Potpredsjednik DKH Božidar Petrač kazao je da je Mesinger jedan od istaknutih članova toga društva, pripadnik naraštaja iz 1930. iz kojeg su stasali književnici i pjesnici čije se obljetnice ove godine proslavljaju.
Mirko Ćurić je rekao da je Mesinger na poseban način oblikovao kulturni prostor Slavonije, Baranje i Srijema, kao sveučilišni profesor, književnik i likovni kritičar koji je u likovnoj kritici dao poseban doprinos pišući o medaljerstvu u našoj umjetnosti.
Tanja Ileš izvijestila je da osječki ogranak Matice hrvatske (MH) priređuje Mesingerova sabrana djela, rekavši da rijetko koji književnik piše o Iloku i Dunavu kao Mesinger, očaran vodom, rijekom i gradom iz kojega duhom nikad nije otišao.
Jezikoslovac Marko Samardžija je, osvrnuvši se na filološke aspekte Mesingerova djela, posebno u romanu "Skriveni duh Iloka" s pričama i legendama te monografiju o Slavku Kolaru, napomenuo da je Mesinger pisao o gotovo svim slavonskim piscima.
Helena Sablić-Tomić je rekla da je Mesingerov opus sastavljen od proze, poezije i esejistike, da je vrstan stilist, u čijim se djelima pretapaju različite perspektive. Također je izdvojila Mesingerovu opčinjenost Ilokom i njegove likovne kritike.
Odabrane tekstove iz njezine knjige "Bogdan Mesinger" čitali su dramski umjetnici Hrvoje Seršić i Katarina Baban.