ZAGREB - Sustav minimalne plaće u Hrvatskoj dosad je dobro funkcionirao, ali vrijeme je za razmišljanje o nekim promjenama kako bi se sustav prilagodio gospodarskoj situaciji, zaključeno je na današnjoj sjednici Gospodarskog savjeta Predsjednika Republike. Hrvatski sustav minimalne plaće reguliran je zakonom, a u vrijeme kada naše gospodarstvo nije stabilno treba na vrijeme pristupiti mogućim promjenama kako se ne bi dogodilo da minimalne plaće postanu premale ili da guše određeni sektor i vode do zatvaranja radnih mjesta, istaknuo je nakon sjednice predsjednik Republike Ivo Josipović. Naglasio je kako o tom pitanju treba voditi socijalni dijalog, pa će istu temu otvoriti na sjednici svojega Vijeća za socijalnu pravednost, da bi se o tome izjasnili i sindikati. Josipović je upozorio da, nažalost, kod nas postoji manja plaća i od minimalne, a iznosi nula kuna. Nedopustivo je da ljudi rade, a ne primaju plaće, naglasio je Predsjednik rekavši kako država predugo dopušta kršenje zakona, neplaćanje poreza i doprinosa, nelegalno isplaćivanje plaća i rad na crno. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta ocijenio je da trenutna minimalna plaća u bruto iznosu od 2814 kuna sprečava pojavu neprihvatljivo niskih plaća u određenim sektorima, ali ubuduće treba biti izuzetno pažljiv kod usklađivanja njezina iznosa jer trenutni zakon nije dovoljno precizan i jasan, što bi moglo izazvati tenzije među socijalnim partnerima.
ZAGREB - U Hrvatskoj će nezaposlenost nastaviti rasti i idućih mjeseci, a lako je moguće da će u veljači ili ožujku na Zavodu za zapošljavanje biti evidentirano između 340.000 i 350.000 osoba, ocijenio je danas Danijel Nestić s Ekonomskog instituta. Očekujemo da ova godina neće donijeti promjene u trendu rasta nezaposlenosti, već će se stanje poboljšati tek 2012. godine, izjavio je Nestić novinarima nakon sjednice Gospodarskog savjeta Predsjednika Republike. Stanje na tržištu rada u pravilu kasni za kretanjima u gospodarstvu - u trenutku kada raste realni sektor to se neće odmah reflektirati na veće zapošljavanje, a trenutno su svi pokazatelji nepovoljni, pojasnio je Nestić najnovije podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o gotovo 320.000 nezaposlenih krajem prosinca. Prvenstveni uzrok visoke nezaposlenosti je recesija, međutim dio problema povezan je i s regulativom na tržištu rada, odnosno relativno nefleksibilnim radnim zakonodavstvom, smatra Nestić.
ZAGREB - Prodaja dionica i poslovnih udjela Hrvatskih voda u 29 trgovačkih društvava vodnog gospodarstva nije prodaja tog javnog poduzeća niti vode kao resursa već korak kojim se izbjegava sukob interesa i ispunjava odluka Vlade da državni imatelji do 25 posto udjela u te udjele prodaju, ističu u Hrvatskim vodama. Hrvatske vode su sredinom prosinca prošle godine raspisale natječaje za prodaju poslovnih udjeli u osam društava s ograničenom odgovornošću i dionica u 21 dioničkom društvu (u svim imaju i prodavali su oko 15 posto udjela), a rok za dostavu ponuda istekao je danas i za većinu tvrtki, kako se doznaje, stigle su ponude. Na prodaju nisu bile dionice ili udjeli Hrvatskih voda, niti voda kao resurs, već se prodaju udjeli i dionice u vodnogospodarskim trgovačkim društvima – građevinskim tvrtkama, rekao je za Hinu član Povjerenstva za prodaju i voditelj Službe vrijednosnih papira u Hrvatskim vodama Tomislav Madžar. "Riječ je o građevinskim trgovačkim društvima niskogradnje koja za Hrvatske vode obavljaju poslove održavanja vodotoka i javnoga vodnog dobra", kaže Madžar komentirajući medijska nagađanja da se radi o prodaji Hrvatskih voda. Ta su društva prije Zakona o vodama 1995. godine imala status javnih vodoprivrednih poduzeća, a u njihovom je privatizaciji 50 posto temeljnog kapitala prodano zaposlenima i ranije zaposlenima uz popust i odgođeno plaćanje, Hrvatskim vodama preneseno 15 posto, županije su zadržale 20 do 26 posto temeljnog kapitala, a 9 do 15 posto županije su prodale na javnoj dražbi bez popusta. Upravno vijeće Hrvatskih voda je u prosincu odlučilo prodati dionice/udjele u tim tvrtkama, a glavni razlozi su izbjegavanje sukoba interesa između javnog statusa Hrvatskih voda kao naručitelja i privatno-pravnog statusa kao udjeličara odnosno dioničara u potencijalnim ponuditeljima koji se javljaju Hrvatskim vodama u postupcima javne nabave, objašnjava Madžar. Prihod od prodaje koji se, po Madžarovim riječima, očekuje u iznosu od oko 47 milijuna kuna, najvećim dijelom bit će upotrebljen za unapređenje obrane od poplava.
ZAGREB - Najnovije poskupljenje goriva ne bi trebalo utjecati na povećanje cijena prijevoza roba i putnika, rekao je danas Hini predsjednik Udruge cestovnih prijevoznika Marijan Banelli napominjući da kamioni, tegljači, autobusi i druga gospodarska cestovna vozila kao pogonsko gorivo u 99 posto slučajeva koriste dizel. Banelli smatra da povećanje cijene benzina ne bi trebalo biti ni argument za povećanje cijena proizvoda i usluga. U Žitozajednici također ističu kako povećanje cijene benzina neće utjecati na rast cijena pekarskih proizvoda jer vozila za transport koriste dizel, a u proizvodnji se upotrebljavaju plin ili struja. Sindikati pak smatraju da Vlada treba hitno odgovoriti na poskupljenje goriva smanjivanjem trošarina na naftne derivate ali i vraćanjem PDV-a na 22 posto, koliko je iznosio prije uvođenja tzv. harača (kriznog poreza). Pokazuje se da su euforične najave vladajućih o početku izlaska iz krize, na temelju nekih statističkih pokazatelja, u raskoraku sa stvarnim životom, a stvarni život je poskupljenje goriva i daljnji rast nezaposlenosti, poručio je predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever ocjenjuje da poskupljenje goriva ne bi smjelo dovesti do lančanog rasta drugih cijena.
ZAGREB - Susret hrvatskih i srpskih građevinskih tvrtki planiran je za zadnji tjedan veljače u Beogradu, a cilj susreta je odrediti modalitete zajedničkog nastupa na trećim tržištima, najavio je danas direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo Hrvatske gospodarske komore Rudolf Rom. Planira se da u Beograd ide petnaestak predstavnika hrvatskih građevinskih tvrtki i industrije građevinskog materijala, koji će pokušati sa srpskim partnerima dogovoriti načine zajedničke suradnje kako u regiji tako i na stranim tržištima, kazao je Rom. O susretu predstavnika 30-ak hrvatskih i srpskih tvrtki iz područja graditeljstva pišu danas i neki srpski mediji koji kao potencijalna tržišta spominju Libiju, Alžir, Iran, Rusiju i bivše sovjetske republike, a špekuliraju i o mogućnosti da hrvatski i srpski građevinari u Libiji i Alžiru sudjeluju u poslovima vrijednim i oko 1,5 milijardi dolara. Mediji prenose i izjavu sekretara Udruženja za građevinarstvo u Privrednoj komori Srbije Gorana Rodića da bi srpske i hrvatske tvrtke zajedničkim bi nastupom lakše došle do bankarskih garancija i referenci za dobivanje velikih poslova.
ZAGREB - Zaračunata bruto premija 25 društava za osiguranje u prošloj je iznosila 9,24 milijarde kuna, što je 1,8 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2009. godine, kumulativni su podaci Hrvatskog ureda za osiguranje. U skupini neživotnih osiguranja zaračunata je bruto premija u iznosu od 6,78 milijardi kuna ili 2 posto manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Skupina životnih osiguranja bilježi pad od 1,3 posto sa zaračunatom bruto premijom od oko 2,46 milijardi kuna. Po podacima HUO-a, udio neživotnih osiguranja u ukupnoj zaračunatoj premiji u prošloj je godini iznosio 73,41 posto, dok je u prethodnom razdoblju taj udio bio 73,55 posto, a životna osiguranja u ukupnoj premiji sudjeluje sa 26,59 posto (u prethodnom razdoblju 26,45 posto). Najzastupljenija vrsta neživotnih osiguranja je i dalje osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunatom bruto premijom od 2,8 milijardi kuna, što je pad za 1,1 posto u odnosu na godinu prije.
ZAGREB - Vrijednost dioničkog indeksa Zagrebačke burze Crobex danas je porasla za 1,56 posto, na 2.232,54 boda, što je najviša razina Crobexa od 23. listopada 2009. godine. Rast od 1,29 posto ostvario je i Crobex10 koji je trgovanje završio na 1.217,72 boda. Redovni promet Zagrebačke burze danas je iznosio 94,7 milijuna kuna, a gotovo polovica tog prometa, odnosno 46,4 milijuna kuna ostvareno je trgovanjem dionicama Ine. Protrgovano je ukupno 14.316 dionica Ine, a cijena im je pala za 0,61 posto, na 3.240 kuna. Promete veće od milijun kuna imalo je još 14 dionica i gotovo su sve zabilježile rast cijene, dok je iznimka dionica Atlantic grupe kojoj je cijena pala za 0,59 posto. Nakon Ine, po prometu slijedi Dalekovod čijih je dionica protrgovano za 6,9 milijuna kuna, a cijena im je porasla za 2,87 posto, na 294,31 kunu. Promet dionicom HT-a iznosio je 5,98 milijuna kuna, a dionica HT-a trgovanje je završila s rastom cijene za 0,45 posto, na 296,32 kune. Cijena dionice Ingre povećana je za 7,14 posto, uz promet od 5,89 milijuna kuna. Dionica Belja protrgovano je za 3,4 milijuna kuna, a cijena im je porasla za 4,26 posto. Više od dva milijuna kuna imale su dionice Atlantske plovidbe i povlaštena dionica Adris grupe, a obje bilježe i rast cijene, dionica Atlantske za 4,96 posto, a Adrisa za 1,09 posto. Najveći porast cijene među trgovanijim dionicama imala je dionica Dom Holdinga, za 18,55 posto.
ZAGREB - Na Tržištu novca zabilježen je danas, posljednjeg dana održavanja obvezne pričuve,oštar pad potražnje za kratkoročnim pozajmicama. Danas je prijavljeno 64,1 milijun kuna potražnje, što je 66 posto manje nego jučer. Istodobno, ponuda je dosegnula 204,1 milijun kuna i bila je oko 2 posto manja. Sav promet odnosio se na prekonoćne pozajmice, kojih je plasirano 24,1 milijun kuna, uz kamatnu stopu od 0,43 posto, što je 0,12 postotnih bodova manje nego jučer.