ZAGREB - Voditelj Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren ugostio je u utorak u Zagrebu hrvatskog predsjednika Ivu Josipovića i veleposlanike zemalja EU-a u Hrvatskoj kako bi razmijenili poglede o napretku Hrvatske u pristupnom procesu i regionalnoj suradnji, priopćeno je iz Delegacije EU-a. Veleposlanik Vandoren je Josipoviću rekao da je Europska unija jako zadovoljna postignućima u prvih devet mjeseci njegova mandata te da cijeni njegovu konstruktivnu suradnju s vladom na putu prema članstvu u Uniji, navodi se u priopćenju. "Ovo je bila godina izazova za Hrvatsku i EU. Hrvatska je dobro napredovala k članstvu. Cilj je na vidiku, ali ima još nekoliko važnih zapreka koje treba premostiti", rekao je Josipović. Josipović je istaknuo pojačanu suradnju Hrvatske sa zemljama u regiji. Također je iznio stajalište da treba bolje predstavljati EU građanima kako bi se na referendumu o ulasku u EU dobila uvjerljiva potpora, stoji u priopćenju.
BUDIMPEŠTA - Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić doputovao je u utorak navečer u službeni posjet Mađarskoj tijekom kojega bi se trebao susresti s najvišim dužnosnicima te zemlje koja će u prvom polugodištu sljedeće godine predsjedati Europskom unijom. Bebić bi se u srijedu trebao susresti s mađarskim predsjednikom Palom Schmittom, predsjednikom mađarskog parlamenta Laszlom Koeverom, potpredsjednikom mađarske vlade Zsoltom Semjenom te službenim predstavnicima hrvatske manjine u Mađarskoj. Predsjednik Sabora s mađarskim bi domaćinima trebao prije svega razgovarati o hrvatskim pristupnim pregovorima s Europskom unijom, završetak koji se očekuje upravo u vrijeme mađarskog predsjedanja, o političkoj, gospodarskoj i kulturnoj suradnji dviju zemalja, o uzajamnoj zaštiti nacionalnih manjina, te parlamentarnoj suradnji uz utvrđivanje njezine daljnje dinamike. Ostale teme razgovora trebale bi biti nastavak suradnje dviju zemalja tijekom turističke sezone i prekogranična suradnja. Najviši mađarski dužnosnici u više su navrata ponovili da je jedan od prioriteta mađarskog predsjedanja EU-om završetak pregovora s Hrvatskom. Nedavno je diplomatski izvor u Bruxellesu kazao da bi pregovori mogli završiti na zadnjoj međuvladinoj konferenciji pod mađarskim predsjedanjem 21. lipnja sljedeće godine, ako Hrvatska 11. ožujka dobije pozitivno mišljenje Europske komisije u izvješću o ispunjavanju mjerila za poglavlje Pravosuđe i temeljna prava.
ZAGREB - Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sastao se u utorak u Londonu sa savjetnikom britanskog premijera za europska i globalna pitanja Jonom Cunliffeom koji je izrazio uvjerenje da je hrvatske pristupne pregovore s Europskom unijom moguće dovršiti u prvoj polovici 2011., tijekom mađarskog predsjedanja EU-om, a sastao se i s državnim ministrom za poslovanje i poduzetništvo Markom Priskom, priopćio je MVPEI. Jandroković, koji je u radnom posjetu Velikoj Britaniji, složio se s Cunliffeom o važnosti europske budućnosti za zemlje jugoistočne Europe. "Hrvatska ulaže velike napore u bilateralnu i regionalnu suradnju sa svojim susjedima", kazao je ministar Jandroković, istaknuvši još jednom kako je perspektiva članstva u Europskoj uniji najbolje jamstvo mira i stabilnosti za sve zemlje u regiji, navodi se u priopćenju. Svog sugovornika ministar Jandroković je izvijestio i o reformama u pravosuđu te borbi protiv korupcije. Jandroković se sastao i s državnim ministrom za poslovanje i poduzetništvo Markom Priskom koji je skrenuo pažnju na britansku proceduru pokretanja poslovanja kao jednu od najučinkovitijih u Europi, izrazivši spremnost za prenošenje tih iskustava Hrvatskoj. Na sastanku je bilo riječi i o načinima motiviranja te poticanja malog i srednjeg poduzetništva, stoji u priopćenju. Iskazavši zadovoljstvo nedavno održanim Britansko-hrvatskim poslovnim forumom u Zadru, na kojem je sudjelovalo 26 britanskih tvrtki zainteresiranih za poslovanje s hrvatskim partnerima, a nakon kojeg su uslijedili sastanci poslovnih ljudi, Jandroković je istaknuo ostala područja s dodatnim mogućnostima poslovanja. Velika Britanija je dvanaesta zemlja po ukupnim ulaganjima u Republici Hrvatskoj. Ukupna britanska ulaganja u Hrvatsku u razdoblju od 1993. do 2010. iznosila su 421 milijun eura, dok su hrvatska u istom razdoblju dosegla 46 milijuna eura.
ZAGREB - Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sastao se u utorak u Londonu s Alexanderom Henryjem Scrymgeourom, zastupnikom Konzervativne stranke i predsjednikom Svestranačke grupe za Hrvatsku u britanskom parlamentu, te sa skupinom zastupnika kojima je zahvalio na pomoći i savjetima u procesu pristupa Hrvatske EU-u. Sugovornici su, kako je priopćeno iz MVPEI-a, potvrdili odlične bilateralne odnose te istaknuli kako ih je moguće ojačati, među ostalim, parlamentarnom suradnjom. Jandroković je britanske zastupnike izvijestio o stanju pristupnih pregovora i željama Zagreba da ih dovrši u prvoj polovici iduće godine, do kraja mađarskog predsjedanja EU-om, navodi se u priopćenju. Sugovornici su se složili kako je članstvo dviju država u NATO-u odličan preduvjet za jačanje bilateralne suradnje, a Jandroković je ustvrdio kako će se i pojačati hrvatskim ulaskom u punopravno članstvo EU-a. Na sastanku su razmijenjena mišljenja o političkim prilikama u jugoistočnoj Europi, a obostrano je istaknuta potpora euroatlantskim integracijskim procesima svih zemalja u regiji, stoji u priopćenju MVPEI-a.
BEOGRAD - Voditelji zastupničkih parlamentarnih skupina prijateljstva Hrvatske i Srbije Neven Mimica i Janko Veselinović u utorak su u Beogradu istaknuli važnu ulogu parlamenata dviju zemalja u rješavanju međusobnih otvorenih pitanja te zajednički ocijenili kako dvije zemlje razvijaju dobru međuparlamentarnu suradnju. Mimica i Veselinović su, u obraćanju novinarima nakon sastanka dviju parlamentarnih skupina, posebice istaknuli ulogu parlamenata i njihove međusobne suradnje na putu Hrvatske i Srbije k članstvu u Europskoj uniji (EU). "Pred nama je nova faza odnosa Hrvatske i Srbije, koju bih nazvao fazom europskog partnerstva i u takvu europskom partnerstvu i europskoj budućnosti parlamenti će zasigurno ne samo naći svoje mjesto nego će poticati i druge da pridonose tom partnerstvu", kazao je Mimica. Naveo je kako Hrvatska želi održati takav dijalog i takvu razinu parlamentarnog razumijevanja i suradnje. To činimo na isti način kao što su hrvatski predsjednik Ivo Josipović i srbijanski predsjednik Boris Tadić popravili ukupno ozračje, razvili odnose međusobna povjerenja, jačali dobrosusjedske odnose i ukupnu bilateralnu i regionalnu stabilnost i, rekao bih, pridonosili zajedničkom europskom interesu naših dviju zemalja, istaknuo je. Veselinović je ocijenio kako je današnjim, drugim ovogodišnjim sastankom označena nova, viša razina suradnje dvaju parlamenata te da je napravljen dobar temelj za bolju političku suradnju općenito između dviju država. To bi, kako je rekao, trebalo značiti i brže rješavanje otvorenih pitanja, ali i njihova bržeg puta k europskim integracijama. Ulazak u europske integracije cilj je obiju država, no one moraju zajedno raditi kako bi na ovim prostorima bolje živjeli i narodi, i nacionalne manjine, Srbi u Hrvatskoj i Hrvati u Srbiji, istaknuo je Veselinović. Hrvatsku parlamentarnu skupinu prijateljstva tijekom dana primio je srbijanski premijer Mirko Cvetković. Ustvrdio je da je postignut znatan napredak u bilateralnoj suradnji te da se aktivno radi na rješavanju preostalih otvorenih pitanja u odnosima dviju država. Popodne parlamentarna skupina prijateljstva Hrvatskog sabora sastala se s predsjednicom srbijanske skupštine Slavicom Đukić-Dejanović, koja je istaknula doprinos skupina prijateljstva ubrzanju puta dviju zemalja u EU te poboljšanju ozračja u njihovim odnosima.
ZAGREB - Haaški sud (ICTY) objavit će u srijedu konačnu presudu bivšem oficiru JNA Veselinu Šljivančaninu za zločine počinjene nad hrvatskim zarobljenicima na Ovčari, farmi kod Vukovara, u studenom 1991., najavio je u utorak ICTY. ICTY će treću presudu u tome slučaju donijeti pošto je razmotrio Šljivančaninov zahtjev za revizijom pravomoćne presude kojom je osuđen na 17 godina zatvora zbog pomaganja u likvidaciji 194 hrvatska zarobljenika na Ovčari. Negdašnji načelnik za sigurnost gardijske brigade JNA prvostupanjskom je presudom 2007. osuđen na pet godina zatvora te je odmah pušten na slobodu jer je izdržao veći dio kazne. No u svibnju 2009. žalbeno vijeće prihvatilo je žalbu tužiteljstva i pravomoćnom presudom povećalo mu kaznu s pet na 17 godina zatvora zbog pomoganja u likvidaciji hrvatskih zarobljenika 21. i 22. studenog 1991. Obrana Šljivančanina, jednog od pripadnika tzv. vukovarske trojice, zatražila je, a žalbeno vijeće prihvatilo preispitivanje pravomoćne presude na temelju iskaza svjedoka Miodraga Panića koji, po tvrdnjama obrane, Šljivančanina oslobađa optužbe za ubojstva ratnih zarobljenika. Druga dva pripadnika tzv. vukovarske trojice, zapovjednik Operativne grupe Jug JNA Mile Mrkšić osuđen je na 20 godina, a kapetan JNA Miroslav Radić oslobođen je optužbe.
LONDON - Sud u Londonu odbio je u utorak jamčevinu osnivaču WikiLeaksa Julianu Assangeu pošto je Švedska izdala nalog za njegovo uhićenje zbog optužbe za silovanje te će ostati u pritvoru do 14. prosinca. Australca (39), koji se našao u središtu svjetske pozornosti zbog objavljivanja povjerljivih dokumenata američke diplomacije, britanska policija uhitila je u utorak na temelju europskog uhidbenog naloga. Assange, koji odbacuje sve optužbe, proveo je dosta vremena u Švedskoj gdje ga je navodna volonterka švedskog WikiLeaksa optužile za seksualni prijestup.
STOCKHOLM - Slučaj seksualnog zlostavljanja protiv osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea osobne je naravi i nije povezan s objavom tajnih diplomatskih dokumenata SAD-a, rekla je švedska tužiteljica u utorak. Švedska je državna odvjetnica izjavu dala pošto je britanski sud Assangea uhitio i pritvorio na osnovi europskog uhidbenog nalogu koji je izdala Švedska. Ona želi Assangea ispitati o navodima koje Assange odbacuje. "Želim razjasniti da nisam ni pod kakvim pritiskom, političkim ili drugim", rekla je u izjavi Marianne Ny, glavna odvjetnica. "Švedski državni odvjetnici potpuno neovisn donose svoje odluke", dodala je. List Aftonbladet prenio je njezinu izjavu s konferencije za tisak u Gothenburgu da nije uočila ništa što bi upućivalo na urotu. "Kriminalistička istraga nema ništa s WikiLeaksom. Ona se tiče njega osobno", dodala je. Na pitanje je li SAD također tražio Assangea odgovorila je da "ni jedna strana vlasta nije tražila da bude informirana". "Informacije su tražili samo novinari i privatne osobe", rekla je, prenio je švedski radio. "Nisam izdala europski uhidbeni nalog kako bi bio predan Sjedinjenim Američkim Državama", rekla je, prenijela je švedska novinska agencija TT.
SYDNEY - Osnivač WikiLeaksa Julian Assange poslao je opširno pismo australskom dnevnom listu The Australian u kojem poručuje da WikiLeaks zaslužuje zaštitu, a ne napade i prijetnje jer je njegova internetska stranica, koja "bez straha objavljuje činjenice", za dobro javnosti. U tekstu objavljenu u utorak, pod naslovom "Ne ubijajte glasnika jer otkriva neugodne istine", Assange podsjeća na godinu 1958. i mladog Ruperta Murdocha, tada vlasnika i urednika časopisa The News u Adelaidu, koji je napisao da se "u utrci između tajnosti i istine, čini da će istina neizbježivo uvijek pobijediti". Gotovo stoljeće poslije Wikileaks neustrašivo objavljuje činjenice na koje javnost ima pravo, tvrdi Assange i prisjeća se "mračna razdoblja korupcije u vladi Queenslanda prije tzv. istrage Fitzgerald i onoga što se događa kad političari priječe medijima da objave istinu". "Te su stvari do danas ostale sa mnom. WikiLeaks je nastao na tim ključnim vrijednostima. Ideja, rođena u Australiji, bila je iskoristiti internetske tehnologije za objavljivanje istine na nov način", piše Assange. "Demokratska društva trebaju jake medije, a WikiLeaks je dio medija. Mediji pomažu da vlade ostanu poštene. WikiLeaks je otkrio neke bolne istine o ratovima u Iraku i Afganistanu te objavio ekskluzivne priče o korporativnoj korupciji", piše Assange.
BRUXELLES - Europska unija službeno je u utorak podržala ruski zahtjev za pridruživanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i tako oslobodila put Moskvi da 2011. postane članica te organizacije nakon 17 godina nastojanja. Povjerenik EU-a za trgovinu Karel De Gucht i ruska ministrica za gospodarski razvoj Elvira Nabiulina potpisali su sporazum na marginama summita EU-a i Rusije nakon što je riješen spor vezan uz carine koji je blokirao pristanak EU-a. "Europska unija i Rusija zaključile su svoje bilateralne pregovore o WTO-u i slažemo se da se sada trebamo usredotočiti na multilateralne pregovore kako bi Rusija što prije postala članica WTO-a", rekao je novinarima nakon summita predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy. "Ovo je korak naprijed od najveće važnosti i korak koji svijet pozorno prati", rekao je. Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev je rekao da je perspektiva članstva u WTO-u iduće godine realistična, što je procjena koju je potvrdio i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. "Nakon potpisivanja sporazuma ruski pristup WTO-u postaje stvarnost", rekao je na konferenciji za tisak. EU, najveća svjetska trgovinska zona, glavni je ruski trgovinski partner. Odluka EU-a da ukine svoj veto na članstvo Rusije u WTO-u, veliki dijelom zbog toga što je Rusija prihvatila obvezu smanjivanja izvoznih carina na drvo i pristojbi na željeznički transport, uklanja glavnu prepreku ruskom pristupanju WTO-u.
ZAGREB - Iran je u utorak, nakon dvodnevnih pregovora u Ženevi sa šest velikih sila, na kojima nije postignut nikakav napredak u sporu zbog iranskog nuklearnog programa, poručio da će na sljedećem sastanku u siječnju u Istanbulu odbiti raspravu o svom pravu na nuklearnu energiju. "Nećemo dopustiti da se raspravlja o iranskom pravu na nuklearnu energiju na sljedećem sastanku u Istanbulu", kazao je glavni iranski pregovarač Said Džalili. "Dijalog u Istanbulu je dogovoren samo u okviru onoga što je zaključeno u tijeku dvodnevnih pregovora u Ženevi", dodao je, objasnivši da će se razgovarati o "suradnji cilj koje je pronaći zajedničke točke". Ponovio je da se pregovori moraju temeljiti na "suradnji, a ne prisili" te da Iran neće pristati na zamrzavanje programa obogaćivanja uranija. Džalili nije skrivao nezadovoljstvo izjavama europske ministrice vanjskih poslova Catherine Aashton, koja je u Ženevi bila posrednik "šestorke" u pregovorima, zamjerivši joj čak "manjak poštovanja". Visoki dužnosnik američke vlade kazao je da su pregovori bili "teški i iskreni" te da Teheran mora poduzeti praktične korake kako bi ublažio globalnu zabrinutost. Po njegovim riječima, položaj "šestorke" je nepromjenjiv te i dalje zahtijeva da Iran prekine obogaćivanje urana koji onda dodatnom obradom može služiti kao gorivo za nuklearne reaktore ili za izradu bomba. "Prekid programa obogaćivanja uranija nalaže se rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. To ostaje stajalište skupine 5+1" (SAD, Francuska, Rusija, Velika Britanija, Kina i Njemačka), kazao je dužnosnik. Još prije razgovora zapadne zemlje su umanjile očekivanja od sastanaka u Ženevi 6. i 7. prosinca. Diplomati su rekli da će znak napretka biti i dogovor da se ponovno sastanu na sadržajnijim razgovorima, početkom 2011.
SARAJEVO - Predsjednici Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) i Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Dragan Čović i Milorad Dodik potvrdili su u utorak u Banjoj Luci spremnost dviju stranaka na suradnju u uspostavi nove vlasti u BiH, a Čović je uz to ponovio da se zauzima za preustroj te države uspostavom četiriju federalnih jedinica, no bez diranja u granice Republike Srpske. "Mi (HDZ) složili smo se i s drugim hrvatskim strankama i predložili organizaciju države na trima razinama vlasti i s četirima federalnim jedinicama sa sjedištima u Mostaru, Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli", kazao je Čović novinarima nakon još jednog kruga razgovora s Dodikom o uspostavi nove vlasti na temelju rezultata izbora 3. listopada. Čović je istaknuo kako budući ustroj BiH ovisi i o stajalištima drugih stranaka te je sada nemoguće predvidjeti kako će on na kraju izgledati, no nužnim smatra osiguranje apsolutne ustavne jednakosti triju naroda jer je to jedini način da se BiH održi. "Na tom tragu tražimo dogovore i s bošnjačkim strankama", kazao je Čović i dodao kako su jedino Srbi u BiH i njihovi političari ti koji mogu odlučiti o mogućim promjenama sadašnjih granica RS-a. Dodik je pak ustvrdio kako je za njega i dalje prijeporan svaki prijedlog za promjene koji bi dovodio u pitanje opstanak RS-a kakav je danas. Konferenciju za novinstvo iskoristio je i kako bi javno pozvao na podjelu elektrodistrubutivnog sustava u BiH po etničkim načelima, ustvrdivši kako jedinstveni elektrodistributivni sustav u BiH ne može funkcionirati. Ponovio je kako se HDZ BiH i SNSD slažu da si uzajamno osiguraju po jedno ministarsko mjesto u entitetskim vladama kad budu uspostavljene.
BEOGRAD - Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH) Valentin Inzko u utorak je, nakon sastanka sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem, stanje u regiji ocijenio najboljim u zadnjih 20 godina, istaknuvši važnost pomirenja među zemljama u regiji i njihove međusobne suradnje. U izjavi koju prenose beogradski elektronički mediji Inzko je ocijenio kako će budućnost BiH ovisiti o odnosima u susjedstvu, naglasivši kako je budućnost zemalja u regiji u Europskoj uniji (EU). Visoki predstavnik međunarodne zajednice istaknuo je kako je na djelu regionalna suradnja te da je veoma važno da je u tijeku i regionalno pomirenje, što će "sve rasteretiti i lakše ćemo ići u budućnost bez tih tereta", prenosi srbijanska agencija Beta. "Naravno, zaborava nema, ali ima oprosta i budućnosti, a budućnost je za sve narode u regiji ista: svi žele ići u Bruxelles", kazao je visoki predstavnik te istaknuo kako će onda biti nevažno gdje su granice jer, kako je rekao, "imat ćemo iste granice, ali ćemo živjeti pod istim krovom, a taj krov se zove Europska unija". Govoreći o BiH, Inzko je naveo kako se suverenitet BiH ne dovodi u pitanje, kao ni daytonski sporazum, dodavši da Republika Srpska ima "jaku autonomiju" u okviru BiH.
LJUBLJANA - Predložena slovenska mirovinska reforma neće povisiti nego sniziti mirovine, a razlike između mirovina i plaća će se povećati, tvrde slovenski sindikati. "Ova je reforma nepravedna prema većini radnika, a vladin cilj je da se mirovine smanje", rekao je u utorak na konferenciji za novinare u Ljubljani predsjednik najveće slovenske sindikalne središnjice Dušan Semolič, reagirajući na tvrdnje vlade da je cilj neizbježive reforme stabilizacija javnih izdataka i dugoročno povišenje mirovina kako bi najniža mirovina iznosila 450 eura. Za većinu sadašnjih zaposlenika koji bi, po novom prijedlogu, trebali raditi do 65. godine s 40 godina staža kako bi postigli punu mirovinu, to će biti nemoguće postići i primat će znatno umanjenu mirovinu, ocijenio je Semolič, kritizirajući prijedlog mirovinske reforme koji bi u parlamentu trebao biti prihvaćen do kraja ove godine. Po podatcima koje je iznio Savez samostalnih sindikata (ZSSS), najveća sindikalna središnjica u Sloveniji, prosječne mirovine padaju u odnosu na plaće, pa je prosječna mirovina prije deset godina iznosila 72, a sada 55 posto prosječne plaće, a odredbe mirovinske reforme taj će omjer i dalje pogoršavati.
SARAJEVO - Stanje u dijelovima Bosne i Hercegovine koji su u proteklih sedam dana bili poplavljeni zbog izlijevanja brojnih rijeka uglavnom je normalizirano, a u tijeku je uklanjanje šteta na brojnim stambenim i gospodarskim zgradama, objavile su u utorak entitetske službe civilne zaštite. Po navodima stožera Civilne zaštite Federacije BiH, razina vode u ponedjeljak rasla je još jedino na području općine Ravno u Popovu polju i to za oko tri centimetra na sat. U Ravnom zbog toga nema pitke vode, a zatvorene su i dvije regionalne ceste. Nekoliko je kuća i dalje pod vodom, a do sela Orašja i Čavaša može se doći jedino čamcima. Vlasti u Ravnom upozoravaju kako su problemi posljedica ispuštanja vode iz hidroelektrane na rijeci Trebišnjici kojom upravlja Elektroprivreda Republike Srpske. Ta se voda slijeva u Popovo polje, jer druga hidroelektrana kod Čapljine u vlasništvu Elektroprivrede Herceg-Bosne ne radi pa je spriječeno otjecanje vode iz te akumulacije. Hidroelektrane na Trebišnjici i kod Čapljine u sastavu su dvaju različitih elektrodistributivnih poduzeća. Po dostupnim podatcima veći broj poplavljenih objekata i dalje je u čitlučkoj općini. Pod vodom je 38 kuća i pomoćnih gospodarskih zgrada, a djeca još ne mogu u školu u Čapljinu.
BEOGRAD - Srbijanski trgovac oružjem Slobodan Tešić ilegalno je jemenskoj vladi kanio prodati oružje vrijedno 78 milijuna dolara, čime je zabrinuo američke diplomate u Washingtonu, javljaju u utorak beogradski elektronički mediji, pozivajući se na WikiLeaksov portak koji prenosi londonski Guardian. Navodi se kako američko veleposlanstvo u Jemenu u diplomatskoj bilješci upozorava na Tešićevu ilegalnu trgovinu oružjem, pri čemu se u dokumentu iz prosinca 2009. navodi da je s jemenskim ministarstvom obrane potpisao ugovor o prodaji oružja i opreme vrijedne 78 milijuna dolara. U dokumentu je, kako se navodi, naziv ciparske offshore tvrtke preko koje Tešić posluje skriven te ga nije moguće videti, a ugovorom je predviđena dobava streljiva za ručno oružje i topništvo, protuzračne topove, haubice, snajpere te eksploziv. Tešić je označen kao čovjek s popisa osoba sa zabranom putovanja Vijeća sigurnost UN-a te se također povezuje s kriminalnim aktivnostima te prodajom oružja Iraku, Liberiji i drugim, kako se ističe, terorističkim režimima.
NEW DELHI - Indijska ekstremistička skupina koja djeluje pod nazivom Indijski mudžahedini preuzela je odgovornost za pogibiju najmanje jedne osobe u svetome hinduskom gradu Benaresu, gdje je na obali Gangesa u utorak navečer odjeknula snažna eksplozija u kojoj je ranjeno nekoliko desetaka osoba. Po snimkama prikazanim na nekoliko televizijskih postaja, eksplozija je osveta mudžahedina zbog nedavne odluke suda o vlasništvu nad vjerskim kompleksom oko kojega se spore hindusi i muslimani. Sud je spomenuti kompleks u gradu Ayodhyji, koji favoriziraju hindusi, dodijelio muslimanima.
VENECIJA - Izložba "Blago Crne Gore - zavjeti iz Perasta i Boke, svjedočanstvo vjere i umjetnosti" svečano je u utorak otvorena u prostorijama čuvene Nacionalne knjižnice "Marciana" u Veneciji. Izložbu, najveću koju je Crna Gora ikad predstavila Europi, organiziralo je crnogorsko veleposlanstvo pri Svetoj Stolici i malteškome viteškom redu, a pripremana je dvije godine. Ona upućuje na stoljetne povijesne, duhovne, kulturne i umjetničke veze Mletačke Republike i Crne Gore, posebice Boke kotorske, katolika i Hrvata iz Boke, koja je gotovo četiri stoljeća bila u sastavu Republike. Veći broj eksponata izložen je prvi put, a postav čine srebrne zavjetne pločice maritimne tematike, koje datiraju od 17. do 19. stoljeća, iz svetišta Gospe od Škrpjela i župnih crkava u Prčnju, Mulu i Stolivu, nakit i medalje, također iz tih crkava, te dokumenti, slike i stare geografske karte iz Muzeja grada Perasta, Pomorskog muzeja Kotora, Istorijskog arhiva u Kotoru i Arhiva iz Venecije. Izloženo je 1669 predmeta koji, osim duhovne, historijske i materijalne vrijednosti, imaju i znatnu umjetničku vrijednost. Pokrovitelji izložbe su ministarstva kulture Crne Gore i Italije, Papinsko vijeće za kulturu, Regija i provincija Venecije, Općina Kotor, Pomorski muzej Crne Gore i Kotorska biskupija. Izložba će biti otvorena do 6. siječnja 2011. godine.
JERUZALEM - Misija zemalja EU-a u Jeruzalemu upozorila je da izraelska politika u Svetom gradu "dovodi u veliku opasnost" izglede za rješenje mogućega izraelsko-palestinskog dogovora o dvjema državama, priopćeno je u utorak. "Ako se sadašnje tendencije hitno ne prekinu, izgledi da Istočni Jeruzalem postane glavni grad buduće palestinske države postaju sve nevjerojatniji i dalji", stoji u priopćenju voditelja misije upućenu Političkom povjerenstvu za sigurnost EU-a. "To dovodi u opasnost i izglede za dugotrajan mir, temelj kojeg bi bile dvije države, s Jeruzalemom kao glavnim gradom", stoji u izvješću.
PORT-AU-PRINCE - Rezultati predsjedničkih i parlamentarnih izbora na Haitiju bit će objavljeni tijekom dana, izvijestilo je privremeno haićansko izborno povjerenstvo u utorak, pozvavši stanovnike na mir. Rezultati prvoga kruga izbora, održanih 28. studenoga, objavit će se na konferenciji za novinare u Petion-villeu, predgrađu Port-au-Princea, izvijestio je glasnogovornik povjerenstva Richard Dumel. Kandidati će potom moći uložiti žalbe, a konačni rezultati bit će objavljeni 20. prosinca. Činjenica da će u utorak na Haitiju biti objavljeni izborni rezultati, pobudila je bojazan od pogoršanja stanja u toj zemlji, s obzirom na to da su izbori obilježeni nepravilnostima i nasiljem u kojemu su poginule najmanje dvije soobe. Predstavnici promatračke misije i članovi Organizacije američkih država pozvali su čelnike haićanskih političkih stranaka da svoje pristaše pozovu na mir. Vlasti su, zbog opreza, u utorak otkazale nastavu u školama.
KOPENHAGEN - "Boeing" 757 američke zrakoplovne tvrtke Delta Airlinesa na letu iz New Yorka u studenom je izgubio dio oplate sa zrakoplova, neposredno prije slijetanja u Kopenhagen, no bez posljedica, izvijestilo je u utorak Povjerenstvo za štete nastale na zrakoplovima komercijalnih letova. "Zrakoplov je 19. studenoga, na visini manjoj od 4000 metara, neposredno prije slijetanja u Kopenhagen izgubio aluminijsku oplatu tešku dvadesetak kilograma, veličine 1,20 cm x 80 cm", izvijestio je inspektor Lars Christoffersen. Oplata je pala u blizini sela na otoku Seelandu, oko 60 km zapadno od Kopenhagena, i nije uzrokovala nikakvu štetu. "Instrumenti na komandnoj ploči upozorili su pilota na teškoće s hidraulikom, pa nije bilo problema da 'boeing' 757 sleti potpuno sigurno", kazao je inspektor, dodavši kako je takva vrsta nesreća u zrakoplovstvu, na sreću, vrlo rijetka.
TBILISI - Gruzija je priopćila u utorak da je uhitila šest ljudi osumnjičenih za više bombaških napada u toj bivšoj sovjetskoj republici, a dužnosnici su povezali eksplozije s ruskim vojnim časnikom, ali nisu izravno optužili Moskvu. Prozapadna Gruzija često se žalila na miješanje Rusije u svoje poslove otkako su dvije zemlje vodile petodnevni rat 2008. zbog Južne Osetije, proruske pokrajine koja se odcijepila od Gruzije. Gruzijsko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da je policija uhitila šest Gruzijaca tijekom vikenda te da traga za još dvama. Također navodi da ih je u pobunjeničkoj pokrajini Abhaziji unovačio ruski vojni časnik Jevegenij Borisov za podmetanje bombi. U posljednjoj od eksplozija, 28. studenoga, poginula je jedna osoba nedaleko od ureda oporbene stranke. U ostalih pet eksplozija, o kojih je prva bila 22. rujna u blizini američkog veleposlanstva u glavnome gradu Tbilisiju, nije bilo žrtava.