BEOGRAD
Srbijansko Tužiteljstvo za ratne zločine u ponedjeljak je priopćilo kako se istražuje slučaj hrvatskog državljanina Tihomira Purde, uhićena u BiH, te da je preuzet iz skupine vojnih predmeta s početka 1990-ih te je prošao prvu reviziju od kada je 2004. tužiteljstvo preuzelo predmete ratnih zločina od ondašnjega beogradskog vojnog suda. Uvidom u spise predmeta negdašnjeg vojnog suda u Beogradu iz 1999. protiv Tihomira Purde, hrvatskog državljanina uhićena na graničnom prijelazu Županja-Orašje 5. siječnja 2011., tužiteljstvo ocjenjuje kako postoji osnovana sumnja u kazneno djelo ratnog zločina, navodi se u priopćenju. Vlasti u Beogradu ne daju nikakvu službenu obavijest o tome za što je Purda optužen te navode da još traje istraga. Neslužbeno se doznaje kako se istraga vodi zbog osnovane sumnje da je Purda u Borovu naselju u Hrvatskoj, u studenom 1991., kršeći pravila međunarodnog prava, iz automatske puške pucao na ranjenike i ubio najmanje dva vojnika, a jedini preživjeli, desetnik Boban Gačić, poslije je umro u bolnici u Vukovaru. U priopćenju se također ističe kako je netočna tvrdnja da postoji popis od 340 hrvatskih državljana navodno osumnjičenih za ratne zločine u Vukovaru.
ZAGREB
Konzularna djelatnica hrvatskog veleposlanstva u Sarajevu, po nalogu ministra vanjskih poslova i europskih integracija Gordana Jandrokovića, u ponedjeljak je posjetila Tihomira Purdu u pritvoru u Zenici kako bi se uvjerila primjenjuju li se prema njemu sva prava po Bečkoj konvenciji o konzularnim odnosima, doznaje Hina u MVPEI-u. Po toj konvenciji pritvorenik ima pravo na branitelja, a hrvatska konzularna djelatnica provjerila je i kako se postupa prema Purdi te treba li mu zdravstvena pomoć. Purda nije imao primjedbe, a kako se saznaje, dobio je i branitelja. Sud Bosne i Hercegovine izvijestio je srbijanske pravosudne vlasti o uhićenju hrvatskog državljanina Tihomira Purde, koji se nalazi u zatvoru u Zenici, i sada čeka da srbijansko ministarstvo pravde dostavi službeni zahtjev za njegovo izručenje uz popratnu dokumentaciju, a tek nakon toga moguće je odlučivanje o izručenju, potvrđeno je u ponedjeljak Hini u Sudu BiH.
ZAGREB
Srbija bi ove godine mogla dobiti ugovor o modernizaciji kuvajtskih tenkova vrijedan 400 milijuna dolara, a dio poslova za Kuvajt vjerojatno bi obavile i hrvatske tvrtke, piše ugledni britanski tjednik The Economist. List podsjeća da je bivša Jugoslavija prije raspada bila velik izvoznik oružja te navodi da se vojna industrija u Srbiji zadnjih godina počela oporavljati, s godišnjim rastom izvoza od 30 posto od 2002. Pozivajući se na srbijanskog ministra obrane Dragana Šutanovca, The Economist piše da bi Srbija mogla dobiti ugovor o modernizaciji 149 tenkova M-84 koje je Kuvajt kupio od Jugoslavije 1991. Tenkovi M-84 sastavljani su u tvornici "Đuro Đaković" u Slavonskom Brodu od dijelova proizvedenih diljem bivše Jugoslavije. Sada se poslovne veze među državama nasljednicama obnavljaju, pa tako i veze između vojnih tvornica, a Srbija i Hrvatska su potpisale sporazum o vojnoj suradnji, podsjeća The Economist. Ako Srbija dobije ugovor s Kuvajtom, dio posla vjerojatno bi obavile i tvrtke iz BiH, Hrvatske i Slovenije, rekao je Šutanovac, prenosi britanski tjednik.
SARAJEVO
Sredovječni muškarac umro je u bolnici u Tuzli zbog komplikacija uzrokovanih virusom tzv. svinjske gripe, što je drugi slučaj sa smrtnim posljedicama u Bosni i Hercegovini ove zime. Tuzlanski Klinički centar potvrdio je u ponedjeljak da je tijekom vikenda na Infektivnoj klinici u tom gradu umro 55-godišnji muškarac u kojega je bila potvrđena zaraza virusom gripe tipa H1N1. Prošlog tjedna Opća bolnica u Sarajevu potvrdila je da je ondje od tzv. svinjske gripe umro 65-godišnji muškarac. Po dostupnim informacijama, diljem BiH dosad je registrirano nešto više od dvadesetak pacijenata u kojih je dijagnosticiran virus H1N1.
MADRID
Baskijska oružana separatistička organizacija ETA proglasila je u ponedjeljak "stalno" i "opće" primirje koje će nadzirati "međunarodna zajednica", u priopćenju objavljenu na internetskoj stranici baskijskog lista Gare. "ETA je odlučila proglasiti stalno i opće primirje koje će moći nadzirati međunarodna zajednica", po tom priopćenju.
ZAGREB
Španjolska vlada u ponedjeljak nije prihvatila stalno primirje koje je proglasila ETA, baskijska separatistička organizacija, javljaju agencije. ETA-in proglas ne ide dovoljno daleko, rekao je premijerov zamjenik i ministar unutarnjih poslova Alfredo Perez Rubalcaba u kratkoj izjavi novinarima, a prenijela je agencija Reuters. Izjava iz priopćenja upućena javnosti preko separatističkog lista Gare "sigurno" nije ono što "želi španjolsko društvo", rekao je Rubalcaba. "Drugim riječima, to nije loša vijest, ali nije vijest", ocijenio je ministar na tiskovnoj konferenciji sazvanoj u povodu objave priopćenja te oružane skupine.
"Na 'upit je li to kraj (oružane borbe)', odgovorio bih da nije", dodao je Rubalcaba.
ZAGREB/BRUXELLES
Njemačka će morati usmrtiti sve životinje s farma koje su koristile stočnu hranu onečišćenu dioksinom i uvesti jako stroge kontrole tvrtki koje proizvode masti za stočnu hranu, objavila je u ponedjeljak Europska komisija. Mjera se već provodi i usmrćeno je nekoliko tisuća kokoši, rekao je. Onečišćenje se odnosi i na svinje i goveda. Europska komisija traži također jačanje nadzora tvrtki koje proizvode masti za prehranu životinja jer se u većini slučajeva one bave i proizvodnjom masti za industriju. Njemačka je u ponedjeljak potvrdila da bi zbog ovog slučaja mogla uvesti strože standarde o sigurnosti hrane sa strožim nadzorom opskrbljivača stočnom hranom. Njemačka ministrica poljoprivrede Ilse Aigner kazala je da njemačka vlada razmatra uvođenje strožih propisa za opskrbljivače stočnom hranom.
BRUXELLES
Europska komisija je u ponedjeljak demantirala da se vode razgovori o mogućoj financijskoj potpori Portugalu i da takvi pregovori u ovom trenutku nisu ni predviđeni. "Ne vode se razgovori o tome i u ovom trenutku nisu ni predviđeni, ni o Portugalu ni o bilo kojoj drugoj zemlji", izjavio je Amadeu Altafaj, glasnogovornik povjerenika za ekonomska i monetarna pitanja Ollija Rehn. Prema neimenovanim diplomatskim izvorima, Njemačka, Francuska i druge zemlje eurozone pojačavaju pritisak na Portugal da zatraži financijsku pomoć Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kako bi se stalo na kraj širenju dužničke krize u tom bloku.
SEUL
Južna Koreja je odbila službenu ponudu sjevernog susjeda o pregovorima za smirivanje napetosti, izvijestila je u ponedjeljak službena sjevernokorejska agencija KCNA, nakon nekoliko poziva na dijalog i manje od dva mjeseca pošto je Sjever bombardirao južnokorejski otok. Sjevernokorejska vlada je u poruci u ponedjeljak predložila pregovore predstavnika vlada dviju država 27. siječnja. Južnokorejska vlada priopćila je da je Pjongjang predložio i pregovore o zajedničkim gospodarskim projektima uz posredovanje Crvenog križa. Pjongjang je također najavio kako će ponovno dopustiti prekograničnu komunikaciju između dviju Koreja i južnokorejskim dužnosnicima da se vrate u zajednički industrijski kompleks na području Sjeverne Koreje. No ti su prijedlozi primljeni hladno u Seulu koji ocjenjuje da sjeverni susjed najprije mora pokazati da je ozbiljan kad je riječ o denuklearizaciji. "Teško je to smatrati ozbiljnom ponudom za razgovor", kazao je glasnogovornik južnokorejskog ministarstva ujedinjenja. "Vrata za razgovor su otvorena ako Sjeverna Koreja dokaže da je njezino stajalište iskreno", rekao je južnokorejski glasnogovornik.
KARTUM
Sudanski predsjednik Omar Hasan al-Bašir ponudio je da će sjever preuzeti cijeli inozemni dug ako južni dio zemlje izglasuje neovisnost na referendumu, rekao je u ponedjeljak za CNN bivši američki predsjednik Jimmy Carter. Ta ponuda, ako bude potvrđena, još je jedna Baširova pomirbena gesta, a za jug zemlje značit će važno fiskalno olakšanje u prvim danima očekivane neovisnosti zemlje. Bašir je već izjavio da će "osobno biti vrlo žalostan ako se Sudan podijeli", ali da će poštivati odluku birača.
LONDON
Britanski ured za borbu protiv kriminala (SFO) osumnjičio je francusku industrijsku grupaciju Alstom da je isplatila 100 milijuna eura mita preko britanskih podružnica, piše u ponedjeljak dnevni list Times. Alstomova britanska podružnica bila je "ćelija" svjetske koruptivne mreže preko koje je grupa podmićivala javne dužnosnike u zamjenu za dobivanje poslova u inozemstvu. Preko te ćelije navodno je isplaćeno 97 milijuna eura mita, a isplata se "prikazala" kao naknada za savjetodavne usluge, piše dnevni list i prenosi da je Alstom odbacio sve optužbe.
ŽENEVA
Internetska stranica WikiLeaks gubi više od 480.000 eura na tjedan otkako je počela objavljivati diplomatske bilješke, objasnio je njezin osnivač Julian Assange u intervjuu za švicarske dnevnike Tribune i 24 sata. Upitan za komentar o višestrukim pritiscima zbog svoje djelatnosti Assange je odgovorio kako "bi mogao reći da pritisci jačaju njegovu odlučnost". Međutim, WikiLeaks je izložen financijskim pritiscima. "Gubimo više od 600.000 franaka na tjedan otkako smo počeli objavljivati diplomatske brzojave. Da bsmo nastavili rad, morat ćemo na neki način vratiti taj novac", rekao je Assange.
TUNIS
Protuvladini prosvjedi u Tunisu nastavljeni su i u ponedjeljak, iako ne žestinom kao u tijeku vikenda kad je u sukobu prosvjednika i policije poginulo 14 civila. Prosvjednici napadaju vladu koja je, smatraju, odgovorna za visoku nezaposlenost kojom su posebice pogođeni mladi ljudi. Njihov bijes usmjeren je i na okrutnost kojom se policija obrušila na prosvjednike. U središnjem gradu Rgebu prosvjedi su najmasovniji, a pogrebne povorke za žrtve policijskog nasilja također su se pretvorile u prosvjede. U nešto mirnijem glavnom gradu na ulice su izišli studenti prosvjedujući protiv policijskih mjera, ali grad nije paraliziran prosvjedima.
VATIKAN
Papa Benedikt XVI. rekao je u ponedjeljak da "tragično ubojstvo" guvernera pakistanske pokrajine Pandžaba "pokazuje da treba što prije" poništiti zakon o svetogrđu u toj zemlji. Benedikt XVI. je, primajući u audijenciju diplomatski kor akreditiran u Vatikanu na tradicionalnom novogodišnjem primanju, još jednom pozvao na poštovanje vjerskih sloboda u svijetu. "Posebno se osvrnuo" na "zakon o svetogrđu u Pakistanu" i "potaknuo" vlasti u toj zemlji da "učine sve kako bi se taj zakon poništio, to više što je očito da služi kao izlika za nanošenje nepravde i ugnjetavanje vjerskih manjina".