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda, posebice restrukturiranju ili privatizaciji po modelu Plive ili Ine. Dopredsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak izjavio je pak kako "želi vjerovati da će se veći dio Vladinih najava ostvariti", bez obzira što neke dosadašnje najave nisu završile uspješno. Problem velike nezaposlenosti može se rješavati jedino pokretanjem novih investicija, pa mi je drago što se Vlada konačno fokusirala na taj problem, kaže Mučnjak.
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za studeni prošle godine iznosila je 5.584 kune, pokazuju prvi podaci koje je danas objavio Državni zavod za statistiku. Na mjesečnoj razini, u odnosu na prosječnu neto plaću za prošlogodišnji listopad, koja je iznosila 5.351 kunu, prosječna neto plaća za studeni bila je nominalno veća za 4,3 posto ili za 233 kune. Za pretpostaviti je da su na to utjecale i isplate božićnica. Usporedba podataka o prosječnoj neto plaći za prošlogodišnji studeni s podacima za isti mjesec 2009. godine pokazuje da je neto plaća za jedanaesti mjesec prošle godine bila nominalno veća za 3,7 posto ili za 199 kuna. Pritom treba imati u vidu da je na neto plaće u studenom 2009. utjecao krizni porez.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi i danas prevladava pozitivni cjenovni trend, pri čemu su najveće dobitnice dionice Luke Rijeka te Uljanik plovidbe, tvrtke koja je otvorila objavu poslovnih rezultata domaćih kompanija za prošlu godinu. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati u plusu 0,33 posto, na 2.285 bodova, a Crobex10 0,64 posto, na 1.254 boda. Redovni promet dionicama iznosio je nešto manje od 12 milijuna kuna. Dionicom Ine do 12,00 sati ostvareno je 3,5 milijuna kuna prometa, a cijena joj je ojačala 2,7 posto, na 3.456 kuna. Slijedi dionica HT-a, s prometom od 1,8 milijuna kuna, i porastom cijene za 0,52 posto, na 304,18 kuna. Dionicom Atlantic grupe ostvareno je 1,16 milijuna kuna prometa, a cijena joj je u blagom minusu, za 0,37 posto, i iznosi 800 kuna. Među milijunaše uvrstila se i dionica Uljanik plovidbe. Njezina cijena skočila je 5,8 posto, na 632,5 kuna. Najveći skok cijene među likvidnijim izdanjima ostvarila je dionica Luke Rijeka, i to za više od 9 posto, na 204 kune, uz promet od oko 600.000 kuna. Vezano za Luku Rijeka jučer je premijerka Jadranka Kosor najavila je da bi u prvom kvartalu trebao biti potpisan ugovor sa strateškim partnerom, globalnim terminal operaterom, a projekt je vrijednosti milijardu kuna.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke ojačala prema euru za 0,07 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu, a za 0,17 posto prema tečajnici od prošloga petka. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,388392 kune. Na vrijednosti su prema kuni na tjednoj razini oslabile i ostale promatrane inozemna valute. Američki je dolar oslabio prema kuni na tjednoj razini za 1,32 posto, vrijednost švicarskog franka pala je 1,18 posto, a tečaj britanske funte niži je za 0,91 posto. U odnosu na jučerašnju tečajnicu HNB-a kuna je ojačala prema franku za 1,42 posto, prema funti za 0,89 posto i prema dolaru za 0,39 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,458731 kunu, franka 5,662037 kuna i funte 8,686095 kuna.