BERLIN - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović razgovarao je u četvrtak u Berlinu s njemačkim predsjednikom Christianom Wulffom, pri čemu su zaključili kako su hrvatsko–njemački odnosi izvrsni te kako Njemačka podržava reforme koje Hrvatska poduzima u sklopu procesa približavanja Europskoj uniji. „Hrvatska i Njemačka prijatelji su i partneri na mnogim područjima u Europi, a kad pomislim na našu suradnju u Afganistanu tada mislim i šire“, rekao je njemački predsjednik Christian Wulff nakon susreta s Josipovićem. Njemački je predsjednik posebice pohvalio reforme koje Hrvatska provodi kako bi stvorila standarde za ulazak u Europsku uniju. "Njemačka izuzetno cijeni velike napore koje Hrvatska čini kako bi se približila Europskoj uniji. Ovo ogromno zalaganje zaslužuje svaku podršku i mi Hrvatskoj želimo mnogo uspjeha u tim naporima i želimo da se taj proces završi što prije“, rekao je Wulff. Njemački predsjednik je istaknuo i napore koje predsjednik Republike Hrvatske čini u procesu pomirenja u okružju. „Mi prije svega cijenimo zalaganje predjednika Josipovića u procesu pomirenja sa susjednim zemljama, posebice Srbijom“, zaključio je Wulff i dodao kako se Zagreb u potpunosti može osloniti na pomoć Njemačke u ovom procesu. Wulff je istaknuo i 200.000 Hrvata koji žive u Njemačkoj, koji daju doprinos tijesnoj povezanosti dviju država i koji su, kako je rekao, „najbolje integrirani“. „Dobili smo podršku kako za naše napore na putu u Europsku uniju tako i za politiku koju provodimo prema zemljama u regiji“, rekao je Josipović nakon razgovora s Wulffom. Tema razgovora bili su, kako je naglasio Josipović, i gospodarski odnosi i utvrđeno je kako u tome području ima prostora za unaprjeđenje suradnje. „Hrvatska je spremna ovaj zadnji dio puta prema Europskoj uniji prijeći što brže, problema ima ali posebice tamo gdje se radi o jačanju gospodarskih kriterija je pomoć Njemačke dragocjena. Ja iz ovih razgovora izlazim uvjeren kako će Njemačka i dalje Hrvatskoj davati punu podršku“, zaključio je hrvatski predsjednik. Na pitanje novinara kako procjenjuje brzinu pristupnih pregovora Hrvatske i Europske unije, njemački predsjednik je odgovorio kako se u slučaju Hrvatske radi o „brzim i temeljitim“ pripremama.
LJUBLJANA - Predsjednik slovenske vlade Borut Pahor izjavio je u četvrtak da hrvatski pravilnik o granicama ribolovnih područja "nema pravnog učinka" na arbitražni postupak kojim će biti riješen hrvatsko-slovenski granični prijepor, ali da je ipak riječ o jednostranom koraku zbog kojega će Slovenija u petak poslati službenu prosvjednu notu. Pahor je na redovitoj konferenciji za novinare nakon sjednice vlade, na pitanje je li Slovenija zbog hrvatskog pravilnika o ribolovnim područjima uložila službeni diplomatski prosvjed Hrvatskoj jer je granica na moru u hrvatskom pravilniku ucrtana sredinom Savudrijske vale, odgovorio da po njegovim informacijama nota Hrvatskoj nije poslana nego će slovensko ministarstvo vanjskih poslova prosvjed poslati u petak. "Moje je mišljenje da je potrebno izbjegavati poteze koji nemaju pravnog učinka i kojima jedni kod drugih samo izazivamo ljutnju", rekao je Pahor. Dodao je da će granični prijepor biti riješen temeljem odluke arbitražnog suda, te da je uspješno zaključivanje arbitražnog sporazuma s Hrvatskom omogućilo njegovoj vladi da se koncentrira na gospodarsku problematiku u vrijeme krize, ali imalo i pozitivni sigurnosni utjecaj u cijeloj regiji. Na pitanje novinara smatra li opravdanim što su neki članovi savjetodavnog tima za arbitražu ministra vanjskih poslova Samuela Žbogara dali ili najavili ostavke zbog navodno "premlake reakcije" njegove vlade na spomenuti pravilnik, Pahor je rekao da oni po njegovu mišljenju za to nisu imali nikakva valjanog razloga i da će povjerenstvo za arbitražu u slovenskom ministarstvu vanjskih poslova normalno nastaviti svoj rad. Neki hrvatski i slovenski mediji već su ranije bili javili da je Slovenija poslala Hrvatskoj prosvjednu notu zbog hrvatskog pravilnika o granicama ribolovnih područja.
BEOGRAD - Srbijanska ministrica pravosuđa Snežana Malović u četvrtak je izjavila kako očekuje da će se Hrvatska do petka izjasniti hoće li pokrenuti kazneni postupak te od Bosne i Hercegovine zatražiti izručenje branitelja Tihomira Purde, a ako se to ne dogodi, najavila je da će izručenje zatražiti Srbija. U izjavi srbijanskoj agenciji Tanjug u Haagu, Malović je podsjetila da 23. siječnja ističe Purdin pritvor i rok do kada se Bosni i Hercegovini mora podnijeti zahtjev za njegovim izručenjem. Ona stoga očekuje da će se Hrvatska do petka izjasniti o pokretanju kaznenog postupka protiv Purde i zahtjevu za njegovim izručenjem. “Ukoliko do toga ne dođe, ministarstvo pravosuđa Srbije zatražit će izručenje Purde iz BiH“, izjavila je Malović. Potvrdila je i kako je njezino ministarstvo u četvrtak Hrvatskoj proslijedilo diskove s podatcima koji se odnose na više desetaka osoba koje Srbija potražuje na temelju osuda koje su donijeli nekadašnji srbijanski vojni sudovi. Srbija je, po njezinim riječima, time potvrdila odlučnost za punu suradnju s hrvatskim državnim tijelima, te ispunila dogovor postignut na sastanku mješovitog međudržavnog povjerenstva u Zagrebu proteklog tjedna. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) zaprimilo je proteklog petka preslik spisa u kojem se Tihomira Purdu tereti za kazneno djelo ratnog zločina protiv ranjenika i bolesnika. Purda je u pritvoru u Zenici od 5. siječnja kad je na temelju srbijanske tjeralice uhićen na graničnom prijelazu Orašje pri ulasku u BiH.
ZAGREB - Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija izrazilo je u četvrtak zabrinutost zbog incidenta ispred Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici i jezika mržnje kojem su bili izloženi pripadnici hrvatske nacionalne manjine u tom gradu i zatražilo od nadležnih tijela Republike Srbije poduzimanje odgovarajućih mjera u cilju pune zaštite konzulata, kao i zaštite pripadnika hrvatske zajednice u Srbiji. "Smatrajući kako su zaštita prava i dostojanstva svake nacionalne manjine jedno od temeljnih demokratskih načela u svakoj zemlji, ministarstvo izražava zabrinutost zbog ovog incidenta i jezika mržnje kojem su bili izloženi pripadnici hrvatske nacionalne manjine u Subotici", rečeno je u četvrtak Hini u MVPEI-u. Vodstvo hrvatske manjine u Vojvodini, Hrvatsko narodno vijeće, u otvorenom je pismu u srijedu izrazilo zabrinutost što gradska uprava u Subotici nije reagirala na šovinističke izgrede spram Hrvata koji su se dogodili tijekom pravoslavnog Badnjega dana. Subotički gradonačelnik Saša Vučinić odbacio je kritike hrvatskih institucija i u priopćenju naveo kako ne postoje dokazi koji bi potvrdili da je bilo vrijeđanja i antihrvatskih izgreda. Hrvatsko narodno vijeće poručilo je u tom pismu subotičkom gradonačelniku kako je očekivalo da će on ili netko od njegovih suradnika "javno osuditi događaje u kojima su ne samo vrijeđani građani hrvatske nacionalnosti, nego im se i otvoreno prijetilo". MVPEI je potvrdio za Hinu da je 6. siječnja skupina vozila prolazila pored hrvatskog konzulata u Subotici, te da su tom prigodom nepoznati počinitelji uputili niz uvredljivih poruka na nacionalnoj osnovi, usmjerenenih prema pripadnicima hrvatske nacionalne manjine. Osim toga, u ministarstvu se doznaje da je uvredljive i prijeteće poruke upućene toga dana u Subotici potvrdilo više pripadnika hrvatske nacionalne manjine koji su kontaktirali hrvatski konzulat.
LJUBLJANA - Izaslanstvo vanjskopolitičkog odbora Hrvatskog sabora u četvrtak se, u sklopu posjeta Sloveniji, u Ljubljani sastalo s članovima slovenskog parlamentarnog odbora za međunarodne odnose, pri čemu su parlamentarci razgovarali o jačanju parlamentarne suradnje i drugim pitanjima vezanima za međusobnu suradnju dviju država. Kako su na konferenciji za novinare nakon susreta izjavili predsjednik saborskog vanjskopolitičkog odbora Frano Matušić i predsjednica vanjskopolitičkog odbora slovenskog parlamenta Janja Klasinc, u razgovorima je bilo riječi o jačanju parlamentarne suradnje, budućoj čvršćoj suradnji dviju država u sklopu Europske unije, transgraničnim projektima, investicijama. "I jedni i drugi zaključili smo da je prava sramota što se naši parlamentarni odbori nisu sastali već deset godina", rekla je Klasinc. Kako je objasnio Matušić, u razgovoru je dogovorena stalna parlamentarna suradnja, pri čemu članovi hrvatskog vanjskopolitičkog odbora očekuju da će ih kolege iz Ljubljane posjetiti još ove godine. Matušić se nada da će Slovenija biti među prvim članicama EU-a koja će ratificirati budući pristupni ugovor Hrvatske s EU-om. Parlamentarci su se na novinarska pitanja osvrnuli i na novi hrvatski pravilnik o granicama ribolovnih područja. Klasinc smatra da je "objava tog pravilnika doista neprimjerena, osobito u trenutku kad se Hrvatska priprema za zatvaranje 13. poglavlja (o ribarstvu) s Europskom unijom". Po Matušićevim riječima, Hrvatski sabor nije razmatrao taj pravilnik, nego je riječ o aktu jednog ministarstva. Uz to, kako je dodao, privremenim režimom ribarenja, kako je to navedeno i u samom pravilniku, ne prejudicira se konačno rješenje za granicu na moru.
BEOGRAD - Oko 20 državnih odvjetnika iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije u četvrtak se, u okviru regionalnog projekta “Pravda i ratni zločini“, sastalo u Beogradu s tužiteljima Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kako bi razmijenili iskustva u radu na složenim pitanjima ratnih zločina. Na sastanku se između ostaloga razgovaralo o vođenju istraga o ratnim zločinima i pristupu obrane dokazima, navedeno je u zajedničkom priopćenju srbijanskog državnog odvjetništva za ratne zločine i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), koja je bila suorganizator skupa. U priopćenju se dodaje kako je glavni tužitelj Haaškog suda Serge Brammertz poslao poruku u kojoj je istaknuo važnost sastanaka i razmjene iskustava tužitelja, koja će, kako se navodi, svakako pridonijeti uspješnom istraživanju i radu na slučajevima ratnih zločina na nacionalnoj razini. Sastanak je slijedio nakon sastanka državnih odvjetnika održanog u Bosni i Hercegovini u prosincu 2010. te regionalnog sastanka sudaca u Zagrebu ovog tjedna. U idućim mjesecima predviđeno je održavanje još sastanaka državnih odvjetnika. Regionalni projekat “Pravda i ratni zločini“ vrijedan je četiri milijuna eura i financiran je sredstvima Europske unije, a provodi ga OESS-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) u partnerstvu sa ICTY-jem, Međuregionalnim istraživačkim institutom Ujedinjenih naroda za zločine i pravdu i misijama OESS-a u susjednim zemljama.
TUNIS - Tuniska policija u četvrtak je pucnjevima u zrak pokušala rastjerati stotine prosvjednika koji traže ostavke ministara povezanih s režimom bivšeg predsjednika Zinea al-Abidinea Bena Alia. Prosvjednici, okupljeni pred sjedištem stranke RCD koja je desetljećima vladala zemljom, odbili su se povući nakon što je policija zapucala s druge strane metalne ograde. Slični prosvjedi održavaju se u još nekoliko gradova. Prosvjednici izvikuju parole poput "Nakon Ben Alia i njegove supruge, želimo srušiti i njihove lopove" i "Vlada odlazi". Središnji odbor Alieva RCD-a raspušten je, objavila je državna televizija pojasnivši da je ta odluka donesena nakon što su brojni članovi odbora, među njima i nekoliko ministara, istupili iz stranke pod pritiskom oporbe. Sama stranka nastavit će s djelovanjem, navodi se u izvješću televizije. Ministri u prijelaznoj vladi istupili su iz RCD-a kako bi obnovili svoju vjerodostojnost, a nakon što su četvorica oporbenih ministara napustila kabinet tražeći da iz njega istupe članovi RCD-a. Novi udarac vladi predstavlja izlazak još jednog nižerangiranog ministra u utorak. "Odstupam s dužnosti u višem interesu zemlje u ovome teškom trenutku, kako bi pomogao izlasku iz krize i demokratskoj tranziciji", rekao je ministar bez portfelja Zuheir M'Dafar.
LONDON - Predrasude o muslimanima postale su dio svakodnevnih razgovora uz kavu i društveno prihvaćene u Velikoj Britaniji, ocijenila je ministrica Sayeed Warsi i upozorila da podjela muslimana na "umjerene" i "ekstremiste" potiče netrpeljivost, piše u četvrtak list Daily Telegraph. "Ne treba biti posebno maštovit da zamislimo kamo nas vode razgovori o 'umjerenim' muslimanima", piše Warsi u govoru što će ga u četvrtak navečer održati na sveučilištu Leicester, prenose agencije AFP i Reuters izvatke iz tiska. "U tvornici koja je upravo zaposlila muslimanskog radnika šef će zaposlenicima reći: Ne brinite, on je pošteni musliman", navodi ministrica. "U školi će djeca reći: susjedi su nam muslimani, ali nisu loši, a na ulici, kada ugledamo ženu odjevenu u burku pitat ćemo se: Nosi li je zato što mora ili želi odaslati političku poruku", navodi Warsi. Oko 2,9 milijuna muslimana, što čini pet posto stanovništva, živi u Velikoj Britaniji. Barunica Warsi državna je tajnica u vladi konzervativnog premijera Davida Camerona. Njezini su roditelji Pakistanci i ona je borbu protiv islamofobije stavila u središte svoga rada. Britanija je bila meta islamskih terorista koji joj i dalje prijete. U najtežem napadu ljeti 2005,. bombaši samoubojice ubili u londonskoj podzemnoj željeznici 52 osobe.
DONJECK - Dvije eksplozije istodobno su odjeknule u istočnoukrajinskom gradu Makijivki u četvrtak rano ujutro - jedna u blizini lokalne tvrtke, a druga na tržnici, priopćila je lokalna policija, dodavši da su napadači zaprijetili novim eksplozijama tijekom dana. U eksplozijama nije bilo ozlijeđenih, a oštećeni su samo prozori obližnjih zgrada, javljaju ukrajinski mediji. Ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova navodi da su nepoznati napadači ostavili poruku na mjestu jedne od eksplozija. U poruci traže novac i upozoravaju da će izazvati još pet eksplozija tijekom dana. "S obzirom na ovo što se dogodilo, vidimo da se ne šale", rekao je zamjenik ministra unutarnjih poslova Vasil Farinik. Ukrajinska služba sigurnosti je priopćila kako ne isključuje mogućnost da su te eksplozije na području Donjecka teroristički čin. Lokalne novine su objavile da u poruci napadača piše da im je dosta ove vlade i da žele četiri milijuna eura te da su postavili bombe u druge zgrade u gradu.
RIM - Talijanski tisak objavio je u četvrtak snimke telefonskih razgovora djevojaka umiješanih u aferu "Rubygate" koje otkrivaju da su vlastite obitelji poticale djevojke na sudjelovanje u prijepornim privatnim zabavama što ih je priređivao premijer Silvio Berlusconi. "On (Silvio Berlusconi) može riješiti velik broj naših problema, maminih, tvojih i mojih", citira umjereni dnevni list Corriere della Sera riječi brata jedne od djevojaka koja ide na zabavu u vilu d'Arcore, premijerovu rezidenciju blizu Milana. Te zabave, koje talijanski tisak opisuje kao orgije, Berlusconi pak naziva sasvim običnim večerama. "Hrpa djevojaka uspjela te preteći, Giada, Isabella, Cristina, hajde kćeri, probudi se", sugerira otac Barbari Faggioli, jednoj od sudionica zabava. Majka djevojke Iris Berardi želi doznati koliko je njezina kći utržila te je pita "koliko ti je dao, pet? tisuću eura", a kći odgovara "sedam", prenosi Corriere della Sera. Dnevnik La Repubblica (ljevica) piše o "zabrinjavajućoj stvarnosti očeva, majki, braće i sestara koji savjetuju i sugeriraju svojim kćerima ili sestrama kako da budu dražesnije i privuku premijerovu pozornost". La Stampa (umjereni list) osuđuje tu "tužnu vojsku" roditelja koji najviše od svega žele postati premijerov punac i punica. "Dokumenti iz istrage Rubygate" prava su mala sociološka studija "talijanskog društva na pola puta između ambicije i očaja", piše Corriere della Sera. Talijanski tisak već nekoliko dana objavljuje snimke telefonskih razgovora sudionica privatnih Berlusconijevih zabava u okviru istrage koju je počelo odvjetništvo u Milanu. Ono treba utvrditi je li postojala mreža maloljetničke prostitucije u kojoj je sudjelovao premijer. Sumnje su počele otkrićem da je premijer u svibnju 2010. nazvao policiju i tražio da oslobode tada maloljetnu djevojku Ruby, podrijetlom iz Maroka i pravim imenom Karima El Mahroug, privedenu zbog navodne krađe.
BEJRUT - Ministri vanjskih poslova Turske i Katara objavili su u četvrtak da prekidaju posredničku misiju oko političkog stanja u Libanonu koje se sve više zaoštrava i prijeti podjelama te su otputovali iz Bejruta gdje su njihovi prijedlozi primljeni s ogradama. Turski šef diplomacije Ahmet Davutoglu i njegov katarski kolega Hamad ben Jasem ben Džabr al-Thani priopćili su da su predali prijedlog za rješenje krize koji je "primljen s rezervom, te su oni odlučili prekinuti" misiju u Libanonu. Saudijska Arabija ranije je objavila da se povlači iz posredničke misije i upozorila na opasnost od podjela u Libanonu koji je u krizi od ubojstva bivšeg premijera Rafika Haririja 2005. godine. Kriza se zaoštrila otkako su ministri iz proiranskog šijitskog pokreta Hezbolah i njihovi saveznici napustili vladu Sada Haririja, sina ubijenog Rafika. Time su srušili vladu nacionalnog jedinstva uoči podizanja optužnice za Haririjevo ubojstvo. Očekuje se da će Poseban UN-ov sud sa sjedištem u Den Haagu optužiti za to ubojstvo Hezbolah, osnovan 1982. kao paravojni pokret, koji ne priznaje UN-ov sud i odbacuje sve optužbe.
SEUL - Južna Koreja prihvatila je u četvrtak prijedlog Sjeverne Koreje o početku vojnih pregovora "na visokoj razini", rekao je glasnogovornik ministarstva ujedinjenja. Sjevernokorejski ministar Kim Yong-Chun uputio je taj prijedlog južnokorejskom kolegi Kim Kwan-jinu. I ministarstvo ujedinjenja, zaduženo za odnose dviju susjednih zemalja, prihvatilo je prijedlog o održavanju pripremnih sjednica za te pregovore na visokoj razini. Seul je usto predložio da se organiziraju odvojeni pregovori visokih vladinih čelnika o nuklearnom razoružanju. Ministarstvo ujedinjenja je u priopćenju opetovalo svoje uvjete: Sjever mora preuzeti odgovornost za dva teška izgreda u 2010. i pokazati spremnost za suradnju u području nuklearnog razoružanja. Dva teška izgreda u 2010. produbila su napetosti između Juga i Sjevera: u ožujku je 46 mornara poginulo kad im je torpedirana korveta, za što se u međunarodnoj istrazi optužuje Pjongjang koji to niječe, a Sjever je potkraj studenoga bombardirao južnokorejski otok usmrtivši četiri osobe. No Pjongjang je potkraj prosinca promijenio ton i već više puta pozvao na dijalog.
KABUL - Afganistanski zastupnici izabrani na parlamentarnim izborima u rujnu odlučili su sazvati sjednicu nove skupštine za nedjelju, kao što je bilo planirano, unatoč odluci predsjednika Hamida Karzaija da početak rada parlamenta odgodi za 22. veljače, rekli su u četvrtak parlamentarni izvori. "Odlučili smo da će parlament održati sjednicu u nedjelju, kao što je bilo planirano, bez obzira hoće li na njoj sudjelovati predsjednik (Karzai)", rekla je Favzia Kufi, utjecajna zastupnica. Odluka je donijeta na sjednici u srijedu, na kojoj je sudjelovalo gotovo svih 249 zastupnika koje je Neovisno izborno povjerenstvo (IEC) proglasilo pobjednicima izbora, potvrdio je čelnik tajništa skupštine koji nije htio otkriti identitet. "Narod je dao zastupnicima legitimnost, a ne predsjednik. Parlament će početi s radom u nedjelju i prepustit će predsjedniku odluku o tome hoće li doći", rekla je Kufi, dodavši da će sjednica skupštine biti legitimna i bez predsjednika. Po afganistanskom ustavu, saziv nove skupštine je u ovlasti predsjednika države. O rezultatima parlamentarnih izbora održanih 18. rujna tijekom kojih je utvrđen velik broj nepravilnosti, još se ne mogu usuglasiti IEC i državno tužiteljstvo. Predsjednik Karzai koji se još nije očitovao o rezultatima, uspostavio je poseban sud za rješavanje tog prijepora. Na zahtjev suda je sazivanje nove skupštine odgodio za 22. veljače, a bilo je planirano za 23. siječnja.